
Dan nakon tročasovnog sastanka predsjednika Pokreta Samoopredjeljenje (VV) Albina Kurtija i predsjednika Demokratskog saveza Kosova (LDK) Lumira Abdixhikua, i samo dan uoči konstitutivne sjednice Skupštine, i dalje nije jasno da li će dvije strane postići dogovor o formiranju novih institucija.
Sastanak održan u utorak završen je bez političkog dogovora, iako su ga oba lidera ocjenila kao konstruktivan i ostavila mogućnost za nastavak komunikacije.
Vršilac dužnosti premijera Albin Kurti izjavio je da je Pokret Samoopredjeljenje i dalje zainteresovan za saradnju sa LDK-om, ali je naglasio da svaki dogovor mora da poštuje rezultat izbora, prenosi RTKLive.
„Zainteresovani smo i spremni za saradnju sa LDK-om, jer je zemlji potreban ubrzan napredak“, rekao je Kurti, dodajući da budući predsjednik treba da bude nestranačka i konsenzualna ličnost.
S druge strane, predsjednik LDK-a Lumir Abdixhiku ponovio je da njegova stranka traži sveobuhvatan sporazum koji obuhvata tri ključna institucionalna stuba – Skupštinu, Vladu i Predsjedništvo.
On je istakao da LDK ne pretenduje na funkciju predsjednika Skupštine, ocjenjujući je kao ceremonijalnu, te dodao da institucionalna ravnoteža mora biti dio svakog političkog sporazuma.
O aktuelnim dešavanjima razgovaralo se i u emisiji „Prime“ na RTK, gdje su analitičari izrazili sumnju da bi dogovor mogao biti postignut u kratkom roku.
Politikolog Melazim Koci ocjenio je da je zajednički element u izjavama Kurtija i Abdixhikua činjenica da politički dogovor nije postignut. Prema njegovim riječima, Kurtijeva izjava da predsjednik treba da bude nestranačka ličnost mogla bi da predstavlja osnov za kompromis samo ukoliko bi se opozicija ujedinila oko zajedničkog kandidata. Ipak, izrazio je sumnju da su strane ušle u konkretne pregovore o tom pitanju, ocjenjujući da se trenutno više gradi politički narativ nego što dolazi do stvarnog približavanja stavova.
Analitičar Sadik Zeqiri smatra da se iz javnih izjava može zaključiti da LDK traži i učešće u Vladi i funkciju predsjednika države, dok je Kurti jasno poručio da predsjednik treba da bude nestranačka ličnost. Prema njegovim riječima, sadašnji stavovi pokazuju da su izgledi za postizanje dogovora mali i da se zemlja približava novim izborima.
Analitičar Ejup Gojnovci ocjenio je da je Abdixhiku pokazao spremnost za dijalog, ali ne nužno i mandat za zaključenje sporazuma. Prema njegovom mišljenju, koalicija između VV-a i LDK-a bila bi moguća samo ako bi LDK dobio značajne političke ustupke, uključujući mjesto predsjednika države i značajno učešće u Vladi. Gojnovci je izrazio sumnju da bi takav sporazum bio prihvatljiv biračima Samoopredjeljenja.
Konstitutivna sjednica Skupštine zakazana je za 6. avgust. U nedostatku političkog dogovora, i dalje nije jasno da li će nove institucije biti konstituisane ili će zemlja ući u novu fazu političkog zastoja.
Vršilac dužnosti premijera Albin Kurti izjavio je da je Pokret Samoopredjeljenje i dalje zainteresovan za saradnju sa LDK-om, ali je naglasio da svaki dogovor mora da poštuje rezultat izbora, prenosi RTKLive.
„Zainteresovani smo i spremni za saradnju sa LDK-om, jer je zemlji potreban ubrzan napredak“, rekao je Kurti, dodajući da budući predsjednik treba da bude nestranačka i konsenzualna ličnost.
S druge strane, predsjednik LDK-a Lumir Abdixhiku ponovio je da njegova stranka traži sveobuhvatan sporazum koji obuhvata tri ključna institucionalna stuba – Skupštinu, Vladu i Predsjedništvo.
On je istakao da LDK ne pretenduje na funkciju predsjednika Skupštine, ocjenjujući je kao ceremonijalnu, te dodao da institucionalna ravnoteža mora biti dio svakog političkog sporazuma.
O aktuelnim dešavanjima razgovaralo se i u emisiji „Prime“ na RTK, gdje su analitičari izrazili sumnju da bi dogovor mogao biti postignut u kratkom roku.
Politikolog Melazim Koci ocjenio je da je zajednički element u izjavama Kurtija i Abdixhikua činjenica da politički dogovor nije postignut. Prema njegovim riječima, Kurtijeva izjava da predsjednik treba da bude nestranačka ličnost mogla bi da predstavlja osnov za kompromis samo ukoliko bi se opozicija ujedinila oko zajedničkog kandidata. Ipak, izrazio je sumnju da su strane ušle u konkretne pregovore o tom pitanju, ocjenjujući da se trenutno više gradi politički narativ nego što dolazi do stvarnog približavanja stavova.
Analitičar Sadik Zeqiri smatra da se iz javnih izjava može zaključiti da LDK traži i učešće u Vladi i funkciju predsjednika države, dok je Kurti jasno poručio da predsjednik treba da bude nestranačka ličnost. Prema njegovim riječima, sadašnji stavovi pokazuju da su izgledi za postizanje dogovora mali i da se zemlja približava novim izborima.
Analitičar Ejup Gojnovci ocjenio je da je Abdixhiku pokazao spremnost za dijalog, ali ne nužno i mandat za zaključenje sporazuma. Prema njegovom mišljenju, koalicija između VV-a i LDK-a bila bi moguća samo ako bi LDK dobio značajne političke ustupke, uključujući mjesto predsjednika države i značajno učešće u Vladi. Gojnovci je izrazio sumnju da bi takav sporazum bio prihvatljiv biračima Samoopredjeljenja.
Konstitutivna sjednica Skupštine zakazana je za 6. avgust. U nedostatku političkog dogovora, i dalje nije jasno da li će nove institucije biti konstituisane ili će zemlja ući u novu fazu političkog zastoja.


