Analiza tržišta Bitka za rafove: Uvozna roba potiskuje proizvode sa Kosova, proizvođači traže spas
Zašto litar mlijeka, flaša ulja ili neki drugi proizvod proizveden na Kosovu često košta više od sličnog uvoznog proizvoda? To je pitanje koje potrošači neizbežno postavljaju pred rafovima prodavnica, gdje domaći proizvodi u mnogim slučajevima ne uspjevaju da cjenovno pariraju robi iz uvoza, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Proizvođači tvrde da razlog nije kvalitet proizvoda, već visoki troškovi proizvodnje.
Kako navode, energija, transport, pakovanje, radna snaga i sirovine čine proizvodnju na Kosovu skupljom, dok uvozni proizvodi često imaju prednost zahvaljujući državnim subvencijama u zemljama iz kojih dolaze, piše RSE.
U mliječnoj industriji, na primjer, samo otkup i transport mleka do fabrike koštaju oko 60 centi po litru, kaže vlasnik mljekare Abi u Prizrenu Alajdin Fusha.
Nakon toga slijede troškovi prerade, pakovanja, energije i drugi izdaci.
„Na kraju, litar mlijeka u kesi mora da se prodaje za oko 80 do 85 centi samo da bi se pokrili troškovi“, rekao je Fusha za Radio Slobodna Evropa.
On navodi da su njegovi proizvodi, u zavisnosti od vrste, od 10 do 20 centi skuplji od uvoznih.
Međutim, ovaj problem nije prisutan samo u mliječnoj industriji.
U pojedinim prodavnicama na Kosovu i drugi domaći proizvodi prodaju se po istoj ili višoj cijeni od uvoznih.
Tako je u jednom slučaju litar uvoznog ulja koštao 1,72 eura, dok je litar ulja proizvedenog na Kosovu koštao 1,89 eura.
U takvoj situaciji, pojedini potrošači kažu da je porijeklo proizvoda postalo manje važno.
O tome šta će se naći u potrošačkoj korpi sve češće odlučuje cijena.
Hana kaže da bi voljela da kupuje više domaćih proizvoda, ali da joj budžet to ne dozvoljava.
„Mlijeko i jogurt uglavnom kupujem domaće, ali ako su skuplji, ne mogu. Kupujem ono što je jeftinije, čak i ako je iz uvoza. Žao mi je“, kaže ona.
I Gentiana Shatri navodi da prilikom kupovine obraća pažnju na zemlju porijekla proizvoda, ali tek nakon što provjeri cijenu.
„Pogledam odakle proizvod dolazi, ali naravno da prvo gledam cijenu“, kaže ona.
Prema ocjeni ekonomista i predstavnika privrede, ovakav trend postao je izraženiji u trenutku kada je kupovna moć građana pod sve većim pritiskom.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, troškovi proizvodnje porasli su za 2,3 odsto u prva tri mjeseca ove godine.
Istovremeno, inflacija je dostigla 6,8 odsto, prije svega zbog poskupljenja hrane, transporta, energije, vode i stanovanja.
Ekonomisti ocjenjuju da su prosječna plata od 713 eura i minimalna zarada, koja je od ovog mjeseca povećana na 500 eura, nedovoljne da mnoge porodice prate stalni rast troškova života.
Privreda traži veću podršku
Predstavnici privrede smatraju da domaći proizvođači ne mogu da pariraju uvoznoj robi samo smanjenjem zarade.
Prema njihovim riječima, problem leži u visokim troškovima proizvodnje i nedostatku politika koje bi proizvode sa Kosova učinile konkurentnijim.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da bi domaći proizvodi, u normalnim uslovima, trebalo da budu do 15 odsto jeftiniji od uvoznih.
„Treba da ubedimo građane Kosova da je patriotski kupovati domaće proizvode, čak i ako su 10 ili 20 centi skuplji... a Vlada treba da pronađe način da tih 10 ili 20 centi smanji“, rekao je Rafuna.
Privredna komora zbog toga predlaže veću finansijsku podršku proizvođačima, kao i izmene fiskalne politike, uključujući preispitivanje PDV-a na osnovne životne namirnice.
Šta rade institucije?
Ministarstvo industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija (MINTI) saopštilo je da na konkurentnost domaćih proizvođača utiču brojni faktori, među kojima su nivo tehnologije, produktivnost, troškovi energije, pristup finansiranju, sertifikacija prema međunarodnim standardima i zavisnost od uvoza sirovina.
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa Ministarstvo navodi da analizira glavne prepreke sa kojima se suočavaju preduzeća kako bi pripremilo mjere za povećanje njihove konkurentnosti.
Kako ističu, jedan od glavnih oblika podrške jesu grantovi za nabavku savremene opreme, digitalizaciju, uvođenje novih tehnologija i unapređenje proizvodnih procesa.
„Vrijednost grantova za nabavku mašina povećana je sa 425.000 eura u 2021. godini na 6,8 miliona eura u 2025, dok je za 2026. godinu planirano pet miliona eura“, navodi Ministarstvo.
Uprkos tim mjerama, podaci o spoljnoj trgovini pokazuju da se ekonomija Kosova i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvoz.
Samo tokom prve polovine ove godine Kosovo je uvezlo robu vrijednu više od 3,5 milijardi eura, dok je izvoz dostigao oko 521 milion eura.
I prethodne godine razlika je bila velika – uvoz je premašio sedam milijardi eura, dok je izvoz proizvoda sa Kosova iznosio oko 950 miliona eura.
