Izbor predsjednika najveći izazov Cakolli: Treća sedmica jula optimalan rok za konstitutivnu sjednicu skupštine
Eugen Cakolli iz organizacije "Demokratija na djelu" ocijenio je da je, nakon okončanja žalbenih postupaka i potvrđivanja izbornih rezultata, treća sedmica jula optimalan rok za sazivanje konstitutivne sjednice Skupštine Kosova.
Međutim, Cakolli smatra da najveći izazov neće biti formiranje vlade, već izbor novog predsjednika Kosova. Prema njegovim riječima, kraj septembra mogao bi biti krajnji ustavni rok za izbor predsjednika.
"Ako skupština bude konstituisana u drugoj polovini jula, to znači da će sredina ili kraj septembra biti posljednji ustavni rok u kojem novi predsjednik države mora biti izabran. To je najstroži rok, dok za izbor vlade postoje dva paralelna roka. S jedne strane postoji rok od 60 dana od dana povjeravanja mandata, a s druge ukupni rok od 40 dana, koji obuhvata 15 dana za prvog kandidata (kojeg predlaže vršilac dužnosti predsjednika ili u skladu sa procedurom koja bude primijenjena), zatim, ukoliko on ne bude izabran, rok od 10 dana za izbor drugog kandidata, a potom još 15 dana za tog kandidata. To ukupno iznosi 40 dana. To znači da bi odluka o vladi mogla biti donesena najkasnije početkom septembra, ako ne i ranije. Međutim, pošto ne očekujem da će formiranje vlade predstavljati problem zbog rasporeda snaga, vjerujem da će najosjetljivije i potencijalno najproblematičnije pitanje biti izbor predsjednika, čiji rok ističe sredinom ili krajem septembra, u zavisnosti od procedura koje će biti primijenjene za konstituisanje skupštine“, rekao je Cakolli za Ekonomia Online.
Govoreći o izbornom procesu, Cakolli je ocijenio da je prebrojavanje glasova proteklo regularno i da nisu utvrđene nepravilnosti koje bi mogle dovesti u pitanje integritet izbornih rezultata. Zbog toga smatra da bi sredina, odnosno treća sedmica jula, mogla biti optimalan termin za sazivanje konstitutivne sjednice skupštine.
"Pošto je Ustavni sud Kosova utvrdio da je rok od 30 dana za konstituisanje skupštine konačan i obavezujući, a imajući u vidu da su za pripremu sjednice i druge tehničke elemente obično potrebne jedna do dvije sedmice, vjerujem da bi treća sedmica jula, odnosno sredina jula, mogla biti optimalan termin za sazivanje konstitutivne sjednice. Brojevi u kosovskoj skupštini ukazuju na relativno miran proces njenog konstituisanja, jer ne vjerujem da će Pokret Samoopredjeljenje, kao stranka koja je osvojila najviše glasova, zajedno sa partnerima iz nemanjskih zajednica, imati problema da konstituiše skupštinu“, rekao je Cakolli.
Govoreći o izbornim žalbama, Cakolli je rekao da kandidati imaju zakonsko pravo da koriste sva pravna sredstva, ali je naglasio da su dosadašnja praksa Izbornog panela za žalbe i predstavke (IPŽP) i Vrhovnog suda uspostavile jasne standarde za njihovo razmatranje.
"Kandidati koji su učestvovali na izborima imali su i imaju zakonsko pravo da podnose žalbe, čak i kada je riječ o malom broju glasova. Međutim, važno je da je IPŽP još u prethodnim izbornim ciklusima uspostavio svojevrstan presedan u pogledu nivoa provjere mogućih nepravilnosti. Vjerujem da će odluke IPŽP-a i Vrhovnog suda po ranijim žalbama predstavljati osnov za odlučivanje i u eventualnim novim predmetima koji bi mogli stići pred Vrhovni sud“, rekao je Cakolli.
Prema njegovim riječima, nadležne institucije mogu veoma brzo donijeti konačne odluke, čime bi bio otvoren put za potvrđivanje izbornih rezultata.
Najnovija odluka Ustavnog suda jasno propisuje da se predsjednik Kosova bira dvotrećinskom većinom uz kvorum od dvije trećine poslanika u prva dva kruga glasanja, odnosno sa najmanje 61 glasom u trećem krugu.
