EKONOMSKA ANALIZA Cijena nafte pada, gorivo na Kosovu poskupljuje – stručnjaci upozoravaju na zloupotrebe
Pad cijene nafte na međunarodnim berzama, uglavnom se ne odrazi na Kosovu, a ekonomski stručnjaci ukazuju da ta neusklađenost cijena može biti vid zloupotrebe, prenosi Koha.
Primjera radi, cijena nafte na međunarodnim berzama 23. jula bila je najviša tokom tog mjeseca - 92,19 dolara po barelu, dok se istog dana na Kosovu nafta prodavala po cijeni od 1,68 evra po litru, na osnovu cijene koju je utvrdilo Ministarstvo industrije.
Međutim, 12 dana kasnije, u utorak, 4. avgusta, jedan barel nafte na berzama prodavao se za oko 78 dolara, što je 14 dolara manje nego 23. jula. Istog dana, litar dizela na Kosovu koštao je 1,8 eura ili 12 centi više nego 23. jula.
Kada cijene rastu na berzama, one se odmah odražavaju na Kosovo, ali isto ne važi kada cijene padaju, konstatuje Koha.
Poznavalac tržišta nafte Jakup Gashi ocjenio je da je ova neusklađenost cijena vid zloupotrebe.
„Ako postoji pad na međunarodnim berzama, a navodi se da je odluka doneta na osnovu toga, realno takve odluke štite uvoznike nafte, a ne građane. Ako postoji pojeftinjenje, a istog dana dođe do povećanja cijena, onda postoji zloupotreba“, rekao je Gashi.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo industrije bi trebalo da na prvo mjesto stavi građane Kosova kako se ne bi suočavali sa ovakvim povećanjem cijena.
Ministarstvo i dalje određuje maksimalnu cijenu po kojoj se može prodavati nafta, benzin i gas na veliko i malo.
Prema navodima Ministarstva, cijene se određuju na osnovu prosjeka poslednjih prijavljenih 10 miliona litara na carini.
„Za referencu, količina od 10 miliona litara predstavlja približno uvoz u posljednjih pet dana. Zbog toga se povećanje ili smanjenje cijena na međunarodnim tržištima ne odražava odmah na cijene derivata na Kosovu, već se postepeno odražava, u skladu sa metodologijom obračuna maksimalno dozvoljene cijene“, objašnjava Ministarstvo.
Ekonomista Fidan Qerimi izjavio je da se povećanje cijene nafte na berzama mnogo brže odražava na Kosovu nego kada dolazi do pojeftinjenja.
„Za razliku od toga, često smo videli da su povećanja cijena bila mnogo brža. To se, vjerujem, dešavalo kao rezultat zloupotreba, jer bi, kao što se dešava sa snižavanjem cijena, i povećanje cijena trebalo da se odvija istom dinamikom“, rekao je Qerimi.
Dan ranije, ministarka industrije Kosova Mimoza Kusari-Lila izjavila je da se ne očekuje da će pad cijena na međunarodnim berzama odmah biti odražen na Kosovu. Prema njenim riječima, to se dešava zbog načina snabdjevanja i formule za obračun cijena u zemlji.
Cijena nafte na svetskim tržištima, uključujući i Kosovo, usko je povezana sa slobodom plovidbe kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi oko 20 odsto globalnih rezervi nafte. Problemi u ovom morskom prolazu između Omana i Irana počeli su nakon što su Islamska Republika Iran napali Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara 2026. godine.
Najvišu cijenu od početka rata na Bliskom istoku nafta na Kosovu dostigla je 9. aprila, kada se litar prodavao za 1,91 euro.
Međutim, 12 dana kasnije, u utorak, 4. avgusta, jedan barel nafte na berzama prodavao se za oko 78 dolara, što je 14 dolara manje nego 23. jula. Istog dana, litar dizela na Kosovu koštao je 1,8 eura ili 12 centi više nego 23. jula.
Kada cijene rastu na berzama, one se odmah odražavaju na Kosovo, ali isto ne važi kada cijene padaju, konstatuje Koha.
Poznavalac tržišta nafte Jakup Gashi ocjenio je da je ova neusklađenost cijena vid zloupotrebe.
„Ako postoji pad na međunarodnim berzama, a navodi se da je odluka doneta na osnovu toga, realno takve odluke štite uvoznike nafte, a ne građane. Ako postoji pojeftinjenje, a istog dana dođe do povećanja cijena, onda postoji zloupotreba“, rekao je Gashi.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo industrije bi trebalo da na prvo mjesto stavi građane Kosova kako se ne bi suočavali sa ovakvim povećanjem cijena.
Ministarstvo i dalje određuje maksimalnu cijenu po kojoj se može prodavati nafta, benzin i gas na veliko i malo.
Prema navodima Ministarstva, cijene se određuju na osnovu prosjeka poslednjih prijavljenih 10 miliona litara na carini.
„Za referencu, količina od 10 miliona litara predstavlja približno uvoz u posljednjih pet dana. Zbog toga se povećanje ili smanjenje cijena na međunarodnim tržištima ne odražava odmah na cijene derivata na Kosovu, već se postepeno odražava, u skladu sa metodologijom obračuna maksimalno dozvoljene cijene“, objašnjava Ministarstvo.
Ekonomista Fidan Qerimi izjavio je da se povećanje cijene nafte na berzama mnogo brže odražava na Kosovu nego kada dolazi do pojeftinjenja.
„Za razliku od toga, često smo videli da su povećanja cijena bila mnogo brža. To se, vjerujem, dešavalo kao rezultat zloupotreba, jer bi, kao što se dešava sa snižavanjem cijena, i povećanje cijena trebalo da se odvija istom dinamikom“, rekao je Qerimi.
Dan ranije, ministarka industrije Kosova Mimoza Kusari-Lila izjavila je da se ne očekuje da će pad cijena na međunarodnim berzama odmah biti odražen na Kosovu. Prema njenim riječima, to se dešava zbog načina snabdjevanja i formule za obračun cijena u zemlji.
Cijena nafte na svetskim tržištima, uključujući i Kosovo, usko je povezana sa slobodom plovidbe kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi oko 20 odsto globalnih rezervi nafte. Problemi u ovom morskom prolazu između Omana i Irana počeli su nakon što su Islamska Republika Iran napali Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara 2026. godine.
Najvišu cijenu od početka rata na Bliskom istoku nafta na Kosovu dostigla je 9. aprila, kada se litar prodavao za 1,91 euro.
