Poslao jasnu poruku Rrustemi: Predsjednik mora biti iznad stranaka, Osmani to nije
Izabrani poslanik Samoopredjeljenja Adnan Rrustemi ocjenio je da kandidat Demokratskog saveza Kosova za predsjednika Vjosa Osmani nije konsenzualna ličnost za tu funkciju, dok je izjavu predsjednika Demokratske partije Kosova Bedrija Hamze da ta stranka ostaje u opoziciji opisao kao zabrinjavajuću za proces političke saradnje i formiranja institucija, prenosi Ekonomija onlajn.
Rrustemi je rekao da je za izbor predsjednika potrebna nestranačka figura.
„Razgovori mogu da se vode na različite načine. Jedna mogućnost je da postoji obostrana politička volja za proširenje parlamentarne većine za formiranje vlade. Međutim, to ne mora nužno da bude povezano sa izborom predsjednika. Ako se, s druge strane, nastavi ovakav odnos vlast–opozicija, onda moramo pronaći kompromis za predsjednika Republike. Zato smo za konsenzualnu, nestranačku ličnost, koja ne pripada nijednoj političkoj stranci. Naravno, takva osoba mora da ispunjava kriterijume, da ima integritet, stručnost i da doprinosi društvu, ali da bude izvan političkih sukoba i oštrih debata koje su obilježile prethodne dvije godine na Kosovu. Osmani nije takva ličnost. Ona je aktivna političarka, bila je nosilac liste jedne političke stranke i poslanica je“, rekao je Rustemi.
On je dodao da budući predsjednik ne bi trebalo da bude posmatran kao mehanizam za blokiranje rada vlade.
„Strane moraju da budu konstruktivne kako bi država dobila predsjednika koji ne pripada nijednoj političkoj opciji. Funkcija predsjednika ne sme da se koristi kao sredstvo za opstruisanje vlade. Primjećuje se tendencija opozicije da u posljednjih 18 mjeseci predsjedničku funkciju posmatra kao način da oteža ili ograniči rad vlade Samoopredjeljenja. To je pogrešno, jer predsjednik nije tu da sprečava vladu, već da u okviru svojih ustavnih ovlašćenja doprinese funkcionisanju države i olakša upravljanje zemljom. Neprimjereno je što opozicija predsjedničku funkciju vidi kao prepreku vladi koja je dobila plebiscitarnu podršku građana“, rekao je Rrustemi za Ekonomiju onlajn.
Govoreći o izjavi predsjednika PDK Bedrija Hamze nakon sastanka sa Albinom Kurtijem, Rrustemi je rekao da ona ostavlja utisak odbijanja saradnje u procesu izbora predsjednika.
„Možda je još rano za konačne zaključke, ali Hamzina izjava nakon prvog sastanka sa premijerom djeluje zabrinjavajuće. Rekao je da će ostati u opoziciji i poželeo uspjeh Samoopredjeljenju sa drugim partnerima. Ovdje nije pitanje da li će neko biti u opoziciji – to je sasvim legitimno. Ali govorimo o izboru predsjednika, za koji je potrebno najmanje 80 glasova, u skladu sa tumačenjem Ustavnog suda iz 2011. godine. Možete ostati u opoziciji, ali vas to ne oslobađa odgovornosti za izbor predsjednika. Vlada i predsjednik nisu ista stvar. Ove godine su se ti procesi vremenski poklopili, ali nisu međusobno uslovljeni. Vlada se bira sa 61 glasom, i mi vjerujemo da zajedno sa dosadašnjim partnerima imamo dovoljan broj glasova za njeno formiranje i konstituisanje Skupštine. Međutim, predsjednik je pitanje koje prevazilazi parlamentarnu većinu. Odgovornost za izbor predsjednika nije samo na Samoopredjeljenju ili pobjedniku izbora, već na svih 120 poslanika, odnosno na 111 ako izuzmemo poslanike Srpske liste. Ne može se imati blokirajući stav prema čitavom procesu i tvrditi da nijedan kandidat nije prihvatljiv, jer se time zemlja ostavlja bez institucija i vodi ka novim izborima zbog kratkoročnih političkih interesa“, rekao je Rrustemi.