Vlasnik mljekare Abi Alajdin Fusha smatra da ovi podaci pokazuju da je domaćim proizvođačima potrebna veća podrška.
„Država treba da subvencioniše preradu svakog litra mlijeka. Samo tako možemo postati konkurentniji u odnosu na uvozne proizvode“, zaključio je Fusha.
Kako navode, energija, transport, pakovanje, radna snaga i sirovine čine proizvodnju na Kosovu skupljom, dok uvozni proizvodi često imaju prednost zahvaljujući državnim subvencijama u zemljama iz kojih dolaze, piše RSE.
U mliječnoj industriji, na primjer, samo otkup i transport mleka do fabrike koštaju oko 60 centi po litru, kaže vlasnik mljekare Abi u Prizrenu Alajdin Fusha.
Nakon toga slijede troškovi prerade, pakovanja, energije i drugi izdaci.
„Na kraju, litar mlijeka u kesi mora da se prodaje za oko 80 do 85 centi samo da bi se pokrili troškovi“, rekao je Fusha za Radio Slobodna Evropa.
On navodi da su njegovi proizvodi, u zavisnosti od vrste, od 10 do 20 centi skuplji od uvoznih.
Međutim, ovaj problem nije prisutan samo u mliječnoj industriji.
U pojedinim prodavnicama na Kosovu i drugi domaći proizvodi prodaju se po istoj ili višoj cijeni od uvoznih.
Tako je u jednom slučaju litar uvoznog ulja koštao 1,72 eura, dok je litar ulja proizvedenog na Kosovu koštao 1,89 eura.
U takvoj situaciji, pojedini potrošači kažu da je porijeklo proizvoda postalo manje važno.
O tome šta će se naći u potrošačkoj korpi sve češće odlučuje cijena.
Hana kaže da bi voljela da kupuje više domaćih proizvoda, ali da joj budžet to ne dozvoljava.
„Mlijeko i jogurt uglavnom kupujem domaće, ali ako su skuplji, ne mogu. Kupujem ono što je jeftinije, čak i ako je iz uvoza. Žao mi je“, kaže ona.
I Gentiana Shatri navodi da prilikom kupovine obraća pažnju na zemlju porijekla proizvoda, ali tek nakon što provjeri cijenu.
„Pogledam odakle proizvod dolazi, ali naravno da prvo gledam cijenu“, kaže ona.
Prema ocjeni ekonomista i predstavnika privrede, ovakav trend postao je izraženiji u trenutku kada je kupovna moć građana pod sve većim pritiskom.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, troškovi proizvodnje porasli su za 2,3 odsto u prva tri mjeseca ove godine.
Istovremeno, inflacija je dostigla 6,8 odsto, prije svega zbog poskupljenja hrane, transporta, energije, vode i stanovanja.
Ekonomisti ocjenjuju da su prosječna plata od 713 eura i minimalna zarada, koja je od ovog mjeseca povećana na 500 eura, nedovoljne da mnoge porodice prate stalni rast troškova života.
Privreda traži veću podršku
Predstavnici privrede smatraju da domaći proizvođači ne mogu da pariraju uvoznoj robi samo smanjenjem zarade.
Prema njihovim riječima, problem leži u visokim troškovima proizvodnje i nedostatku politika koje bi proizvode sa Kosova učinile konkurentnijim.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna kaže da bi domaći proizvodi, u normalnim uslovima, trebalo da budu do 15 odsto jeftiniji od uvoznih.
„Treba da ubedimo građane Kosova da je patriotski kupovati domaće proizvode, čak i ako su 10 ili 20 centi skuplji... a Vlada treba da pronađe način da tih 10 ili 20 centi smanji“, rekao je Rafuna.
Privredna komora zbog toga predlaže veću finansijsku podršku proizvođačima, kao i izmene fiskalne politike, uključujući preispitivanje PDV-a na osnovne životne namirnice.
Šta rade institucije?
Ministarstvo industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija (MINTI) saopštilo je da na konkurentnost domaćih proizvođača utiču brojni faktori, među kojima su nivo tehnologije, produktivnost, troškovi energije, pristup finansiranju, sertifikacija prema međunarodnim standardima i zavisnost od uvoza sirovina.
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa Ministarstvo navodi da analizira glavne prepreke sa kojima se suočavaju preduzeća kako bi pripremilo mjere za povećanje njihove konkurentnosti.
Kako ističu, jedan od glavnih oblika podrške jesu grantovi za nabavku savremene opreme, digitalizaciju, uvođenje novih tehnologija i unapređenje proizvodnih procesa.
„Vrijednost grantova za nabavku mašina povećana je sa 425.000 eura u 2021. godini na 6,8 miliona eura u 2025, dok je za 2026. godinu planirano pet miliona eura“, navodi Ministarstvo.
Uprkos tim mjerama, podaci o spoljnoj trgovini pokazuju da se ekonomija Kosova i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvoz.
Samo tokom prve polovine ove godine Kosovo je uvezlo robu vrijednu više od 3,5 milijardi eura, dok je izvoz dostigao oko 521 milion eura.
I prethodne godine razlika je bila velika – uvoz je premašio sedam milijardi eura, dok je izvoz proizvoda sa Kosova iznosio oko 950 miliona eura.
Vlasnik mljekare Abi Alajdin Fusha smatra da ovi podaci pokazuju da je domaćim proizvođačima potrebna veća podrška.
„Država treba da subvencioniše preradu svakog litra mlijeka. Samo tako možemo postati konkurentniji u odnosu na uvozne proizvode“, zaključio je Fusha.
