ENERGETSKA BUDUĆNOST Stručnjaci: Kosovo mora diverzifikovati izvore energije i smanjiti zavisnost od uglja
Kosovo može osigurati stabilnije snabdijevanje električnom energijom i istovremeno smanjiti zagađenje zraka, ali to zahtijeva ulaganja u nove izvore energije, poput vjetra, sunca i tečnog prirodnog gasa (LNG), umjesto dugoročnog oslanjanja isključivo na ugalj.
Do ovog zaključka došli su stručnjaci za energetiku i predstavnici organizacija koje se bave zaštitom okoliša. Oni smatraju da je obnova postojećih termoelektrana neophodna kako bi se izbjegle kratkoročne energetske krize, ali da sama po sebi ne predstavlja trajno rješenje za energetski sistem Kosova.
Njihove procjene dolaze u trenutku kada je rasprava o energetskoj budućnosti zemlje intenzivirana.
Pored modernizacije postojećih termoelektrana, vlasti razmatraju i mogućnost gasifikacije uglja, ali još nisu donijele odluku o priključenju regionalnim projektima za snabdijevanje tečnim prirodnim gasom (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država.
Diverzifikacija je najbolje rješenje
Prema mišljenju stručnjaka, rješenje nije oslanjanje na jedan izvor energije, već kombinacija više tehnologija koje će energetski sistem učiniti stabilnijim i manje zavisnim od uglja.
Zana Beqiri iz Udruženja za ekološku i društvenu odgovornost (ESRA) izjavila je za Radio Slobodna Evropa da Kosovo treba slijediti model Evropske unije, kojoj teži da se pridruži, kada je riječ o diverzifikaciji energetskih izvora.
Prema njenim riječima, takav pristup predviđen je i Energetskom strategijom Kosova za period 2022–2031, koja planira izgradnju 600 megavata kapaciteta iz energije vjetra i još toliko iz solarne energije.
Pored ovih izvora, Beqiri kao važan dio budućeg energetskog sistema vidi i baterijske sisteme za skladištenje energije, kao i američki LNG, koji bi, kako kaže, doprinio stvaranju sigurnijeg i otpornijeg energetskog portfolija.
Američki LNG ostaje otvorena opcija
Jedna od opcija koju stručnjaci smatraju najrealnijom u periodu energetske tranzicije jeste američki tečni prirodni gas (LNG).
Za razliku od pojedinih zemalja Zapadnog Balkana, Kosovo se još nije pridružilo regionalnim projektima za snabdijevanje ovim energentom.
Vlada Kosova se kontinuirano suočava s pozivima Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Prištini, kao i opozicije i organizacija civilnog društva, da se uključi u ove projekte.
Vršiteljica dužnosti ministrice ekonomije Artane Rizvanolli izjavila je da Kosovo nije protiv američkog LNG-a, ali nije precizirala da li će se zemlja na kraju pridružiti američkim projektima.
„Kao i uvijek, ovom pitanju pristupit ćemo s najvećom ozbiljnošću i odgovornošću, zajedno sa stručnjacima i svim relevantnim institucijama, uzimajući u obzir sve ekonomske i političke aspekte“, poručila je Rizvanolli u video-poruci objavljenoj 26. juna na društvenim mrežama.
Prema riječima Zane Beqiri iz ESRA-e, daljnja odlaganja mogla bi imati ozbiljne posljedice.
Ona podsjeća na izjave američkih zvaničnika da se „prozor prilike zatvara“, jer se kapaciteti regionalnih energetskih koridora postepeno rezervišu.
„Ako Kosovo ne djeluje sada, troškovi i mogućnosti za integraciju značajno će se povećati“, upozorila je Beqiri.
Profesor Adhurim Haxhimusa smatra da je LNG jedna od najpraktičnijih opcija za Kosovo tokom energetske tranzicije.
Kako navodi, gasne elektrane mogu se pokrenuti ili zaustaviti za svega nekoliko minuta, što ih čini idealnim za balansiranje proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca, koja zavisi od vremenskih uslova.
„Pored toga, LNG izaziva manje lokalnog zagađenja, a njegovo finansiranje je jednostavnije jer ga Evropska unija smatra tranzicionim izvorom energije“, rekao je Haxhimusa.
S druge strane, bivši ministar energetike Ethem Çeku smatra da, ukoliko Kosovo ne prihvati projekat američkog LNG-a, jedina alternativa ostaje obnova postojećih termoelektrana.
Termoelektrane i dalje najveći zagađivači
Rasprava o budućnosti energetskog sektora ne odnosi se samo na sigurnost snabdijevanja električnom energijom, već i na posljedice koje dugogodišnje oslanjanje na ugalj ima po životnu sredinu.
Iako su posljednjih godina uložena značajna sredstva u modernizaciju, termoelektrane „Kosovo A“ i „Kosovo B“ i dalje su među najvećim zagađivačima zraka u zemlji.
