Ekonomija Kosova Kusari-Lila: Bez jače proizvodnje nema smanjenja trgovinskog deficita
Ministarka industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija u tehničkom mandatu Mimoza Kusari-Lila izjavila je da, iako trgovinski deficit Kosova ostaje visok, ministarstvo preduzima mjere za jačanje domaće proizvodnje, povećanje izvoza i zamjenu uvoza.
Kako je navela, jedan od glavnih ciljeva je da se kroz zakonske izmene domaćim proizvođačima obezbjedi prednost u javnim nabavkama, prenosi Ekonomija onlajn.
„Trgovinski deficit je na nivou do šest milijardi eura na godišnjem nivou, kao i prošle godine, dok je ove godine zabilježen rast izvoza od 16 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ipak, zbog veoma velikog jaza, uvoz je i dalje znatno izraženiji od rasta izvoza. Kao ministarstvo radimo na nekoliko nivoa. Prvi je direktna pomoć proizvodnim i prerađivačkim preduzećima, koju sprovodimo kroz programe grantova koji su trenutno u fazi evaluacije. Ukupna vrijednost grant šema koje je ministarstvo pokrenulo u više sektora dostigla je 7,6 miliona eura. Od toga je pet miliona eura namjenjeno proizvodnim i prerađivačkim kompanijama koje imaju izvozni potencijal i mogu da zamjene uvozne proizvode. Druga šema odnosi se na digitalizaciju i automatizaciju usluga i proizvodnje kompanija, odnosno unapređenje proizvodnih procesa i pružanje savremenijih usluga potrošačima. Poseban program namjenjen je inovativnim kompanijama i njihovim proizvodima, dok se druga šema odnosi na sertifikaciju i standardizaciju proizvoda, kako za domaće tako i za strano tržište“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, osim finansijske podrške privredi, ministarstvo ulaže i u razvoj industrijske infrastrukture i sarađuje sa međunarodnim partnerima na podizanju proizvodnih standarda.
„Mehanizmi vlade i ministarstva već su uspostavljeni. Intenzivno radimo na razvoju industrijske infrastrukture. Otvorili smo i promovisali više prostora za industrijske parkove, a radimo i na uspostavljanju standarda za eko-industrijske parkove, kako bismo uskladili zaštitu životne sredine i industrijsku proizvodnju. Sa nekoliko međunarodnih organizacija, poput Svjetske banke i IFC-a, kao i sa Evropskom komisijom, razgovaramo o uspostavljanju standarda koji će omogućiti prelazak sa eko-industrijskih zona na proizvodnju i postepeno povećanje konkurentnosti naših proizvođača. Za nas je veoma važno da se to odrazi i kroz novi zakon o javnim nabavkama, kojim bi domaći proizvodi, u skladu sa utvrđenim standardima, imali prednost u javnim ugovorima. Mi još nismo članica Evropske unije. Naprotiv, imamo obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Važno je da u ovom periodu, dok naš zahtjev za status kandidata još nije razmatran, povećamo proizvodne kapacitete i damo prednost domaćoj proizvodnji“, navela je ona.
Dodala je da se oko milijardu eura godišnje troši na javne nabavke i ocjenila da bi usmeravanje većeg dijela tih ugovora domaćim proizvođačima direktno uticalo na ekonomski razvoj.
„Vrijednost javnih nabavki na lokalnom i centralnom nivou iznosi približno milijardu eura godišnje. Zamislite kada bi makar dio, odnosno 50 ili 70 odsto tog iznosa, bio usmeren na ugovaranje domaćih proizvoda. Time bi domaća proizvodnja dobila ne samo prednost, već i dodatnu snagu, energiju i kapital za dalji razvoj i konkurentnost. O ovim pitanjima razgovaramo i sa međunarodnim partnerima i Kancelarijom Evropske komisije, koja prati rad i procjenjuje napredak. Vjerujem da ćemo uskoro, kroz zakonske izmjene, uključujući Zakon o preduzetništvu i inovacijama, osnivanje Fonda za inovacije i korišćenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije, moći direktno da ulažemo u domaću privredu, ojačamo ekonomiju i unapredimo trgovinski bilans“, kazala je ministarka.
Kusari-Lila je navela da je sektor usluga jedini sa pozitivnim trgovinskim bilansom, posebno izdvojivši informaciono-komunikacione tehnologije.
„Jedan od sektora koji uliva nadu jeste sektor usluga. Tu imamo pozitivan trgovinski bilans. Ukupna vrijednost transakcija u ovom sektoru iznosi 4,2 milijarde eura, od čega se više od polovine odnosi na izvoz usluga. Sam ICT sektor ostvaruje oko 400 miliona eura, pri čemu gotovo dvije trećine čini izvoz, a jedna trećina uvoz. To pokazuje vrijednost ljudskog kapitala kojim zemlja raspolaže. To je jedini sektor koji u ukupnoj ekonomskoj procjeni ima pozitivan trgovinski bilans. Moramo nastaviti da podstičemo njegov razvoj, ali i da povećavamo proizvodne kapacitete u drugim industrijskim granama“, rekla je ona.
