Ekonomski gubici Tržište EU i dalje zatvoreno za mliječne proizvode sa Kosova
Iako su mljekare ulagale u tehnologiju, farmeri povećavali proizvodnju, a institucije svake godine izdvajale milione eura subvencija za razvoj mliječne industrije, mlečni proizvodi sa Kosova ne mogu da se prodaju na najvećem evropskom tržištu jer nemaju veterinarski sertifikat, piše Radio Slobodna Evropa.
Razlog nije nužno to što ne ispunjavaju standarde kvaliteta ili što im nedostaju proizvodni kapaciteti, već činjenica da Kosovu nedostaje ključni dokument za pristup tržištu Evropske unije – veterinarski sertifikat koji priznaje EU.
Zbog toga je mliječna industrija ograničena na domaće tržište od oko 1,6 miliona stanovnika i na region.
Predstavnici sektora upozoravaju da to izaziva lančani efekat – farmeri se suočavaju sa viškovima mlijeka, mljekare ne koriste svoje pune kapacitete, a mogućnosti za rast ostaju blokirane.
„Problemi u Agenciji za hranu i veterinu blokirali su izvoz prehrambenih proizvoda. Nama je potreban samo sertifikat, jer kapacitete imamo“, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja mlečne industrije Kosova Gani Durmishi.
Prema njegovim riječima, Agencija za hranu i veterinu (AHV) još nije ispunila kriterijume Evropske unije da bi bila ovlašćena za izdavanje veterinarskih sertifikata važećih za izvoz.
Veterinarski sertifikat je zvanični dokument kojim se potvrđuje da žive životinje i proizvodi životinjskog porijekla, poput mlijeka, sira, mesa i jaja, ispunjavaju standarde javnog zdravlja i bezbjednosti hrane Evropske unije.
Međutim, Kosovo ne može samo da izdaje takav sertifikat odlukom institucija. Neophodno je da ima veterinarski sistem koji je priznat i ocjenjen od strane EU. .
Radio Slobodna Evropa je zatražio od AHV-a odgovor na pitanje zbog čega Kosovo još nije ovlašćeno za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU, ali odgovor nije dobio.
Odgovor nije stigao ni iz Kancelarije Evropske unije u Prištini na pitanja koje kriterijume Kosovo još nije ispunilo i kada bi moglo da dobije odobrenje za izvoz.
Bivši izvršni direktor AHV-a Valdet Gjinovci objašnjava da to podrazumeva čitav sistem kontrole – identifikaciju i registraciju životinja, nadzor nad bolestima, kontrolu stočne hrane, inspekciju farmi i fabrika, laboratorijske analize, kao i kontrolu tokom prerade, pakovanja i distribucije proizvoda.
Prema njegovim riječima, Kosovo je ostvarilo određeni napredak, ali još nije ispunilo sve zahtjeve.
„Stanje na terenu nije teško unaprediti, jer su izvršena značajna ulaganja. Međutim, postoje i druge prepreke. Kosovo nije član Svjetske organizacije za zdravlje životinja i zato ne može da koristi njenu ekspertizu i programe. Osim toga, potrebno je uskladiti zakone i veterinarski sistem sa propisima Evropske unije“, kaže Gjinovci.
Predstavnici mliječne industrije tvrde da problem nije u proizvođačima, već u nedostatku pristupa evropskom tržištu.
Durmishi navodi da većina mljekara raspolaže kapacitetima, tehnologijom i standardima potrebnim za konkurenciju na tržištu EU, ali da te mogućnosti ne mogu u potpunosti da iskoriste.
„Neke mlejkare ne rade u tri smjene samo zato što nemaju tržište. Postoje fabrike koje mogu da prerade oko 100.000 litara mlijeka dnevno. Ako uzmemo samo deset takvih fabrika, kapacitet iznosi milion litara dnevno. Međutim, danas gotovo nijedna ne radi 24 časa. Većina radi samo osam, a neke svega četiri sata dnevno“, rekao je Durmishi.
Dodaje da interesovanje evropskih kupaca već postoji.
„Neke kompanije iz Njemačke i Švicarske rekle su nam: samo riješite dokumentaciju i mi ćemo kupovati vaše proizvode. I prerađivači su spremni da povećaju proizvodnju“, navodi Durmishi.
Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je mliječna industrija na Kosovu tokom 2024. godine proizvela proizvode u vrijednosti od 135,2 miliona eura. To je, međutim, dovoljno da pokrije oko 66 odsto potreba domaćeg tržišta, dok se ostatak podmiruje uvozom.
Prema podacima Agencije za hranu i veterinu, na Kosovu je registrovano 48 objekata odobrenih za preradu i pakovanje mlijeka.
