Rast cijena bez naznaka smirivanja Vozači plaćaju ceh globalne krize: Dizel poskupeo 14 centi za nedjelju dana
Nakon ponovnog izbijanja sukoba na Bliskom istoku promjenila se i kriva cijena nafte, a litar dizela poskupeo je na Kosovu 14 centi u odnosu na prošlu nedjelju. Ekonomisti i poznavaoci tržišta goriva ocjenjuju da se ne očekuje brza stabilizacija cijena i pozivaju Vladu u tehničkom mandatu da, pored ograničenja maksimalne cijene, uvede i druge mjere.
Nakon ponovne eskalacije tenzija između Irana i SAD, cijena nafte raste iz dana u dan.
Na Kosovu je u nedjelju litar dizela prodavan po cijeni do 1,64 eura, što je za jedan cent više nego u subotu i za 14 centi više nego prošle nedjelje.
Istovremeno, litar benzina koštao je 1,46 eura, dok je cijena autogasa iznosila 60 centi.
Poznavalac tržišta nafte Jakup Gashi izjavio je da svaki razvoj događaja na Bliskom istoku direktno utiče na cijene goriva na Kosovu.
„Da, potrošači trpe štetu, jer Ministarstvo nije uspelo da na odgovarajući način upravlja situacijom kada je riječ o cijenama nafte i obezbjedi bolju kontrolu. Potrošači su oštećeni zato što Vlada primjenjuje formulu za određivanje cijena koja se zasniva na osnovnoj cijeni sa međunarodne berze, uz obračun troškova, nakon čega se određuje prosječna mjesečna ili nedjeljna cijena. Mogla bi da se primjenjuje i druga metoda – da se uzme berzanska cijena, obračunaju troškovi i odredi cijena koja bi ostala nepromjenjena tri ili četiri dana“, rekao je Gashi za Kohu.
Profesor ekonomije Shkumbin Misini ocjenio je da Vlada treba da usvoji nove mjere kako bi ublažila posljedice poskupljenja goriva.
„Prije svega treba promjeniti fiskalnu politiku. Nije isto kada gorivo koristi traktor za obradu zemlje i kada ga koristi luksuzni automobil. Poljoprivrednici treba da imaju olakšice. Za svakog farmera koji obrađuje svoju zemlju trebalo bi izračunati količinu goriva koja mu je potrebna i omogućiti mu da je kupuje bez poreza ili po nižoj cijeni“, rekao je Misini.
On je naveo da poskupljenje goriva ima lančani efekat.
„Međunarodna dešavanja direktno povećavaju troškove života na Kosovu iz dva razloga – zbog zavisnosti od uvoza i nedostatka unutrašnje strategije za stvaranje alternativa. Nafta je jedna od najvažnijih sirovina i svaka promjena njene cijene odražava se na troškove života“, rekao je Misini.
Iz Ministarstva industrije saopštili su da nastavljaju inspekcijske kontrole kako bi pratili poštovanje odluke o maksimalnoj cijeni goriva.
„Inspektori Centralnog inspektorata za nadzor tržišta (IQMT), zajedno sa inspektorima Poreske administracije Kosova (PAK), tokom kontrola evidentirali su cijene derivata. Na osnovu izvještaja inspektora PAK-a, IQMT je protiv pojedinih operatera koji nisu poštovali odluku o maksimalnoj cijeni pokrenuo zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka. O tim slučajevima odlučuju osnovni sudovi, u zavisnosti od sjedišta privrednih subjekata“, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Tokom marta i aprila ove godine cijena dizela dostigla je 1,89 eura po litru. Pored goriva, u tom periodu poskupeli su i brojni drugi proizvodi i usluge.
Na Kosovu je u nedjelju litar dizela prodavan po cijeni do 1,64 eura, što je za jedan cent više nego u subotu i za 14 centi više nego prošle nedjelje.
Istovremeno, litar benzina koštao je 1,46 eura, dok je cijena autogasa iznosila 60 centi.
Poznavalac tržišta nafte Jakup Gashi izjavio je da svaki razvoj događaja na Bliskom istoku direktno utiče na cijene goriva na Kosovu.
„Da, potrošači trpe štetu, jer Ministarstvo nije uspelo da na odgovarajući način upravlja situacijom kada je riječ o cijenama nafte i obezbjedi bolju kontrolu. Potrošači su oštećeni zato što Vlada primjenjuje formulu za određivanje cijena koja se zasniva na osnovnoj cijeni sa međunarodne berze, uz obračun troškova, nakon čega se određuje prosječna mjesečna ili nedjeljna cijena. Mogla bi da se primjenjuje i druga metoda – da se uzme berzanska cijena, obračunaju troškovi i odredi cijena koja bi ostala nepromjenjena tri ili četiri dana“, rekao je Gashi za Kohu.
Profesor ekonomije Shkumbin Misini ocjenio je da Vlada treba da usvoji nove mjere kako bi ublažila posljedice poskupljenja goriva.
„Prije svega treba promjeniti fiskalnu politiku. Nije isto kada gorivo koristi traktor za obradu zemlje i kada ga koristi luksuzni automobil. Poljoprivrednici treba da imaju olakšice. Za svakog farmera koji obrađuje svoju zemlju trebalo bi izračunati količinu goriva koja mu je potrebna i omogućiti mu da je kupuje bez poreza ili po nižoj cijeni“, rekao je Misini.
On je naveo da poskupljenje goriva ima lančani efekat.
„Međunarodna dešavanja direktno povećavaju troškove života na Kosovu iz dva razloga – zbog zavisnosti od uvoza i nedostatka unutrašnje strategije za stvaranje alternativa. Nafta je jedna od najvažnijih sirovina i svaka promjena njene cijene odražava se na troškove života“, rekao je Misini.
Iz Ministarstva industrije saopštili su da nastavljaju inspekcijske kontrole kako bi pratili poštovanje odluke o maksimalnoj cijeni goriva.
„Inspektori Centralnog inspektorata za nadzor tržišta (IQMT), zajedno sa inspektorima Poreske administracije Kosova (PAK), tokom kontrola evidentirali su cijene derivata. Na osnovu izvještaja inspektora PAK-a, IQMT je protiv pojedinih operatera koji nisu poštovali odluku o maksimalnoj cijeni pokrenuo zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka. O tim slučajevima odlučuju osnovni sudovi, u zavisnosti od sjedišta privrednih subjekata“, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Tokom marta i aprila ove godine cijena dizela dostigla je 1,89 eura po litru. Pored goriva, u tom periodu poskupeli su i brojni drugi proizvodi i usluge.