On je dodao da ostaje da se vidi da li je opozicija promjenila pristup nakon posljednjih izbora.
„Važno je da se javnosti jasno kaže: možete ostati u opoziciji, ali morate imati jasan stav o izboru predsjednika, jer bez opozicije izbor nije moguć. Nadam se da Hamzina izjava ne znači kraj pokušaja da se pronađe zajedničko rješenje. Djelovala je kao odbijanje nastavka dijaloga. Istovremeno, Alijansa je odbila sastanak, dok LDK, iako ima 18 poslanika, prolazi kroz unutrašnja dešavanja koja mogu negativno uticati na formiranje institucija. To jesu njihova unutrašnja pitanja, ali kada utiču na državne procese, postaju pitanje od javnog interesa“, kazao je Rrustemi.
Podsjetio je da je Samoopredjeljenje već održalo sastanke sa PDK i LDK, dok je Alijansa odbila poziv.
„To su bili prvi razgovori i ostajemo optimisti da ćemo pronaći rješenje i što prije formirati institucije u skladu sa ustavnim rokovima. I poslije izbora 28. decembra imali smo više sastanaka, ali nisu rezultirali dogovorima. Potrebna je politička volja svih stranaka. Nadam se da je opozicija odustala od blokirajuće i destruktivne politike koju vodi već 18 mjeseci. Ova situacija nije nastala samo zbog izbora predsjednika ili izbora 28. decembra, već praktično traje još od izbora 9. februara prošle godine. Već 18 mjeseci zemlja nema potpuno funkcionalne institucije zbog, po mom mišljenju, pogrešnog i nedemokratskog pristupa opozicije da ograniči rad vlade Samoopredjeljenja kroz odbijanje saradnje“, rekao je on.
Rrustemi smatra da je odbijanje LDK da uđe u koaliciju 2025. godine dovelo do održavanja uzastopnih izbora.
Prema njegovim riječima, izbori 7. juna bili su dio političke strategije opozicije.
„Izbor predsjednika poslije izbora 28. decembra nije propao zato što nije bilo razgovora, već zato što je opozicija imala strategiju da zemlju odvede na nove izbore. Sastanci su tada bili formalnost, održavani samo radi reda i prebacivanja odgovornosti na druge. Uvjeren sam da je opozicija, posebno LDK, željela izbore 7. juna, vjerujući da će stalnim izborima oslabiti Samoopredjeljenje i stvoriti uslove za formiranje vlade bez pobjede na izborima. Smatram da je motiv osamnaestomjesečne blokade upravo pokušaj opozicije da preuzme vlast bez izborne pobjede. Zato je ključno pitanje da li je opozicija sada promjenila taj pristup“, izjavio je.
Najavio je da će biti novih sastanaka političkih partija radi formiranja institucija.
„Biće novih sastanaka i novih poziva. Od trenutka potvrđivanja izbornih rezultata postoji ustavni rok od 30 dana za sazivanje konstitutivne sjednice Skupštine. Datum određuje vršilac dužnosti predsjednika Republike. Očigledno je da se ostavlja prostor za političke razgovore prije održavanja sjednice. Ako u međuvremenu bude postignut dogovor, to će doprineti efikasnijem formiranju institucija. Ukoliko dogovora ne bude, Skupština će morati da bude konstituisana na dan koji bude određen, a zatim će uslediti izbor vlade“, rekao je.
Podsjetio je da nakon konstituisanja Skupštine postoji još 60 dana za izbor predsjednika Kosova.
„Zato se nadam da će opozicija ovog puta odustati od politike stalnih blokada i ideje da može da preuzme vlast bez pobjede na izborima“, zaključio je.
Na kraju je ocjenio da LDK treba da prihvati svoju trenutnu političku poziciju.