I bivši ministar trgovine i industrije Ismet Mulaj smatra da dio kosovskih proizvođača već ispunjava standarde potrebne za izvoz.
Prema njegovim riječima, problem nisu preduzeća, već institucije.
„Postoje kompanije koje su uložile velika sredstva, dobile stručnu pomoć evropskih eksperata i izgradile potrebne kapacitete. Međutim, ne mogu da izvoze jer nadležna institucija još nije ispunila tražene standarde. To je posljedica dugogodišnjeg nedostatka političke volje. Taj proces mogao je biti završen za dvije godine“, rekao je Mulaj za RSE.
On ocjenjuje da je zbog toga stvorena trajna trgovinska neravnoteža.
Dok Kosovo uvozi velike količine mliječnih proizvoda, izvoz je ograničen isključivo na tržišta regiona.
„Dok god evropsko tržište ostaje zatvoreno, domaća industrija ne može da se razvija tempom koji njen potencijal omogućava. Otvaranje tog tržišta značilo bi manje uvoza, više domaće proizvodnje i konkurentniju ekonomiju“, kaže Mulaj.
Šta pokazuju podaci?
Podaci Carine Kosova pokazuju da je izvoz mliječnih proizvoda ograničen na zemlje regiona.
Tokom prvih šest mjeseci ove godine Kosovo je mliječne proizvode uglavnom izvozilo u Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, u ukupnoj vrijednosti od oko 478.000 eura.
Od toga je izvoz jogurta, jednog od najprodavanijih proizvoda poslije mlijeka, iznosio oko 90.000 eura.
U istom periodu uvoz je bio višestruko veći.
Na tržište Kosova uvezeni su mliječni proizvodi iz zemalja regiona i Evropske unije u vrijednosti većoj od 12 miliona eura, dok je samo uvoz jogurta premašio dva miliona eura.
I podaci za 2024. godinu pokazuju isti trend.
Kosovo je uvezlo mliječne proizvode u vrijednosti od oko 31 milion eura, dok je izvoz iznosio svega oko 331.000 eura.
Prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, taj odnos ne odražava nužno nedostatak proizvodnje ili interesovanja za proizvode sa Kosova, već ograničen pristup većim tržištima.
Mulaj ističe da nemogućnost izvoza u Evropsku uniju primorava domaću industriju da se gotovo u potpunosti oslanja na tržište Kosova i mali dio regionalnog tržišta.
„Dok se ne otvore nova tržišta, uvoz će nastaviti da dominira. To stvara trgovinski disbalans koji šteti domaćoj proizvodnji i ograničava razvoj industrije“, kaže on.
Prema njegovim riječima, otvaranje evropskog tržišta ne bi povećalo samo izvoz, već bi smanjilo i zavisnost Kosova od uvoza mliječnih proizvoda.
Šta gubi ekonomija?
Mulaj smatra da posljedice ne osjećaju samo prerađivači.
One pogađaju čitav lanac proizvodnje – od farmera do državnog budžeta.
„Vlada Kosova svake godine izdvaja milione eura kroz grantove i subvencije za mliječnu industriju kako bi povećala domaću proizvodnju. Ali, ako ne obezbjedi tržišta na kojima će se ta proizvodnja prodavati, ta ulaganja neće dati pun efekat“, kaže on.
Dodaje da je tržište Kosova premalo da apsorbuje kontinuirani rast proizvodnje. Bez mogućnosti izvoza kompanije nemaju razlog da šire kapacitete, dok se farmeri suočavaju sa ograničenjima u prodaji mlijeka.
I Durmishi smatra da bi otvaranje evropskog tržišta u potpunosti promjenilo stanje u sektoru.
„Povećao bi se broj farmera, zaposlenih i fabrika koje rade punim kapacitetom. Povećali bi se promet i profit kompanija. Možemo da konkurišemo kvalitetom i standardima. Ono što nam nedostaje jeste institucionalna podrška“, kaže on.
Obećanja o izvozu i čekanje konkretnih poteza
Otvaranje tržišta Evropske unije za mlečne proizvode jedan je od ciljeva koje je Vlada Kosova uvrstila u svoj program.
Premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti obećao je da će naredni mandat biti posvećen proizvodnji, ekonomskom razvoju i samoodrživosti.
U programu predstavljenom za izbore 7. juna obećao je, između ostalog, povećanje izvoza, razvoj kapaciteta za preradu mesa i mlijeka, kao i standardizaciju poljoprivrednih proizvoda.
Takođe je najavio podršku investicijama u sertifikaciju proizvodnje prema evropskim standardima, kako bi farmeri i kompanije sa Kosova dobili pristup regionalnim i tržištima Evropske unije.
