MILIONI NA GUBITKU Gërxhaliu: Kosovo plaća cijenu političke blokade, posljedice će trajati godinama
Ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu izjavio je da je situacija na Kosovu alarmantna sa diplomatskog, političkog i ekonomskog aspekta, ocjenivši da je Kosovo daleko od realnosti i da nedostatak funkcionalnih institucija skupo košta društvo.
Gërxhaliu je u intervjuu za Ekonomiju onlajn rekao da put ka evropskoj porodici zahtjeva aktivne institucije, posvećenost i ispunjavanje kriterijuma i standarda.
„Sredstva se ne dodjeljuju nekoj državi samo zato što su joj potrebna, već je za njihovo dobijanje neophodno sprovesti reforme. Da bi država realizovala institucionalne reforme, mora imati stabilne institucije, a upravo je to ono što je Kosovu nedostajalo. Izgubili smo mnogo miliona eura i na dobrom smo putu da izgubimo i sredstva koja su nam još dostupna. Šezdeset ili 120 miliona eura do kraja godine predstavlja veoma veliki iznos, uz brojne kriterijume koje je potrebno ispuniti. Ako nemamo funkcionalnu skupštinu i vladu, kako će ti ciljevi biti ostvareni?“, rekao je Gërxhaliu.
Prema njegovim riječima, Kosovo već plaća, a plaćaće i u budućnosti oportunitetni trošak, jer se izgubljeno vrijeme ne može vratiti, propuštene mogućnosti za projekte se ne razmatraju ponovo, a sredstva se usmjeravaju ka drugim zemljama.
„Kosovo nema luksuz da bude vođeno u tišini i iščekivanju, jer mu se zaista oduzima dragocjeno vrijeme. Da najsiromašnija ili jedna od najsiromašnijih zemalja Zapadnog Balkana ostane bez mogućnosti da iskoristi stotine miliona eura predstavlja najveću grešku i štetu koja se danas nanosi Kosovu. Kada je riječ o posljedicama, ovu neodgovornost vlasti i nefunkcionisanje institucija, umjesto interesa države i građana, plaćaće i buduće generacije, jer se, kako sada izgleda, vodi borba za vlast, a ne za državu“, rekao je on.
Gërxhaliu smatra da je nedostatak institucija najveća šteta naneta Kosovu u aktuelnim geostrateškim okolnostima u svijetu.
„U trenutku kada se zemlje regiona i Evrope bore za novo pozicioniranje, sprovođenje reformi i jačanje svojih kapaciteta, Kosovo se nalazi u situaciji bez institucija, što predstavlja ogromnu štetu. Međutim, još je više zabrinjavajuće to što se čini da su se i građani navikli na gorku realnost da se Kosovom upravlja u tišini. Država se ne vodi u tišini i iščekivanju, već su joj potrebni dinamika, funkcionalnost i partnerstvo. Kosovo pripada svima, a ne samo vlasti i opoziciji. Ovo je realnost koja pokazuje da na Kosovu nema ni institucionalne ni individualne odgovornosti, a cijenu toga plaćaju građani. Plaćaće je i buduće generacije, jer je riječ o oportunitetnom trošku čije će se posljedice tek u budućnosti videti, iako se sada možda ne osjećaju“, izjavio je Gërxhaliu.
„Sredstva se ne dodjeljuju nekoj državi samo zato što su joj potrebna, već je za njihovo dobijanje neophodno sprovesti reforme. Da bi država realizovala institucionalne reforme, mora imati stabilne institucije, a upravo je to ono što je Kosovu nedostajalo. Izgubili smo mnogo miliona eura i na dobrom smo putu da izgubimo i sredstva koja su nam još dostupna. Šezdeset ili 120 miliona eura do kraja godine predstavlja veoma veliki iznos, uz brojne kriterijume koje je potrebno ispuniti. Ako nemamo funkcionalnu skupštinu i vladu, kako će ti ciljevi biti ostvareni?“, rekao je Gërxhaliu.
Prema njegovim riječima, Kosovo već plaća, a plaćaće i u budućnosti oportunitetni trošak, jer se izgubljeno vrijeme ne može vratiti, propuštene mogućnosti za projekte se ne razmatraju ponovo, a sredstva se usmjeravaju ka drugim zemljama.
„Kosovo nema luksuz da bude vođeno u tišini i iščekivanju, jer mu se zaista oduzima dragocjeno vrijeme. Da najsiromašnija ili jedna od najsiromašnijih zemalja Zapadnog Balkana ostane bez mogućnosti da iskoristi stotine miliona eura predstavlja najveću grešku i štetu koja se danas nanosi Kosovu. Kada je riječ o posljedicama, ovu neodgovornost vlasti i nefunkcionisanje institucija, umjesto interesa države i građana, plaćaće i buduće generacije, jer se, kako sada izgleda, vodi borba za vlast, a ne za državu“, rekao je on.
Gërxhaliu smatra da je nedostatak institucija najveća šteta naneta Kosovu u aktuelnim geostrateškim okolnostima u svijetu.
„U trenutku kada se zemlje regiona i Evrope bore za novo pozicioniranje, sprovođenje reformi i jačanje svojih kapaciteta, Kosovo se nalazi u situaciji bez institucija, što predstavlja ogromnu štetu. Međutim, još je više zabrinjavajuće to što se čini da su se i građani navikli na gorku realnost da se Kosovom upravlja u tišini. Država se ne vodi u tišini i iščekivanju, već su joj potrebni dinamika, funkcionalnost i partnerstvo. Kosovo pripada svima, a ne samo vlasti i opoziciji. Ovo je realnost koja pokazuje da na Kosovu nema ni institucionalne ni individualne odgovornosti, a cijenu toga plaćaju građani. Plaćaće je i buduće generacije, jer je riječ o oportunitetnom trošku čije će se posljedice tek u budućnosti videti, iako se sada možda ne osjećaju“, izjavio je Gërxhaliu.