Govoreći o uvozu semenske pšenice iz Srbije, Kusari-Lila je navela da je MINTI u završnoj fazi razmatranja pritužbi i nije isključila uvođenje antidamping mjera.
„Sve zavisi od rezultata procjene, ali za proizvođače pšenice već sprovodimo određene analize. Bilo je pritužbi na uvoz semenske pšenice i damping cijene iz Srbije. Procjena je u završnoj fazi i, ukoliko se potvrdi postojanje dampinga, što se očekuje u narednih nekoliko dana kada bude objavljen kompletan izvještaj, biće uvedene antidamping mjere na uvoz semenske pšenice. I dalje postoji prostor za razvoj domaće proizvodnje. Naprotiv, povećani su i uvoz i tražnja, ali i domaći proizvodni kapaciteti. Zato moramo učiniti maksimum, kroz zakonske mjere i druge instrumente, kako bismo dali prednost domaćoj proizvodnji. Tu su važni i infrastruktura kvaliteta, unapređenje standarda i jačanje poverenja građana u domaće proizvode“, rekla je ona.
Osvrnula se i na Zakon o određivanju cijena u situacijama destabilizacije tržišta, ističući da formiranje odbora za određivanje cijena zavisi od konstituisanja Skupštine.
„Usvojili smo, na sreću, u oba čitanja Zakon o određivanju cijena u situacijama destabilizacije tržišta, poznat kao Zakon o ograničenju cijena. Zakon je stupio na snagu, ali zbog nepostojanja Skupštine nije formiran odbor koji određuje cijene osnovnih proizvoda, jer ga bira Vlada, a potvrđuje Skupština. Ministarstvo u tom procesu ima ulogu sekretarijata odbora. Nadam se da ćemo već tokom naredne sedmice imati konstituisanu Skupštinu i novu vladu, nakon čega će odmah biti raspisan poziv za prijavu članova odbora i njegovo funkcionisanje. To je najsigurniji mehanizam koji garantuje stabilnost i zaštitu interesa građana, jer se nerijetko dešava da rast maloprodajnih cijena nema uporište u povećanju nabavnih cijena uvezenih proizvoda. Kod derivata, na primjer, precizno pratimo ulaznu cijenu goriva. Međutim, u maloprodaji, posebno kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, dešava se da proizvodi koji su ranije uvezeni ili proizvedeni po nižim cijenama poskupe zbog dnevnih promjena ili mogućih regionalnih i evropskih kriza. Takve situacije neće biti dozvoljene kada odbor za određivanje cijena osnovnih proizvoda u uslovima destabilizacije tržišta bude u punoj funkciji“, zaključila je Kusari-Lila.
Prema posljednjim podacima, u prvih pet mjeseci 2026. godine Kosovo je uvezlo robu u vrijednosti od oko 2,9 milijardi eura, dok je izvoz iznosio oko 419,2 miliona eura.
„Trgovinski deficit je na nivou do šest milijardi eura na godišnjem nivou, kao i prošle godine, dok je ove godine zabilježen rast izvoza od 16 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ipak, zbog veoma velikog jaza, uvoz je i dalje znatno izraženiji od rasta izvoza. Kao ministarstvo radimo na nekoliko nivoa. Prvi je direktna pomoć proizvodnim i prerađivačkim preduzećima, koju sprovodimo kroz programe grantova koji su trenutno u fazi evaluacije. Ukupna vrijednost grant šema koje je ministarstvo pokrenulo u više sektora dostigla je 7,6 miliona eura. Od toga je pet miliona eura namjenjeno proizvodnim i prerađivačkim kompanijama koje imaju izvozni potencijal i mogu da zamjene uvozne proizvode. Druga šema odnosi se na digitalizaciju i automatizaciju usluga i proizvodnje kompanija, odnosno unapređenje proizvodnih procesa i pružanje savremenijih usluga potrošačima. Poseban program namjenjen je inovativnim kompanijama i njihovim proizvodima, dok se druga šema odnosi na sertifikaciju i standardizaciju proizvoda, kako za domaće tako i za strano tržište“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, osim finansijske podrške privredi, ministarstvo ulaže i u razvoj industrijske infrastrukture i sarađuje sa međunarodnim partnerima na podizanju proizvodnih standarda.
„Mehanizmi vlade i ministarstva već su uspostavljeni. Intenzivno radimo na razvoju industrijske infrastrukture. Otvorili smo i promovisali više prostora za industrijske parkove, a radimo i na uspostavljanju standarda za eko-industrijske parkove, kako bismo uskladili zaštitu životne sredine i industrijsku proizvodnju. Sa nekoliko međunarodnih organizacija, poput Svjetske banke i IFC-a, kao i sa Evropskom komisijom, razgovaramo o uspostavljanju standarda koji će omogućiti prelazak sa eko-industrijskih zona na proizvodnju i postepeno povećanje konkurentnosti naših proizvođača. Za nas je veoma važno da se to odrazi i kroz novi zakon o javnim nabavkama, kojim bi domaći proizvodi, u skladu sa utvrđenim standardima, imali prednost u javnim ugovorima. Mi još nismo članica Evropske unije. Naprotiv, imamo obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Važno je da u ovom periodu, dok naš zahtjev za status kandidata još nije razmatran, povećamo proizvodne kapacitete i damo prednost domaćoj proizvodnji“, navela je ona.