Međutim, kabinet premijera u tehničkom mandatu nije odgovorio na pitanja RSE o tome kada će početi sprovođenje konkretnih mjera za ispunjenje tih obećanja i napredak procesa koji bi omogućio Kosovu izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Evropsku uniju
Zbog toga je mliječna industrija ograničena na domaće tržište od oko 1,6 miliona stanovnika i na region.
Predstavnici sektora upozoravaju da to izaziva lančani efekat – farmeri se suočavaju sa viškovima mlijeka, mljekare ne koriste svoje pune kapacitete, a mogućnosti za rast ostaju blokirane.
„Problemi u Agenciji za hranu i veterinu blokirali su izvoz prehrambenih proizvoda. Nama je potreban samo sertifikat, jer kapacitete imamo“, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Udruženja mlečne industrije Kosova Gani Durmishi.
Prema njegovim riječima, Agencija za hranu i veterinu (AHV) još nije ispunila kriterijume Evropske unije da bi bila ovlašćena za izdavanje veterinarskih sertifikata važećih za izvoz.
Veterinarski sertifikat je zvanični dokument kojim se potvrđuje da žive životinje i proizvodi životinjskog porijekla, poput mlijeka, sira, mesa i jaja, ispunjavaju standarde javnog zdravlja i bezbjednosti hrane Evropske unije.
Međutim, Kosovo ne može samo da izdaje takav sertifikat odlukom institucija. Neophodno je da ima veterinarski sistem koji je priznat i ocjenjen od strane EU. .
Radio Slobodna Evropa je zatražio od AHV-a odgovor na pitanje zbog čega Kosovo još nije ovlašćeno za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU, ali odgovor nije dobio.
Odgovor nije stigao ni iz Kancelarije Evropske unije u Prištini na pitanja koje kriterijume Kosovo još nije ispunilo i kada bi moglo da dobije odobrenje za izvoz.
Bivši izvršni direktor AHV-a Valdet Gjinovci objašnjava da to podrazumeva čitav sistem kontrole – identifikaciju i registraciju životinja, nadzor nad bolestima, kontrolu stočne hrane, inspekciju farmi i fabrika, laboratorijske analize, kao i kontrolu tokom prerade, pakovanja i distribucije proizvoda.
Prema njegovim riječima, Kosovo je ostvarilo određeni napredak, ali još nije ispunilo sve zahtjeve.
„Stanje na terenu nije teško unaprediti, jer su izvršena značajna ulaganja. Međutim, postoje i druge prepreke. Kosovo nije član Svjetske organizacije za zdravlje životinja i zato ne može da koristi njenu ekspertizu i programe. Osim toga, potrebno je uskladiti zakone i veterinarski sistem sa propisima Evropske unije“, kaže Gjinovci.
Predstavnici mliječne industrije tvrde da problem nije u proizvođačima, već u nedostatku pristupa evropskom tržištu.
Durmishi navodi da većina mljekara raspolaže kapacitetima, tehnologijom i standardima potrebnim za konkurenciju na tržištu EU, ali da te mogućnosti ne mogu u potpunosti da iskoriste.
„Neke mlejkare ne rade u tri smjene samo zato što nemaju tržište. Postoje fabrike koje mogu da prerade oko 100.000 litara mlijeka dnevno. Ako uzmemo samo deset takvih fabrika, kapacitet iznosi milion litara dnevno. Međutim, danas gotovo nijedna ne radi 24 časa. Većina radi samo osam, a neke svega četiri sata dnevno“, rekao je Durmishi.
Dodaje da interesovanje evropskih kupaca već postoji.
„Neke kompanije iz Njemačke i Švicarske rekle su nam: samo riješite dokumentaciju i mi ćemo kupovati vaše proizvode. I prerađivači su spremni da povećaju proizvodnju“, navodi Durmishi.
Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je mliječna industrija na Kosovu tokom 2024. godine proizvela proizvode u vrijednosti od 135,2 miliona eura. To je, međutim, dovoljno da pokrije oko 66 odsto potreba domaćeg tržišta, dok se ostatak podmiruje uvozom.
Prema podacima Agencije za hranu i veterinu, na Kosovu je registrovano 48 objekata odobrenih za preradu i pakovanje mlijeka.
I bivši ministar trgovine i industrije Ismet Mulaj smatra da dio kosovskih proizvođača već ispunjava standarde potrebne za izvoz.
Prema njegovim riječima, problem nisu preduzeća, već institucije.
