Ćorsokak Maloku: PDK i Alijansa pokazali spremnost, ali ne po Kurtijevim uslovima
Politikolog Albinot Maloku ocjenio je da su rezervisanost Demokratske partije Kosova i Alijanse prema saradnji sa Pokretom Samoopredjeljenje rezultat političkog pristupa Albina Kurtija i njegove stranke, prenosi Ekonomija onlajn.
Maloku je rekao da je, sa druge strane, Demokratski savez Kosova bio spreman da nastavi sastanke, ali „kao partner, a ne kao podizvođač“.
„Pokret Samoopredjeljenje i njegov lider uložili su ogromnu energiju u stvaranje narativa odbacivanja političkih protivnika u zemlji. On nije tvrdoglav, već odbijajući, jer osoba koja odbija, čini to čak i kada za to nema razloga, dok tvrdoglava osoba ipak zastupa stav zasnovan na principima“, rekao je Maloku, prenosi Ekonomija onlajn.
Govoreći o Demokratskoj partiji Kosova, Maloku je rekao da ta stranka nikada nije sarađivala sa Samoopredjeljenjem, ali da je od 9. februara prošle godine pokazala konstruktivnost, kako na sastancima, tako i u pristupu formiranju institucija.
Podsjetio je da je PDK glasao za Dimala Bashu za predsjednika Skupštine, kao i da su se Bedri Hamza i Memli Krasniqi odazvali Kurtijevim pozivima na sastanke.
„Na posljednjem sastanku predsjednika PDK Bedrija Hamze i Kurtija, Hamza je došao u dobroj vjeri, ali je izašao sa jasnim stavom da će ostati u opoziciji. Takva situacija nastala je zato što Kurti ni u jednom trenutku nije vodio razgovore koji bi otvorili mogućnost saradnje. To je bilo dovoljno odbijajuće ponašanje da bi se sve razumelo“, rekao je Maloku za portal Politički.
Kada je riječ o Alijansi, Maloku smatra da je ta stranka pokazala „državnički pristup“, ne osporavajući pravo i odgovornost najveće parlamentarne stranke da formira institucije.
„Kao protivteža, bili bi prisutni u sali prilikom izbora predsjednika pod uslovom da se preuzmu obaveze u vezi sa strateškim opredjeljenjem zemlje. Zahtjevi Alijanse odnosili su se ne samo na potrebe građana, već prije svega na strateško usmerenje zemlje, koje je, čini se, dovoljno osciliralo tokom prve i druge Kurtijeve vlade“, rekao je Maloku.
Povodom iskopavanja u okolini Zubinog Potoka i u vezi sa pitanjem nestalih, Maloku je rekao da to i dalje predstavlja tešku ranu za Kosovo, tvrdeći da Srbija ne sprovodi Deklaraciju usvojenu u Briselu o rasvjetljavanju sudbine nestalih i da postoje masovne grobnice iz rata 1999. godine, za koje Beograd, kaže, mora da pruži objašnjenja.
„Pokret Samoopredjeljenje i njegov lider uložili su ogromnu energiju u stvaranje narativa odbacivanja političkih protivnika u zemlji. On nije tvrdoglav, već odbijajući, jer osoba koja odbija, čini to čak i kada za to nema razloga, dok tvrdoglava osoba ipak zastupa stav zasnovan na principima“, rekao je Maloku, prenosi Ekonomija onlajn.
Govoreći o Demokratskoj partiji Kosova, Maloku je rekao da ta stranka nikada nije sarađivala sa Samoopredjeljenjem, ali da je od 9. februara prošle godine pokazala konstruktivnost, kako na sastancima, tako i u pristupu formiranju institucija.
Podsjetio je da je PDK glasao za Dimala Bashu za predsjednika Skupštine, kao i da su se Bedri Hamza i Memli Krasniqi odazvali Kurtijevim pozivima na sastanke.
„Na posljednjem sastanku predsjednika PDK Bedrija Hamze i Kurtija, Hamza je došao u dobroj vjeri, ali je izašao sa jasnim stavom da će ostati u opoziciji. Takva situacija nastala je zato što Kurti ni u jednom trenutku nije vodio razgovore koji bi otvorili mogućnost saradnje. To je bilo dovoljno odbijajuće ponašanje da bi se sve razumelo“, rekao je Maloku za portal Politički.
Kada je riječ o Alijansi, Maloku smatra da je ta stranka pokazala „državnički pristup“, ne osporavajući pravo i odgovornost najveće parlamentarne stranke da formira institucije.
„Kao protivteža, bili bi prisutni u sali prilikom izbora predsjednika pod uslovom da se preuzmu obaveze u vezi sa strateškim opredjeljenjem zemlje. Zahtjevi Alijanse odnosili su se ne samo na potrebe građana, već prije svega na strateško usmerenje zemlje, koje je, čini se, dovoljno osciliralo tokom prve i druge Kurtijeve vlade“, rekao je Maloku.
Povodom iskopavanja u okolini Zubinog Potoka i u vezi sa pitanjem nestalih, Maloku je rekao da to i dalje predstavlja tešku ranu za Kosovo, tvrdeći da Srbija ne sprovodi Deklaraciju usvojenu u Briselu o rasvjetljavanju sudbine nestalih i da postoje masovne grobnice iz rata 1999. godine, za koje Beograd, kaže, mora da pruži objašnjenja.