Rok od 35 dana koji je Ustavni sud odredio istekao je u ponoć 28. aprila, čime se, prema toj odluci, Skupština automatski raspušta, bez potrebe za ukazom predsjednika.
"Ako skupština bude konstituisana u drugoj polovini jula, to znači da će sredina ili kraj septembra biti posljednji ustavni rok u kojem novi predsjednik države mora biti izabran. To je najstroži rok, dok za izbor vlade postoje dva paralelna roka. S jedne strane postoji rok od 60 dana od dana povjeravanja mandata, a s druge ukupni rok od 40 dana, koji obuhvata 15 dana za prvog kandidata (kojeg predlaže vršilac dužnosti predsjednika ili u skladu sa procedurom koja bude primijenjena), zatim, ukoliko on ne bude izabran, rok od 10 dana za izbor drugog kandidata, a potom još 15 dana za tog kandidata. To ukupno iznosi 40 dana. To znači da bi odluka o vladi mogla biti donesena najkasnije početkom septembra, ako ne i ranije. Međutim, pošto ne očekujem da će formiranje vlade predstavljati problem zbog rasporeda snaga, vjerujem da će najosjetljivije i potencijalno najproblematičnije pitanje biti izbor predsjednika, čiji rok ističe sredinom ili krajem septembra, u zavisnosti od procedura koje će biti primijenjene za konstituisanje skupštine“, rekao je Cakolli za Ekonomia Online.
Govoreći o izbornom procesu, Cakolli je ocijenio da je prebrojavanje glasova proteklo regularno i da nisu utvrđene nepravilnosti koje bi mogle dovesti u pitanje integritet izbornih rezultata. Zbog toga smatra da bi sredina, odnosno treća sedmica jula, mogla biti optimalan termin za sazivanje konstitutivne sjednice skupštine.
"Pošto je Ustavni sud Kosova utvrdio da je rok od 30 dana za konstituisanje skupštine konačan i obavezujući, a imajući u vidu da su za pripremu sjednice i druge tehničke elemente obično potrebne jedna do dvije sedmice, vjerujem da bi treća sedmica jula, odnosno sredina jula, mogla biti optimalan termin za sazivanje konstitutivne sjednice. Brojevi u kosovskoj skupštini ukazuju na relativno miran proces njenog konstituisanja, jer ne vjerujem da će Pokret Samoopredjeljenje, kao stranka koja je osvojila najviše glasova, zajedno sa partnerima iz nemanjskih zajednica, imati problema da konstituiše skupštinu“, rekao je Cakolli.
Govoreći o izbornim žalbama, Cakolli je rekao da kandidati imaju zakonsko pravo da koriste sva pravna sredstva, ali je naglasio da su dosadašnja praksa Izbornog panela za žalbe i predstavke (IPŽP) i Vrhovnog suda uspostavile jasne standarde za njihovo razmatranje.
"Kandidati koji su učestvovali na izborima imali su i imaju zakonsko pravo da podnose žalbe, čak i kada je riječ o malom broju glasova. Međutim, važno je da je IPŽP još u prethodnim izbornim ciklusima uspostavio svojevrstan presedan u pogledu nivoa provjere mogućih nepravilnosti. Vjerujem da će odluke IPŽP-a i Vrhovnog suda po ranijim žalbama predstavljati osnov za odlučivanje i u eventualnim novim predmetima koji bi mogli stići pred Vrhovni sud“, rekao je Cakolli.
Prema njegovim riječima, nadležne institucije mogu veoma brzo donijeti konačne odluke, čime bi bio otvoren put za potvrđivanje izbornih rezultata.
Najnovija odluka Ustavnog suda jasno propisuje da se predsjednik Kosova bira dvotrećinskom većinom uz kvorum od dvije trećine poslanika u prva dva kruga glasanja, odnosno sa najmanje 61 glasom u trećem krugu.
Rok od 35 dana koji je Ustavni sud odredio istekao je u ponoć 28. aprila, čime se, prema toj odluci, Skupština automatski raspušta, bez potrebe za ukazom predsjednika.
