Sumorna slika radne snage Na Kosovu više ljudi van tržišta rada nego zaposlenih
Zvanična stopa nezaposlenosti od 11 posto pokazuje samo jedan dio problema na tržištu rada na Kosovu. Teža slika se vidi na drugom mjestu: više od polovine stanovništva radne dobi potpuno je van radne snage.
Prema Anketi o radnoj snazi za drugi kvartal 2025. godine, Kosovo je imalo 1.074.704 osobe starosti od 15 do 64 godine. Od toga je 526.003 osoba bilo ekonomski aktivno, dok je 548.701 osoba bilo neaktivno, piše portal Demokracia.com.
Jednostavno rečeno, na svakih 100 osoba radne dobi, samo oko 44 su bile zaposlene, nešto više od pet nezaposlene, dok se 51 osoba nalazila van tržišta rada.
Dakle, Kosovo je imalo 80.587 osoba više van radne snage nego zaposlenih.
Žene ostaju van tržišta rada
Rodna nejednakost predstavlja najdublji problem tržišta rada.
Kosovo je imalo gotovo jednak broj muškaraca i žena radne dobi: 537.274 muškarca i 537.430 žena. Međutim, uprkos toj demografskoj ravnoteži, razlika u zaposlenosti je ogromna.
Posao je imalo 323.979 muškaraca i samo 144.135 žena. Drugim riječima, zaposlenih muškaraca bilo je više nego dvostruko u odnosu na žene, dok su žene činile samo oko 31 posto svih zaposlenih.
Stopa zaposlenosti muškaraca iznosila je 60,3 posto, dok je kod žena bila samo 26,8 posto. Razlika od 33,5 procentnih poena pokazuje dva gotovo potpuno različita ekonomska realiteta.
Čak 68,8 posto žena radne dobi bilo je neaktivno. Kod muškaraca ta stopa iznosila je 33,3 posto.
Čak i među ženama koje su bile uključene u radnu snagu, šanse za nezaposlenost bile su veće. Nezaposlenost žena iznosila je 14,1 posto, dok je kod muškaraca bila 9,5 posto.
Razlika je posebno izražena u starosnoj grupi od 45 do 54 godine. U periodu kada bi radno iskustvo trebalo da ojača položaj na tržištu rada, zaposlenost muškaraca iznosila je 67,7 posto, a žena samo 24,8 posto.
Svaka treća mlada osoba nije ni zaposlena ni u obrazovanju
Budućnost tržišta rada ne izgleda mnogo bolje.
Na Kosovu je bilo 89.298 mladih od 15 do 24 godine koji nisu bili ni zaposleni niti su pohađali školovanje ili obuku.
To znači da se više od jedne trećine mladih nalazilo van posla i procesa koji bi ih mogli pripremiti za ulazak na tržište rada.
Situacija je bila teža među djevojkama. Čak 37,6 posto njih bilo je u kategoriji NEET (mladi koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju niti obuci), u poređenju sa 31,6 posto mladića.
Stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 20,5 posto, odnosno bila je 2,3 puta veća nego kod odraslih. Sa 19.488 nezaposlenih, mladi od 15 do 24 godine činili su 33,7 posto ukupnog broja nezaposlenih na Kosovu.
Nezaposlenost koja se ukorijenila
Za veliki broj ljudi nezaposlenost nije bila samo kratka pauza između dva radna mjesta.
Svaka treća nezaposlena osoba, odnosno 33,2 posto, bila je bez posla duže od godinu dana. Kod starosne grupe od 55 do 59 godina taj procenat je dostizao 57,3 posto.
Podaci pokazuju tržište na kojem je povratak na posao posebno težak za ljude koji dugo ostanu van njega, naročito u posljednjim godinama radnog vijeka.
Ni nedostatak obrazovanja ne pomaže. Kod osoba bez škole stopa zaposlenosti bila je samo 5,7 posto, dok je nezaposlenost iznosila 31,2 posto. Kod žena bez obrazovanja nezaposlenost je dostizala čak 44,2 posto.
Visoko obrazovanje značajno poboljšava položaj, ali ne uklanja rodni jaz. Zaposlenost muškaraca sa visokim obrazovanjem iznosila je 82,7 posto, dok je kod žena bila 61,9 posto.
Ni posao ne garantuje sigurnost
Unutar broja zaposlenih krije se još jedan problem.
Agencija za statistiku Kosova registrovala je 44.529 osoba sa nestabilnim zaposlenjem. Oni su činili 9,5 posto svih zaposlenih.