To potvrđuje i Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka za 2025. godinu Agencije za zaštitu okoliša Kosova, prema kojem emisije prašine iz dimnjaka termoelektrana približno tri puta premašuju dozvoljene vrijednosti propisane ekološkim dozvolama.
Problem predstavljaju i emisije sumpor-dioksida (SO₂) i azot-dioksida (NO₂), koje također premašuju dozvoljene granice.
Podaci Udruženja za ekološku i društvenu odgovornost (ESRA) pokazuju da termoelektrana „Kosovo A“ godišnje emituje oko 4.851 tonu PM2.5 čestica, dok „Kosovo B“ emituje oko 3.687 tona.
Riječ je o veoma sitnim česticama koje mogu prodrijeti duboko u pluća i ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi.
„Ove dvije termoelektrane emituju gotovo četiri puta više PM2.5 čestica nego većina drugih termoelektrana na Zapadnom Balkanu“, upozorava Beqiri.
Posljedice se, međutim, ne mjere samo nivoom zagađenja.
Prema analizi Svjetske banke, zagađenje zraka na Kosovu povezano je s oko 760 prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom zbog izloženosti finim PM2.5 česticama.
Da li je obnova termoelektrana dovoljna?
S obzirom na ove podatke, postavlja se pitanje može li modernizacija postojećih termoelektrana značajno promijeniti stanje u energetskom sektoru i smanjiti zagađenje.
Vlada Kosova je u Energetskoj strategiji za period 2022–2031. godine predvidjela obnovu termoelektrana „Kosovo A“ i „Kosovo B“, s ciljem da se njihovi sistemi usklade s evropskim standardima kada je riječ o emisijama štetnih gasova.
Radio Slobodna Evropa zatražio je od Ministarstva ekonomije podatke o dosadašnjim ulaganjima i konkretnim mjerama koje bi trebalo da doprinesu smanjenju zagađenja, ali do objavljivanja teksta odgovor nije dostavljen.
U svojim posljednjim javnim obraćanjima vršiteljica dužnosti ministrice ekonomije Artane Rizvanolli istakla je da ulaganja u termoelektranu „Kosovo B“ imaju za cilj povećanje efikasnosti proizvodnje električne energije, sigurnosti snabdijevanja i smanjenje zagađenja.
Glavni projekat, vrijedan oko 56,5 miliona eura, trebalo bi da bude završen tokom 2025. i 2026. godine.
Ipak, stručnjaci ostaju oprezni u svojim procjenama.
Zana Beqiri smatra da modernizacija može smanjiti dio štetnih emisija i povećati efikasnost termoelektrana, ali upozorava da neće riješiti problem u njegovoj suštini.
„Čak i uz planirane sisteme filtracije, ispunjavanje standarda Evropske unije do januara 2028. godine ostaje veliki institucionalni i finansijski izazov“, naglasila je.
Profesor Adhurim Haxhimusa ocjenjuje da je projekat zamjene elektrofiltera u termoelektrani „Kosovo B“, koji finansira Evropska unija, najznačajnija ekološka investicija posljednjih godina.
Prema njegovim riječima, očekuje se da će novi sistem smanjiti emisiju prašine za više od 90 posto.
Međutim, ističe da se projekat realizuje fazno i da je trenutno obuhvaćen samo blok B1, dok će blok B2 nastaviti raditi sa postojećom tehnologijom sve dok ne dođe na red za obnovu.
Još veći izazov predstavlja termoelektrana „Kosovo A“, čiji su proizvodni blokovi stari više od pedeset godina i na kojima su, prema riječima stručnjaka, moguće samo hitne intervencije kako bi ostali u funkciji.
Obnova bez prekida proizvodnje nije moguća
Bez obzira na to kojim putem će Kosovo krenuti u budućnosti kada je riječ o energetici, stručnjaci se slažu u jednom – postojeće termoelektrane ne mogu biti zamijenjene preko noći.
Zbog toga je njihova obnova neizbježna.
Međutim, upozoravaju da se taj proces ne može sprovesti bez kratkoročnih posljedica.
Bivši ministar energetike Ethem Çeku smatra da termoelektrane „Kosovo A“ i „Kosovo B“ zahtijevaju ono što naziva dubinskom obnovom – proces koji podrazumijeva potpuno gašenje proizvodnih blokova, detaljnu tehničku analizu i znatno veća ulaganja od dosadašnjih.
„Sada radimo samo kratkoročne sanacije koje produžavaju vijek trajanja termoelektrana za nekoliko mjeseci ili godina. Dubinska obnova zahtijeva da se blok potpuno zaustavi, analizira njegovo stanje i procijeni da li se ulaganje isplati“, objasnio je Çeku.
Slično mišljenje dijeli i profesor Haxhimusa, koji naglašava da se modernizacija termoelektrana ne može provesti bez planskih prekida proizvodnje.
Prema njegovim riječima, ugradnja novih elektrofiltera, sistema za odsumporavanje i druge opreme zahtijeva da svaki blok bude van pogona nekoliko mjeseci.
Kosovo, međutim, nema mogućnost da istovremeno isključi sve proizvodne kapacitete.
