Razgovori pred Skupštinu Kurti: Ima volje za sporazum sa LDK-om, sve će se znati naredne sedmice
Premijer Kosova u tehničkom mandatu Albin Kurti izjavio je da postoji „volja i spremnost“ između njegove stranke, Pokreta Samoopredjeljenje, i Demokratskog saveza Kosova (LDK) za postizanje sporazuma o formiranju novih institucija zemlje tokom naredne sedmice.
Očekuje se da će LVV i LDK nastaviti razgovore koji su bili prekinuti prošlog mjeseca zbog unutarstranačkog glasanja o povjerenju, koje je ove sedmice preživio lider opozicione stranke Lumir Abdixhiku.
Na pitanje kada će biti nastavljeni sastanci sa Abdixhikuom, s obzirom na to da se približava konstitutivna sjednica Skupštine 6. augusta, Kurti je u subotu kasno navečer rekao:
„Pokušat ćemo iskoristiti ove dane kako bismo bili što spremniji kada počne sjednica za konstituisanje institucija 11. saziva zakonodavne vlasti.“
„Međutim, još uvijek ne možemo predvidjeti rezultat. Napori neće izostati. Postoje interesovanje, volja i spremnost, ali naredne sedmice ćemo sve saznati“, rekao je Kurti za Ekonomia Online nakon događaja koji je njegova stranka organizovala u Prištini povodom prijema dijaspore.
U međuvremenu, potpredsjednik LDK-a Lutfi Haziri izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je na stranačkoj skupštini u četvrtak postignuta saglasnost da stranka sarađuje sa partijom na vlasti u cilju formiranja novih institucija nakon izbora 7. juna.
LDK je već utvrdio nekoliko principa kao uslove za mogući sporazum sa LVV-om, među kojima su: dogovor o svim institucijama – Skupštini, Vladi i Predsjedništvu, ili nikakav dogovor; državna agenda, sektorske politike, program vlade, interes zemlje i podjela odgovornosti.
„Ova tri principa nas ujedinjuju kao poslanički klub. Skupština LDK-a je tražila da se ovo pravo iskoristi do kraja. Kako će se završiti ovaj zahtjev, sada je pitanje pregovora sa LVV-om“, rekao je Haziri.
Kurti, čija je stranka pobijedila na izborima 7. juna, treba sporazum sa opozicijom kako bi Kosovo dobilo novog predsjednika i time okončalo dugu političku i institucionalnu krizu.
Njegova stranka osvojila je 53 mandata, a uz dosadašnju saradnju sa strankama nevećinskih zajednica – koje imaju 10 mjesta – očekuje se da će imati potrebnih najmanje 61 glas za konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade.
Međutim, za važeće glasanje o izboru predsjednika Kosova potrebno je prisustvo 80 poslanika u Skupštini od ukupno 120 mjesta.
Mogućim sporazumom sa LDK-om, koja ima 18 mandata, bilo bi obezbijeđeno najmanje 81 glas, dovoljno za izbor predsjednika, ukoliko bi najmanje 80 poslanika bilo prisutno u sali.
Zbog toga se očekuje da će pitanje predsjednika biti u centru razgovora između Kurtija i Abdixhikua.
Da li bi sporazum LVV-LDK bio dovoljan?
Poznavaoci političkih prilika smatraju da posljednja dešavanja u LDK-u, ali i stavovi drugih političkih stranaka, ne daju sigurne naznake da će nove institucije biti formirane.
Prema njihovim riječima, tijesan rezultat glasanja o nastavku mandata Abdixhikua na čelu stranke pokazuje da unutar LDK-a postoje duboke podjele između dva tabora.
Analitičar Rrahman Paçarizi, profesor novinarstva na Univerzitetu u Prištini, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da izjava Hazirija o mogućem sporazumu sa LVV-om, ukoliko budu ispoštovani principi LDK-a, ne razjašnjava situaciju.
„Više služi izgradnji narativa da LDK ne može i ne treba biti smatrana preprekom za formiranje institucija“, rekao je Paçarizi.
On smatra da su male šanse da Abdixhiku, ali i nezadovoljni članovi stranke, pronađu zajednički stav svih 18 poslanika o mogućem sporazumu sa LVV-om.
Analitičar Artan Muhaxhiri također smatra da, uprkos potvrdi Abdixhikua na čelu stranke, unutrašnji sukobi u LDK-u pokazuju da svaki sporazum sa LVV-om neće imati podršku svih 18 poslanika.
„Najmanje šest ili sedam poslanika manje od ukupnog broja poslanika neće ga podržati. Abdixhiku ima samo jedan zadatak – da potpuno promijeni pristup prema nezadovoljnim poslanicima i važnim ličnostima LDK-a koje se protive njegovom načinu vođenja stranke“, rekao je Muhaxhiri.
