Ekonomski, društveni i emocionalni Brajshori: Razvodi na Kosovu sve češći, razlozi kombinacija brojnih faktora
Sociolog Jeton Brajshori ocijenio je da razvodi na Kosovu postaju sve češća pojava i da se ne mogu objasniti samo jednim uzrokom, već da je riječ o kombinaciji ekonomskih, društvenih i emocionalnih faktora koji zajedno utiču na stabilnost porodice.
Brajshori za Kosovo Online navodi da sa ekonomskog aspekta nezaposlenost, niska primanja, nesigurnost radnih mjesta i finansijski pritisci često izazivaju konflikte među partnerima.
"Mnogi mladi bračni parovi suočavaju se sa problemima osiguravanja osnovnih životnih uslova, što dodatno opterećuje bračne odnose. Društveni faktori takođe imaju značajnu ulogu. Kosovo prolazi kroz proces modernizacije i promjene tradicionalnih porodičnih vrijednosti. Danas žene imaju viši nivo obrazovanja, veću ekonomsku nezavisnost i spremnije su da napuste brak u kojem postoji nasilje, psihološko zlostavljanje ili dugotrajno nezadovoljstvo. Istovremeno, očekivanja partnera od braka su se promijenila – više se traže međusobno poštovanje, ravnopravnost i emocionalna podrška“, kazao je Brajshori.
On dodaje da emocionalni razlozi često predstavljaju neposredan povod za razvod.
"Nedostatak komunikacije, gubitak povjerenja, nevjerstvo, ljubomora, nasilje u porodici i dugotrajni konflikti doprinose narušavanju bračnih odnosa. Dakle, razvod je najčešće rezultat međusobnog djelovanja ekonomskih, društvenih i emocionalnih faktora, a ne posljedica samo jednog problema“, objašnjava sagovornik.
Kada je riječ o problemima poslije razvoda, oni su mnogobrojni i podjednako pogađaju bivše supružnike, ali i djecu.
"Jedan od najčešćih problema na Kosovu jeste neplaćanje alimentacije. Kada jedan roditelj ne izvršava svoju zakonsku obavezu, drugi roditelj – najčešće majka – ostaje da sam snosi finansijski teret odgajanja djece. To može dovesti do siromaštva, socijalne isključenosti i ograničenih mogućnosti za obrazovanje i razvoj djece. Drugi ozbiljan problem jeste narušavanje odnosa između djece i roditelja koji ne živi sa njima. Ukoliko roditelji koriste djecu kao sredstvo međusobnog sukoba ili ih izlažu konfliktima, posljedice mogu biti dugotrajne. Djeca često razvijaju osjećaj nesigurnosti, anksioznosti, tuge, pa čak i probleme u učenju i socijalizaciji“, navodi Brajshori.
Kako ističe, razvod mijenja i porodičnu dinamiku.
"Članovi porodice moraju da se prilagode novim životnim okolnostima, promjenama u svakodnevnim obavezama i novim ulogama roditelja. U nekim slučajevima dolazi do udaljavanja šire porodice ili do dodatnih sukoba oko starateljstva i podjele imovine. Važno je naglasiti da razvod sam po sebi nije uvijek najštetnija opcija. U porodicama u kojima postoji nasilje ili konstantni konflikti, razvod može predstavljati zaštitu za djecu i omogućiti zdravije okruženje za njihov razvoj. Ključni izazov nije samo razvod, već način na koji roditelji nastavljaju da sarađuju nakon njega i koliko uspješno stavljaju interese djeteta ispred međusobnih nesuglasica“, zaključuje Brajshori.
"Mnogi mladi bračni parovi suočavaju se sa problemima osiguravanja osnovnih životnih uslova, što dodatno opterećuje bračne odnose. Društveni faktori takođe imaju značajnu ulogu. Kosovo prolazi kroz proces modernizacije i promjene tradicionalnih porodičnih vrijednosti. Danas žene imaju viši nivo obrazovanja, veću ekonomsku nezavisnost i spremnije su da napuste brak u kojem postoji nasilje, psihološko zlostavljanje ili dugotrajno nezadovoljstvo. Istovremeno, očekivanja partnera od braka su se promijenila – više se traže međusobno poštovanje, ravnopravnost i emocionalna podrška“, kazao je Brajshori.
On dodaje da emocionalni razlozi često predstavljaju neposredan povod za razvod.
"Nedostatak komunikacije, gubitak povjerenja, nevjerstvo, ljubomora, nasilje u porodici i dugotrajni konflikti doprinose narušavanju bračnih odnosa. Dakle, razvod je najčešće rezultat međusobnog djelovanja ekonomskih, društvenih i emocionalnih faktora, a ne posljedica samo jednog problema“, objašnjava sagovornik.
Kada je riječ o problemima poslije razvoda, oni su mnogobrojni i podjednako pogađaju bivše supružnike, ali i djecu.
"Jedan od najčešćih problema na Kosovu jeste neplaćanje alimentacije. Kada jedan roditelj ne izvršava svoju zakonsku obavezu, drugi roditelj – najčešće majka – ostaje da sam snosi finansijski teret odgajanja djece. To može dovesti do siromaštva, socijalne isključenosti i ograničenih mogućnosti za obrazovanje i razvoj djece. Drugi ozbiljan problem jeste narušavanje odnosa između djece i roditelja koji ne živi sa njima. Ukoliko roditelji koriste djecu kao sredstvo međusobnog sukoba ili ih izlažu konfliktima, posljedice mogu biti dugotrajne. Djeca često razvijaju osjećaj nesigurnosti, anksioznosti, tuge, pa čak i probleme u učenju i socijalizaciji“, navodi Brajshori.
Kako ističe, razvod mijenja i porodičnu dinamiku.
"Članovi porodice moraju da se prilagode novim životnim okolnostima, promjenama u svakodnevnim obavezama i novim ulogama roditelja. U nekim slučajevima dolazi do udaljavanja šire porodice ili do dodatnih sukoba oko starateljstva i podjele imovine. Važno je naglasiti da razvod sam po sebi nije uvijek najštetnija opcija. U porodicama u kojima postoji nasilje ili konstantni konflikti, razvod može predstavljati zaštitu za djecu i omogućiti zdravije okruženje za njihov razvoj. Ključni izazov nije samo razvod, već način na koji roditelji nastavljaju da sarađuju nakon njega i koliko uspješno stavljaju interese djeteta ispred međusobnih nesuglasica“, zaključuje Brajshori.
