Otkup u kolapsu Pšenica ostaje na njivama: Mlinovi nemaju mjesta, ratari u sve težoj situaciji
U jeku sezone žetve, poljoprivrednici na Kosovu suočavaju se sa krizom u otkupu prinosa, prenosi RTK. Mnogi mlinovi odbijaju da prime pšenicu, čija je cena pala na između 16 i 18 centi po kilogramu, što, kako navode proizvođači, ne pokriva ni visoke troškove proizvodnje.
Kombajni i druga mehanizacija angažovani u žetvi ne rade punim kapacitetom upravo u periodu kada bi trebalo da budu najviše angažovani. Pojedini mlinovi odbijaju da preuzmu pšenicu od poljoprivrednika, navodeći da nemaju dovoljno skladišnog prostora.
„Juče sam molio jednog otkupljivača da preuzme pšenicu, jer je počela kiša. Rekao mi je da nema gdje da je skladišti. Kazao je da sutradan počinje žetvu na 10 do 15 hektara, ali da nema gdje da odveze pšenicu. Nije mogao da mi ponudi nikakvo rješenje. To nas najviše opterećuje, jer nemamo gdje da plasiramo proizvod“, rekao je Bexhet Kongjeli, poljoprivrednik iz Janjeva za RTK live.
Kombajner Fitim Gashi suočava se sa istim problemom.
„Nemamo gdje da uskladištimo pšenicu i bili smo primorani da prekinemo žetvu. Bolje je da ostane na njivi nego da nemamo gdje da je odložimo. Ovako ne možemo da nastavimo. Što se cijene tiče, neko plaća 18, neko 17, a neko 16 centi, ali nama više nije najvažnija cijena, već da možemo da skinemo pšenicu sa njive i uskladištimo je“, rekao je Gashi.
On je pozvao nadležne da što prije pronađu rješenje.
„Neka pronađu rješenje, jer ljudi danima obilaze od jednog do drugog mlina, ali im niko ne prima pšenicu. Ne mogu da razumem ovu situaciju. Imam još sedam hektara svoje pšenice za žetvu i ni sam ne znam gdje ću je odvesti“, rekao je Gahi.
Ministarstvo poljoprivrede kroz direktna plaćanja nastoji da podstakne poljoprivrednike na povećanje domaće proizvodnje. Međutim, nedostatak skladišnih kapaciteta i dalje predstavlja jedan od najvećih problema za proizvođače, koji od nadležnih institucija traže konkretne mjere za zaštitu domaće proizvodnje i obezbjeđivanje uslova za otkup i skladištenje pšenice.
„Juče sam molio jednog otkupljivača da preuzme pšenicu, jer je počela kiša. Rekao mi je da nema gdje da je skladišti. Kazao je da sutradan počinje žetvu na 10 do 15 hektara, ali da nema gdje da odveze pšenicu. Nije mogao da mi ponudi nikakvo rješenje. To nas najviše opterećuje, jer nemamo gdje da plasiramo proizvod“, rekao je Bexhet Kongjeli, poljoprivrednik iz Janjeva za RTK live.
Kombajner Fitim Gashi suočava se sa istim problemom.
„Nemamo gdje da uskladištimo pšenicu i bili smo primorani da prekinemo žetvu. Bolje je da ostane na njivi nego da nemamo gdje da je odložimo. Ovako ne možemo da nastavimo. Što se cijene tiče, neko plaća 18, neko 17, a neko 16 centi, ali nama više nije najvažnija cijena, već da možemo da skinemo pšenicu sa njive i uskladištimo je“, rekao je Gashi.
On je pozvao nadležne da što prije pronađu rješenje.
„Neka pronađu rješenje, jer ljudi danima obilaze od jednog do drugog mlina, ali im niko ne prima pšenicu. Ne mogu da razumem ovu situaciju. Imam još sedam hektara svoje pšenice za žetvu i ni sam ne znam gdje ću je odvesti“, rekao je Gahi.
Ministarstvo poljoprivrede kroz direktna plaćanja nastoji da podstakne poljoprivrednike na povećanje domaće proizvodnje. Međutim, nedostatak skladišnih kapaciteta i dalje predstavlja jedan od najvećih problema za proizvođače, koji od nadležnih institucija traže konkretne mjere za zaštitu domaće proizvodnje i obezbjeđivanje uslova za otkup i skladištenje pšenice.