„Veoma je važno da LDK prihvati činjenicu da je treća politička snaga na Kosovu. Na tri izbora u posljednjih 15 mjeseci potvrđeno je da zauzima treće mjesto. Kao treća stranka ima važnu ulogu u formiranju institucija, ali mora da prihvati tu realnost i da iz nje izvuče politički maksimum“, rekao je Rrustemi.
„Razgovori mogu da se vode na različite načine. Jedna mogućnost je da postoji obostrana politička volja za proširenje parlamentarne većine za formiranje vlade. Međutim, to ne mora nužno da bude povezano sa izborom predsjednika. Ako se, s druge strane, nastavi ovakav odnos vlast–opozicija, onda moramo pronaći kompromis za predsjednika Republike. Zato smo za konsenzualnu, nestranačku ličnost, koja ne pripada nijednoj političkoj stranci. Naravno, takva osoba mora da ispunjava kriterijume, da ima integritet, stručnost i da doprinosi društvu, ali da bude izvan političkih sukoba i oštrih debata koje su obilježile prethodne dvije godine na Kosovu. Osmani nije takva ličnost. Ona je aktivna političarka, bila je nosilac liste jedne političke stranke i poslanica je“, rekao je Rustemi.
On je dodao da budući predsjednik ne bi trebalo da bude posmatran kao mehanizam za blokiranje rada vlade.
„Strane moraju da budu konstruktivne kako bi država dobila predsjednika koji ne pripada nijednoj političkoj opciji. Funkcija predsjednika ne sme da se koristi kao sredstvo za opstruisanje vlade. Primjećuje se tendencija opozicije da u posljednjih 18 mjeseci predsjedničku funkciju posmatra kao način da oteža ili ograniči rad vlade Samoopredjeljenja. To je pogrešno, jer predsjednik nije tu da sprečava vladu, već da u okviru svojih ustavnih ovlašćenja doprinese funkcionisanju države i olakša upravljanje zemljom. Neprimjereno je što opozicija predsjedničku funkciju vidi kao prepreku vladi koja je dobila plebiscitarnu podršku građana“, rekao je Rrustemi za Ekonomiju onlajn.
Govoreći o izjavi predsjednika PDK Bedrija Hamze nakon sastanka sa Albinom Kurtijem, Rrustemi je rekao da ona ostavlja utisak odbijanja saradnje u procesu izbora predsjednika.
„Možda je još rano za konačne zaključke, ali Hamzina izjava nakon prvog sastanka sa premijerom djeluje zabrinjavajuće. Rekao je da će ostati u opoziciji i poželeo uspjeh Samoopredjeljenju sa drugim partnerima. Ovdje nije pitanje da li će neko biti u opoziciji – to je sasvim legitimno. Ali govorimo o izboru predsjednika, za koji je potrebno najmanje 80 glasova, u skladu sa tumačenjem Ustavnog suda iz 2011. godine. Možete ostati u opoziciji, ali vas to ne oslobađa odgovornosti za izbor predsjednika. Vlada i predsjednik nisu ista stvar. Ove godine su se ti procesi vremenski poklopili, ali nisu međusobno uslovljeni. Vlada se bira sa 61 glasom, i mi vjerujemo da zajedno sa dosadašnjim partnerima imamo dovoljan broj glasova za njeno formiranje i konstituisanje Skupštine. Međutim, predsjednik je pitanje koje prevazilazi parlamentarnu većinu. Odgovornost za izbor predsjednika nije samo na Samoopredjeljenju ili pobjedniku izbora, već na svih 120 poslanika, odnosno na 111 ako izuzmemo poslanike Srpske liste. Ne može se imati blokirajući stav prema čitavom procesu i tvrditi da nijedan kandidat nije prihvatljiv, jer se time zemlja ostavlja bez institucija i vodi ka novim izborima zbog kratkoročnih političkih interesa“, rekao je Rrustemi.
On je dodao da ostaje da se vidi da li je opozicija promjenila pristup nakon posljednjih izbora.
