Politička blokada Baraliu: Postoji mogućnost za stranačku saradnju, novi izbori bi urušili povjerenje u demokratiju
Profesor ustavnog prava Mazllum Baraliu ocijenio je da, uprkos dosadašnjem ponašanju političkih lidera, i dalje postoji mogućnost postizanja dogovora koji bi omogućio formiranje novih institucija na Kosovu.
Baraliu je rekao da političke partije treba da razumiju poruku koju su im građani poslali na posljednjim izborima i da se okrenu interesima Kosova, a ne partijskim interesima.
"Na osnovu dosadašnjeg ponašanja, posebno u posljednjih godinu i po dana, ovih lidera i političkih subjekata koji danas govore jedno, a sutra drugo, teško im je u potpunosti vjerovati. Uprkos tome, sklon sam vjerovati da postoji nada i da treba da postoji mogućnost za saradnju i formiranje institucija. Ovo je posljednji trenutak da se ovi ljudi osvijeste i počnu pozitivno razmišljati o Republici i državi, a ne o vladi, partijama ili sopstvenim interesima. Trebalo bi da pročitaju poruku koju su im birači poslali na posljednjim izborima, ali i na izborima koji su im prethodili“, rekao je Baraliu.
Prema njegovim riječima, novi izborni ciklus ne bi donio značajne promjene u političkim odnosima, već bi imao ozbiljne posljedice po legitimitet stranaka i demokratsko funkcionisanje Kosova, prenosi Ekonomia Online.
"Ne može se očekivati da će poslije tri izborna ciklusa doći do neke velike promjene ili pomjeranja koje bi ovim ljudima dalo razlog za nadu. Zato moraju biti racionalni, dobro razmisliti i procijeniti šta će se dogoditi ako zemlju ponovo odvedu na izbore bez ikakvog dogovora, bilo o predsjedniku ili o institucionalnom rješenju. To znači da, bez ikakvih ponuda, sporazuma ili uslova, treba da dođu na sjednicu, prisustvuju joj i glasaju za, protiv ili budu uzdržani. Prisustvo i spremnost, uz zrelu svijest i demokratsku odgovornost da se formiraju institucije, od vitalnog su značaja“, poručio je Baraliu.
Baraliu smatra da bi novi izbori dodatno narušili povjerenje građana u demokratski proces.
"Odlazak na još jedne izbore gotovo bi u potpunosti uništio legitimitet ovih političkih partija i u velikoj mjeri obesmislio izbornu demokratiju. Od 100 odsto punoljetnih građana sa pravom glasa, na posljednjim izborima glasalo je svega 37 odsto. To znači da je 63 odsto građana apstiniralo. To je alarmantno. To bi trebalo da zabrine političke partije i izvuče ih iz letargije i nezdravog političkog egocentrizma, koji nije koristan ni za državu ni za građane. Svojim ponašanjem dužim od dvije godine loše se odnose prema građanima i nanose štetu Republici, kao i ranije“, rekao je.
On ocjenjuje da postoji veća spremnost za saradnju između pobjednika izbora i Demokratskog saveza Kosova (DSK), ali ne isključuje mogućnost institucionalne odgovornosti poslanika drugih stranaka.
"Čini se da postoji veća bliskost između pobjednika izbora i DSK, koji sada ima veći broj poslanika. Uz svijest pojedinih poslanika iz drugih partija, u ovom slučaju iz DPK i Alijanse, oni mogu jednostavno da glasaju kako bi se formirale institucije. Dakle, potrebni su politička i demokratska svijest i odgovornost u ovoj fazi razvoja. Za Skupštinu i Vladu nema problema, izazov ostaje izbor predsjednika“, rekao je Baraliu.
On je iznio i dvije mogućnosti koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle dovesti do deblokade političke situacije.