Među osobama koje rade skraćeno radno vrijeme, 47,3 posto je navelo da je razlog nemogućnost pronalaska posla sa punim radnim vremenom.
Dakle, za gotovo polovinu njih kraće radno vrijeme nije izbor, već nedostatak alternative.
Izvor: Demokracia.com/info-ks.net
Jednostavno rečeno, na svakih 100 osoba radne dobi, samo oko 44 su bile zaposlene, nešto više od pet nezaposlene, dok se 51 osoba nalazila van tržišta rada.
Dakle, Kosovo je imalo 80.587 osoba više van radne snage nego zaposlenih.
Žene ostaju van tržišta rada
Rodna nejednakost predstavlja najdublji problem tržišta rada.
Kosovo je imalo gotovo jednak broj muškaraca i žena radne dobi: 537.274 muškarca i 537.430 žena. Međutim, uprkos toj demografskoj ravnoteži, razlika u zaposlenosti je ogromna.
Posao je imalo 323.979 muškaraca i samo 144.135 žena. Drugim riječima, zaposlenih muškaraca bilo je više nego dvostruko u odnosu na žene, dok su žene činile samo oko 31 posto svih zaposlenih.
Stopa zaposlenosti muškaraca iznosila je 60,3 posto, dok je kod žena bila samo 26,8 posto. Razlika od 33,5 procentnih poena pokazuje dva gotovo potpuno različita ekonomska realiteta.
Čak 68,8 posto žena radne dobi bilo je neaktivno. Kod muškaraca ta stopa iznosila je 33,3 posto.
Čak i među ženama koje su bile uključene u radnu snagu, šanse za nezaposlenost bile su veće. Nezaposlenost žena iznosila je 14,1 posto, dok je kod muškaraca bila 9,5 posto.
Razlika je posebno izražena u starosnoj grupi od 45 do 54 godine. U periodu kada bi radno iskustvo trebalo da ojača položaj na tržištu rada, zaposlenost muškaraca iznosila je 67,7 posto, a žena samo 24,8 posto.
Svaka treća mlada osoba nije ni zaposlena ni u obrazovanju
Budućnost tržišta rada ne izgleda mnogo bolje.
Na Kosovu je bilo 89.298 mladih od 15 do 24 godine koji nisu bili ni zaposleni niti su pohađali školovanje ili obuku.
To znači da se više od jedne trećine mladih nalazilo van posla i procesa koji bi ih mogli pripremiti za ulazak na tržište rada.
Situacija je bila teža među djevojkama. Čak 37,6 posto njih bilo je u kategoriji NEET (mladi koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju niti obuci), u poređenju sa 31,6 posto mladića.
Stopa nezaposlenosti mladih iznosila je 20,5 posto, odnosno bila je 2,3 puta veća nego kod odraslih. Sa 19.488 nezaposlenih, mladi od 15 do 24 godine činili su 33,7 posto ukupnog broja nezaposlenih na Kosovu.
Nezaposlenost koja se ukorijenila
Za veliki broj ljudi nezaposlenost nije bila samo kratka pauza između dva radna mjesta.
Svaka treća nezaposlena osoba, odnosno 33,2 posto, bila je bez posla duže od godinu dana. Kod starosne grupe od 55 do 59 godina taj procenat je dostizao 57,3 posto.
Podaci pokazuju tržište na kojem je povratak na posao posebno težak za ljude koji dugo ostanu van njega, naročito u posljednjim godinama radnog vijeka.
Ni nedostatak obrazovanja ne pomaže. Kod osoba bez škole stopa zaposlenosti bila je samo 5,7 posto, dok je nezaposlenost iznosila 31,2 posto. Kod žena bez obrazovanja nezaposlenost je dostizala čak 44,2 posto.
Visoko obrazovanje značajno poboljšava položaj, ali ne uklanja rodni jaz. Zaposlenost muškaraca sa visokim obrazovanjem iznosila je 82,7 posto, dok je kod žena bila 61,9 posto.
Ni posao ne garantuje sigurnost
Unutar broja zaposlenih krije se još jedan problem.
Agencija za statistiku Kosova registrovala je 44.529 osoba sa nestabilnim zaposlenjem. Oni su činili 9,5 posto svih zaposlenih.
Među osobama koje rade skraćeno radno vrijeme, 47,3 posto je navelo da je razlog nemogućnost pronalaska posla sa punim radnim vremenom.
Dakle, za gotovo polovinu njih kraće radno vrijeme nije izbor, već nedostatak alternative.
Izvor: Demokracia.com/info-ks.net