Ako predsjednik ne bude izabran u roku od 60 dana od konstituisanja Skupštine, zakonodavno tijelo se raspušta i zemlja ide na nove izbore.
Ukoliko Kosovo ponovo izađe na izbore, to bi bili četvrti parlamentarni izbori od početka 2025. godine.
Na pitanje kada će biti nastavljeni sastanci sa Abdixhikuom, s obzirom na to da se približava konstitutivna sjednica Skupštine 6. augusta, Kurti je u subotu kasno navečer rekao:
„Pokušat ćemo iskoristiti ove dane kako bismo bili što spremniji kada počne sjednica za konstituisanje institucija 11. saziva zakonodavne vlasti.“
„Međutim, još uvijek ne možemo predvidjeti rezultat. Napori neće izostati. Postoje interesovanje, volja i spremnost, ali naredne sedmice ćemo sve saznati“, rekao je Kurti za Ekonomia Online nakon događaja koji je njegova stranka organizovala u Prištini povodom prijema dijaspore.
U međuvremenu, potpredsjednik LDK-a Lutfi Haziri izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je na stranačkoj skupštini u četvrtak postignuta saglasnost da stranka sarađuje sa partijom na vlasti u cilju formiranja novih institucija nakon izbora 7. juna.
LDK je već utvrdio nekoliko principa kao uslove za mogući sporazum sa LVV-om, među kojima su: dogovor o svim institucijama – Skupštini, Vladi i Predsjedništvu, ili nikakav dogovor; državna agenda, sektorske politike, program vlade, interes zemlje i podjela odgovornosti.
„Ova tri principa nas ujedinjuju kao poslanički klub. Skupština LDK-a je tražila da se ovo pravo iskoristi do kraja. Kako će se završiti ovaj zahtjev, sada je pitanje pregovora sa LVV-om“, rekao je Haziri.
Kurti, čija je stranka pobijedila na izborima 7. juna, treba sporazum sa opozicijom kako bi Kosovo dobilo novog predsjednika i time okončalo dugu političku i institucionalnu krizu.
Njegova stranka osvojila je 53 mandata, a uz dosadašnju saradnju sa strankama nevećinskih zajednica – koje imaju 10 mjesta – očekuje se da će imati potrebnih najmanje 61 glas za konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade.
Međutim, za važeće glasanje o izboru predsjednika Kosova potrebno je prisustvo 80 poslanika u Skupštini od ukupno 120 mjesta.
Mogućim sporazumom sa LDK-om, koja ima 18 mandata, bilo bi obezbijeđeno najmanje 81 glas, dovoljno za izbor predsjednika, ukoliko bi najmanje 80 poslanika bilo prisutno u sali.
Zbog toga se očekuje da će pitanje predsjednika biti u centru razgovora između Kurtija i Abdixhikua.
Da li bi sporazum LVV-LDK bio dovoljan?
Poznavaoci političkih prilika smatraju da posljednja dešavanja u LDK-u, ali i stavovi drugih političkih stranaka, ne daju sigurne naznake da će nove institucije biti formirane.
Prema njihovim riječima, tijesan rezultat glasanja o nastavku mandata Abdixhikua na čelu stranke pokazuje da unutar LDK-a postoje duboke podjele između dva tabora.
Analitičar Rrahman Paçarizi, profesor novinarstva na Univerzitetu u Prištini, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da izjava Hazirija o mogućem sporazumu sa LVV-om, ukoliko budu ispoštovani principi LDK-a, ne razjašnjava situaciju.
„Više služi izgradnji narativa da LDK ne može i ne treba biti smatrana preprekom za formiranje institucija“, rekao je Paçarizi.
On smatra da su male šanse da Abdixhiku, ali i nezadovoljni članovi stranke, pronađu zajednički stav svih 18 poslanika o mogućem sporazumu sa LVV-om.
Analitičar Artan Muhaxhiri također smatra da, uprkos potvrdi Abdixhikua na čelu stranke, unutrašnji sukobi u LDK-u pokazuju da svaki sporazum sa LVV-om neće imati podršku svih 18 poslanika.
„Najmanje šest ili sedam poslanika manje od ukupnog broja poslanika neće ga podržati. Abdixhiku ima samo jedan zadatak – da potpuno promijeni pristup prema nezadovoljnim poslanicima i važnim ličnostima LDK-a koje se protive njegovom načinu vođenja stranke“, rekao je Muhaxhiri.
Ako predsjednik ne bude izabran u roku od 60 dana od konstituisanja Skupštine, zakonodavno tijelo se raspušta i zemlja ide na nove izbore.
Ukoliko Kosovo ponovo izađe na izbore, to bi bili četvrti parlamentarni izbori od početka 2025. godine.