"Druga mogućnost je održavanje zajedničkog političkog sastanka svih partija kako bi razgovarale i zauzele stav. Za predsjednika bi trebalo pronaći kompromis oko konsenzualnog kandidata. Ili, pošto se uglavnom govori o mogućem sporazumu između pobjednika izbora, Pokreta Samoopredjeljenje, i DSK-a, moglo bi se razgovarati o sporazumu o zajedničkoj vlasti, u kojem bi predsjednik i model zajedničkog upravljanja ili saradnje bili dogovoreni u paketu. Takođe, i DPK bi trebalo da pokaže institucionalnu odgovornost, kao što je to učinila prošle godine prilikom glasanja za predsjednika Skupštine. DSK je takođe jednom pokazao zavidan nivo institucionalne odgovornosti, potvrdivši da je institucionalistička partija, kao i sve partije koje su stvarale državu. I DPK bi trebalo da glasa i ostane u sali. To bi trebalo da učini bez uslova i političkih kompromisa, jer smo jednostavno izgubili mnogo vremena, prilika, novca, a povrh svega i međunarodnu podršku“, rekao je.
Baraliu smatra da je Kosovo pretrpjelo ozbiljnu međunarodnu štetu zbog odlaganja formiranja institucija i da takva situacija mora biti okončana.
"Doveli smo ugled i reputaciju zemlje u izuzetno tužnu i zabrinjavajuću situaciju. To mora da se zaustavi odgovornim i institucionalnim ponašanjem ove političke klase, bez obzira na to ko je vlast, a ko opozicija, kako bismo dobili institucije i kako bismo, zbog državnih interesa poput budžeta i međunarodnih sporazuma, mogli da podržavamo jedni druge u Skupštini. Opozicija mora da razumije da je politička volja već više puta, najmanje tri puta, iskazana u korist pobjednika izbora“, rekao je.
Istovremeno, zatražio je i da pobjednik izbora preispita svoje ponašanje, upozorivši da izbornu podršku ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.
"Ali, istovremeno, pobjednik izbora ne bi smio da se ponaša politički infantilno, misleći da je zaista ’poslat od Boga’ i da će neprekidno dobijati glasove i povjerenje naroda. To je optička i logička samoobmana. Trebalo bi da shvate da mogu uslijediti neprijatna iznenađenja i bumerang efekat ako nastave da se ponašaju na ovaj način, sa vještački stvorenim osjećajem nadmoći i uvjerenjem da mogu da pobijede na svakim izborima. To nije moguće. Obje strane treba da izvuku pouku iz poruke birača, a to je ogromno razočaranje. Izlaznost od 37 odsto najniža je od završetka rata, a ako se ovako nastavi, taj procenat mogao bi da bude još niži“, zaključio je Baraliu.
"Na osnovu dosadašnjeg ponašanja, posebno u posljednjih godinu i po dana, ovih lidera i političkih subjekata koji danas govore jedno, a sutra drugo, teško im je u potpunosti vjerovati. Uprkos tome, sklon sam vjerovati da postoji nada i da treba da postoji mogućnost za saradnju i formiranje institucija. Ovo je posljednji trenutak da se ovi ljudi osvijeste i počnu pozitivno razmišljati o Republici i državi, a ne o vladi, partijama ili sopstvenim interesima. Trebalo bi da pročitaju poruku koju su im birači poslali na posljednjim izborima, ali i na izborima koji su im prethodili“, rekao je Baraliu.
Prema njegovim riječima, novi izborni ciklus ne bi donio značajne promjene u političkim odnosima, već bi imao ozbiljne posljedice po legitimitet stranaka i demokratsko funkcionisanje Kosova, prenosi Ekonomia Online.
"Ne može se očekivati da će poslije tri izborna ciklusa doći do neke velike promjene ili pomjeranja koje bi ovim ljudima dalo razlog za nadu. Zato moraju biti racionalni, dobro razmisliti i procijeniti šta će se dogoditi ako zemlju ponovo odvedu na izbore bez ikakvog dogovora, bilo o predsjedniku ili o institucionalnom rješenju. To znači da, bez ikakvih ponuda, sporazuma ili uslova, treba da dođu na sjednicu, prisustvuju joj i glasaju za, protiv ili budu uzdržani. Prisustvo i spremnost, uz zrelu svijest i demokratsku odgovornost da se formiraju institucije, od vitalnog su značaja“, poručio je Baraliu.
Baraliu smatra da bi novi izbori dodatno narušili povjerenje građana u demokratski proces.