„Postoje kompanije koje su uložile velika sredstva, dobile stručnu pomoć evropskih eksperata i izgradile potrebne kapacitete. Međutim, ne mogu da izvoze jer nadležna institucija još nije ispunila tražene standarde. To je posljedica dugogodišnjeg nedostatka političke volje. Taj proces mogao je biti završen za dvije godine“, rekao je Mulaj za RSE.
On ocjenjuje da je zbog toga stvorena trajna trgovinska neravnoteža.
Dok Kosovo uvozi velike količine mliječnih proizvoda, izvoz je ograničen isključivo na tržišta regiona.
„Dok god evropsko tržište ostaje zatvoreno, domaća industrija ne može da se razvija tempom koji njen potencijal omogućava. Otvaranje tog tržišta značilo bi manje uvoza, više domaće proizvodnje i konkurentniju ekonomiju“, kaže Mulaj.
Šta pokazuju podaci?
Podaci Carine Kosova pokazuju da je izvoz mliječnih proizvoda ograničen na zemlje regiona.
Tokom prvih šest mjeseci ove godine Kosovo je mliječne proizvode uglavnom izvozilo u Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, u ukupnoj vrijednosti od oko 478.000 eura.
Od toga je izvoz jogurta, jednog od najprodavanijih proizvoda poslije mlijeka, iznosio oko 90.000 eura.
U istom periodu uvoz je bio višestruko veći.
Na tržište Kosova uvezeni su mliječni proizvodi iz zemalja regiona i Evropske unije u vrijednosti većoj od 12 miliona eura, dok je samo uvoz jogurta premašio dva miliona eura.
I podaci za 2024. godinu pokazuju isti trend.
Kosovo je uvezlo mliječne proizvode u vrijednosti od oko 31 milion eura, dok je izvoz iznosio svega oko 331.000 eura.
Prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, taj odnos ne odražava nužno nedostatak proizvodnje ili interesovanja za proizvode sa Kosova, već ograničen pristup većim tržištima.
Mulaj ističe da nemogućnost izvoza u Evropsku uniju primorava domaću industriju da se gotovo u potpunosti oslanja na tržište Kosova i mali dio regionalnog tržišta.
„Dok se ne otvore nova tržišta, uvoz će nastaviti da dominira. To stvara trgovinski disbalans koji šteti domaćoj proizvodnji i ograničava razvoj industrije“, kaže on.
Prema njegovim riječima, otvaranje evropskog tržišta ne bi povećalo samo izvoz, već bi smanjilo i zavisnost Kosova od uvoza mliječnih proizvoda.
Šta gubi ekonomija?
Mulaj smatra da posljedice ne osjećaju samo prerađivači.
One pogađaju čitav lanac proizvodnje – od farmera do državnog budžeta.
„Vlada Kosova svake godine izdvaja milione eura kroz grantove i subvencije za mliječnu industriju kako bi povećala domaću proizvodnju. Ali, ako ne obezbjedi tržišta na kojima će se ta proizvodnja prodavati, ta ulaganja neće dati pun efekat“, kaže on.
Dodaje da je tržište Kosova premalo da apsorbuje kontinuirani rast proizvodnje. Bez mogućnosti izvoza kompanije nemaju razlog da šire kapacitete, dok se farmeri suočavaju sa ograničenjima u prodaji mlijeka.
I Durmishi smatra da bi otvaranje evropskog tržišta u potpunosti promjenilo stanje u sektoru.
„Povećao bi se broj farmera, zaposlenih i fabrika koje rade punim kapacitetom. Povećali bi se promet i profit kompanija. Možemo da konkurišemo kvalitetom i standardima. Ono što nam nedostaje jeste institucionalna podrška“, kaže on.
Obećanja o izvozu i čekanje konkretnih poteza
Otvaranje tržišta Evropske unije za mlečne proizvode jedan je od ciljeva koje je Vlada Kosova uvrstila u svoj program.
Premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti obećao je da će naredni mandat biti posvećen proizvodnji, ekonomskom razvoju i samoodrživosti.
U programu predstavljenom za izbore 7. juna obećao je, između ostalog, povećanje izvoza, razvoj kapaciteta za preradu mesa i mlijeka, kao i standardizaciju poljoprivrednih proizvoda.
Takođe je najavio podršku investicijama u sertifikaciju proizvodnje prema evropskim standardima, kako bi farmeri i kompanije sa Kosova dobili pristup regionalnim i tržištima Evropske unije.
Međutim, kabinet premijera u tehničkom mandatu nije odgovorio na pitanja RSE o tome kada će početi sprovođenje konkretnih mjera za ispunjenje tih obećanja i napredak procesa koji bi omogućio Kosovu izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Evropsku uniju