Dodala je da se oko milijardu eura godišnje troši na javne nabavke i ocjenila da bi usmeravanje većeg dijela tih ugovora domaćim proizvođačima direktno uticalo na ekonomski razvoj.
„Vrijednost javnih nabavki na lokalnom i centralnom nivou iznosi približno milijardu eura godišnje. Zamislite kada bi makar dio, odnosno 50 ili 70 odsto tog iznosa, bio usmeren na ugovaranje domaćih proizvoda. Time bi domaća proizvodnja dobila ne samo prednost, već i dodatnu snagu, energiju i kapital za dalji razvoj i konkurentnost. O ovim pitanjima razgovaramo i sa međunarodnim partnerima i Kancelarijom Evropske komisije, koja prati rad i procjenjuje napredak. Vjerujem da ćemo uskoro, kroz zakonske izmjene, uključujući Zakon o preduzetništvu i inovacijama, osnivanje Fonda za inovacije i korišćenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije, moći direktno da ulažemo u domaću privredu, ojačamo ekonomiju i unapredimo trgovinski bilans“, kazala je ministarka.
Kusari-Lila je navela da je sektor usluga jedini sa pozitivnim trgovinskim bilansom, posebno izdvojivši informaciono-komunikacione tehnologije.
„Jedan od sektora koji uliva nadu jeste sektor usluga. Tu imamo pozitivan trgovinski bilans. Ukupna vrijednost transakcija u ovom sektoru iznosi 4,2 milijarde eura, od čega se više od polovine odnosi na izvoz usluga. Sam ICT sektor ostvaruje oko 400 miliona eura, pri čemu gotovo dvije trećine čini izvoz, a jedna trećina uvoz. To pokazuje vrijednost ljudskog kapitala kojim zemlja raspolaže. To je jedini sektor koji u ukupnoj ekonomskoj procjeni ima pozitivan trgovinski bilans. Moramo nastaviti da podstičemo njegov razvoj, ali i da povećavamo proizvodne kapacitete u drugim industrijskim granama“, rekla je ona.
Govoreći o uvozu semenske pšenice iz Srbije, Kusari-Lila je navela da je MINTI u završnoj fazi razmatranja pritužbi i nije isključila uvođenje antidamping mjera.
„Sve zavisi od rezultata procjene, ali za proizvođače pšenice već sprovodimo određene analize. Bilo je pritužbi na uvoz semenske pšenice i damping cijene iz Srbije. Procjena je u završnoj fazi i, ukoliko se potvrdi postojanje dampinga, što se očekuje u narednih nekoliko dana kada bude objavljen kompletan izvještaj, biće uvedene antidamping mjere na uvoz semenske pšenice. I dalje postoji prostor za razvoj domaće proizvodnje. Naprotiv, povećani su i uvoz i tražnja, ali i domaći proizvodni kapaciteti. Zato moramo učiniti maksimum, kroz zakonske mjere i druge instrumente, kako bismo dali prednost domaćoj proizvodnji. Tu su važni i infrastruktura kvaliteta, unapređenje standarda i jačanje poverenja građana u domaće proizvode“, rekla je ona.
Osvrnula se i na Zakon o određivanju cijena u situacijama destabilizacije tržišta, ističući da formiranje odbora za određivanje cijena zavisi od konstituisanja Skupštine.
„Usvojili smo, na sreću, u oba čitanja Zakon o određivanju cijena u situacijama destabilizacije tržišta, poznat kao Zakon o ograničenju cijena. Zakon je stupio na snagu, ali zbog nepostojanja Skupštine nije formiran odbor koji određuje cijene osnovnih proizvoda, jer ga bira Vlada, a potvrđuje Skupština. Ministarstvo u tom procesu ima ulogu sekretarijata odbora. Nadam se da ćemo već tokom naredne sedmice imati konstituisanu Skupštinu i novu vladu, nakon čega će odmah biti raspisan poziv za prijavu članova odbora i njegovo funkcionisanje. To je najsigurniji mehanizam koji garantuje stabilnost i zaštitu interesa građana, jer se nerijetko dešava da rast maloprodajnih cijena nema uporište u povećanju nabavnih cijena uvezenih proizvoda. Kod derivata, na primjer, precizno pratimo ulaznu cijenu goriva. Međutim, u maloprodaji, posebno kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, dešava se da proizvodi koji su ranije uvezeni ili proizvedeni po nižim cijenama poskupe zbog dnevnih promjena ili mogućih regionalnih i evropskih kriza. Takve situacije neće biti dozvoljene kada odbor za određivanje cijena osnovnih proizvoda u uslovima destabilizacije tržišta bude u punoj funkciji“, zaključila je Kusari-Lila.
Prema posljednjim podacima, u prvih pet mjeseci 2026. godine Kosovo je uvezlo robu u vrijednosti od oko 2,9 milijardi eura, dok je izvoz iznosio oko 419,2 miliona eura.