"Odlazak na još jedne izbore gotovo bi u potpunosti uništio legitimitet ovih političkih partija i u velikoj mjeri obesmislio izbornu demokratiju. Od 100 odsto punoljetnih građana sa pravom glasa, na posljednjim izborima glasalo je svega 37 odsto. To znači da je 63 odsto građana apstiniralo. To je alarmantno. To bi trebalo da zabrine političke partije i izvuče ih iz letargije i nezdravog političkog egocentrizma, koji nije koristan ni za državu ni za građane. Svojim ponašanjem dužim od dvije godine loše se odnose prema građanima i nanose štetu Republici, kao i ranije“, rekao je.
On ocjenjuje da postoji veća spremnost za saradnju između pobjednika izbora i Demokratskog saveza Kosova (DSK), ali ne isključuje mogućnost institucionalne odgovornosti poslanika drugih stranaka.
"Čini se da postoji veća bliskost između pobjednika izbora i DSK, koji sada ima veći broj poslanika. Uz svijest pojedinih poslanika iz drugih partija, u ovom slučaju iz DPK i Alijanse, oni mogu jednostavno da glasaju kako bi se formirale institucije. Dakle, potrebni su politička i demokratska svijest i odgovornost u ovoj fazi razvoja. Za Skupštinu i Vladu nema problema, izazov ostaje izbor predsjednika“, rekao je Baraliu.
On je iznio i dvije mogućnosti koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle dovesti do deblokade političke situacije.
"Druga mogućnost je održavanje zajedničkog političkog sastanka svih partija kako bi razgovarale i zauzele stav. Za predsjednika bi trebalo pronaći kompromis oko konsenzualnog kandidata. Ili, pošto se uglavnom govori o mogućem sporazumu između pobjednika izbora, Pokreta Samoopredjeljenje, i DSK-a, moglo bi se razgovarati o sporazumu o zajedničkoj vlasti, u kojem bi predsjednik i model zajedničkog upravljanja ili saradnje bili dogovoreni u paketu. Takođe, i DPK bi trebalo da pokaže institucionalnu odgovornost, kao što je to učinila prošle godine prilikom glasanja za predsjednika Skupštine. DSK je takođe jednom pokazao zavidan nivo institucionalne odgovornosti, potvrdivši da je institucionalistička partija, kao i sve partije koje su stvarale državu. I DPK bi trebalo da glasa i ostane u sali. To bi trebalo da učini bez uslova i političkih kompromisa, jer smo jednostavno izgubili mnogo vremena, prilika, novca, a povrh svega i međunarodnu podršku“, rekao je.
Baraliu smatra da je Kosovo pretrpjelo ozbiljnu međunarodnu štetu zbog odlaganja formiranja institucija i da takva situacija mora biti okončana.
"Doveli smo ugled i reputaciju zemlje u izuzetno tužnu i zabrinjavajuću situaciju. To mora da se zaustavi odgovornim i institucionalnim ponašanjem ove političke klase, bez obzira na to ko je vlast, a ko opozicija, kako bismo dobili institucije i kako bismo, zbog državnih interesa poput budžeta i međunarodnih sporazuma, mogli da podržavamo jedni druge u Skupštini. Opozicija mora da razumije da je politička volja već više puta, najmanje tri puta, iskazana u korist pobjednika izbora“, rekao je.
Istovremeno, zatražio je i da pobjednik izbora preispita svoje ponašanje, upozorivši da izbornu podršku ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.
"Ali, istovremeno, pobjednik izbora ne bi smio da se ponaša politički infantilno, misleći da je zaista ’poslat od Boga’ i da će neprekidno dobijati glasove i povjerenje naroda. To je optička i logička samoobmana. Trebalo bi da shvate da mogu uslijediti neprijatna iznenađenja i bumerang efekat ako nastave da se ponašaju na ovaj način, sa vještački stvorenim osjećajem nadmoći i uvjerenjem da mogu da pobijede na svakim izborima. To nije moguće. Obje strane treba da izvuku pouku iz poruke birača, a to je ogromno razočaranje. Izlaznost od 37 odsto najniža je od završetka rata, a ako se ovako nastavi, taj procenat mogao bi da bude još niži“, zaključio je Baraliu.