„Važno je da se javnosti jasno kaže: možete ostati u opoziciji, ali morate imati jasan stav o izboru predsjednika, jer bez opozicije izbor nije moguć. Nadam se da Hamzina izjava ne znači kraj pokušaja da se pronađe zajedničko rješenje. Djelovala je kao odbijanje nastavka dijaloga. Istovremeno, Alijansa je odbila sastanak, dok LDK, iako ima 18 poslanika, prolazi kroz unutrašnja dešavanja koja mogu negativno uticati na formiranje institucija. To jesu njihova unutrašnja pitanja, ali kada utiču na državne procese, postaju pitanje od javnog interesa“, kazao je Rrustemi.
Podsjetio je da je Samoopredjeljenje već održalo sastanke sa PDK i LDK, dok je Alijansa odbila poziv.
„To su bili prvi razgovori i ostajemo optimisti da ćemo pronaći rješenje i što prije formirati institucije u skladu sa ustavnim rokovima. I poslije izbora 28. decembra imali smo više sastanaka, ali nisu rezultirali dogovorima. Potrebna je politička volja svih stranaka. Nadam se da je opozicija odustala od blokirajuće i destruktivne politike koju vodi već 18 mjeseci. Ova situacija nije nastala samo zbog izbora predsjednika ili izbora 28. decembra, već praktično traje još od izbora 9. februara prošle godine. Već 18 mjeseci zemlja nema potpuno funkcionalne institucije zbog, po mom mišljenju, pogrešnog i nedemokratskog pristupa opozicije da ograniči rad vlade Samoopredjeljenja kroz odbijanje saradnje“, rekao je on.
Rrustemi smatra da je odbijanje LDK da uđe u koaliciju 2025. godine dovelo do održavanja uzastopnih izbora.
Prema njegovim riječima, izbori 7. juna bili su dio političke strategije opozicije.
„Izbor predsjednika poslije izbora 28. decembra nije propao zato što nije bilo razgovora, već zato što je opozicija imala strategiju da zemlju odvede na nove izbore. Sastanci su tada bili formalnost, održavani samo radi reda i prebacivanja odgovornosti na druge. Uvjeren sam da je opozicija, posebno LDK, željela izbore 7. juna, vjerujući da će stalnim izborima oslabiti Samoopredjeljenje i stvoriti uslove za formiranje vlade bez pobjede na izborima. Smatram da je motiv osamnaestomjesečne blokade upravo pokušaj opozicije da preuzme vlast bez izborne pobjede. Zato je ključno pitanje da li je opozicija sada promjenila taj pristup“, izjavio je.
Najavio je da će biti novih sastanaka političkih partija radi formiranja institucija.
„Biće novih sastanaka i novih poziva. Od trenutka potvrđivanja izbornih rezultata postoji ustavni rok od 30 dana za sazivanje konstitutivne sjednice Skupštine. Datum određuje vršilac dužnosti predsjednika Republike. Očigledno je da se ostavlja prostor za političke razgovore prije održavanja sjednice. Ako u međuvremenu bude postignut dogovor, to će doprineti efikasnijem formiranju institucija. Ukoliko dogovora ne bude, Skupština će morati da bude konstituisana na dan koji bude određen, a zatim će uslediti izbor vlade“, rekao je.
Podsjetio je da nakon konstituisanja Skupštine postoji još 60 dana za izbor predsjednika Kosova.
„Zato se nadam da će opozicija ovog puta odustati od politike stalnih blokada i ideje da može da preuzme vlast bez pobjede na izborima“, zaključio je.
Na kraju je ocjenio da LDK treba da prihvati svoju trenutnu političku poziciju.
„Veoma je važno da LDK prihvati činjenicu da je treća politička snaga na Kosovu. Na tri izbora u posljednjih 15 mjeseci potvrđeno je da zauzima treće mjesto. Kao treća stranka ima važnu ulogu u formiranju institucija, ali mora da prihvati tu realnost i da iz nje izvuče politički maksimum“, rekao je Rrustemi.