„Radovi se moraju izvoditi blok po blok“, rekao je Haxhimusa.
On preporučuje da Kosovo unaprijed planira uvoz električne energije, umjesto da se oslanja na hitne kupovine na berzi.
„Time bi se osiguralo stabilno snabdijevanje električnom energijom, sigurnost elektroenergetske mreže i kvalitetnije finansijsko planiranje“, zaključio je Haxhimusa.
Njihove procjene dolaze u trenutku kada je rasprava o energetskoj budućnosti zemlje intenzivirana.
Pored modernizacije postojećih termoelektrana, vlasti razmatraju i mogućnost gasifikacije uglja, ali još nisu donijele odluku o priključenju regionalnim projektima za snabdijevanje tečnim prirodnim gasom (LNG) iz Sjedinjenih Američkih Država.
Diverzifikacija je najbolje rješenje
Prema mišljenju stručnjaka, rješenje nije oslanjanje na jedan izvor energije, već kombinacija više tehnologija koje će energetski sistem učiniti stabilnijim i manje zavisnim od uglja.
Zana Beqiri iz Udruženja za ekološku i društvenu odgovornost (ESRA) izjavila je za Radio Slobodna Evropa da Kosovo treba slijediti model Evropske unije, kojoj teži da se pridruži, kada je riječ o diverzifikaciji energetskih izvora.
Prema njenim riječima, takav pristup predviđen je i Energetskom strategijom Kosova za period 2022–2031, koja planira izgradnju 600 megavata kapaciteta iz energije vjetra i još toliko iz solarne energije.
Pored ovih izvora, Beqiri kao važan dio budućeg energetskog sistema vidi i baterijske sisteme za skladištenje energije, kao i američki LNG, koji bi, kako kaže, doprinio stvaranju sigurnijeg i otpornijeg energetskog portfolija.
Američki LNG ostaje otvorena opcija
Jedna od opcija koju stručnjaci smatraju najrealnijom u periodu energetske tranzicije jeste američki tečni prirodni gas (LNG).
Za razliku od pojedinih zemalja Zapadnog Balkana, Kosovo se još nije pridružilo regionalnim projektima za snabdijevanje ovim energentom.
Vlada Kosova se kontinuirano suočava s pozivima Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Prištini, kao i opozicije i organizacija civilnog društva, da se uključi u ove projekte.
Vršiteljica dužnosti ministrice ekonomije Artane Rizvanolli izjavila je da Kosovo nije protiv američkog LNG-a, ali nije precizirala da li će se zemlja na kraju pridružiti američkim projektima.
„Kao i uvijek, ovom pitanju pristupit ćemo s najvećom ozbiljnošću i odgovornošću, zajedno sa stručnjacima i svim relevantnim institucijama, uzimajući u obzir sve ekonomske i političke aspekte“, poručila je Rizvanolli u video-poruci objavljenoj 26. juna na društvenim mrežama.
Prema riječima Zane Beqiri iz ESRA-e, daljnja odlaganja mogla bi imati ozbiljne posljedice.
Ona podsjeća na izjave američkih zvaničnika da se „prozor prilike zatvara“, jer se kapaciteti regionalnih energetskih koridora postepeno rezervišu.
„Ako Kosovo ne djeluje sada, troškovi i mogućnosti za integraciju značajno će se povećati“, upozorila je Beqiri.
Profesor Adhurim Haxhimusa smatra da je LNG jedna od najpraktičnijih opcija za Kosovo tokom energetske tranzicije.
Kako navodi, gasne elektrane mogu se pokrenuti ili zaustaviti za svega nekoliko minuta, što ih čini idealnim za balansiranje proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca, koja zavisi od vremenskih uslova.
„Pored toga, LNG izaziva manje lokalnog zagađenja, a njegovo finansiranje je jednostavnije jer ga Evropska unija smatra tranzicionim izvorom energije“, rekao je Haxhimusa.
S druge strane, bivši ministar energetike Ethem Çeku smatra da, ukoliko Kosovo ne prihvati projekat američkog LNG-a, jedina alternativa ostaje obnova postojećih termoelektrana.
Termoelektrane i dalje najveći zagađivači
Rasprava o budućnosti energetskog sektora ne odnosi se samo na sigurnost snabdijevanja električnom energijom, već i na posljedice koje dugogodišnje oslanjanje na ugalj ima po životnu sredinu.
Iako su posljednjih godina uložena značajna sredstva u modernizaciju, termoelektrane „Kosovo A“ i „Kosovo B“ i dalje su među najvećim zagađivačima zraka u zemlji.
To potvrđuje i Godišnji izvještaj o kvalitetu zraka za 2025. godinu Agencije za zaštitu okoliša Kosova, prema kojem emisije prašine iz dimnjaka termoelektrana približno tri puta premašuju dozvoljene vrijednosti propisane ekološkim dozvolama.
Problem predstavljaju i emisije sumpor-dioksida (SO₂) i azot-dioksida (NO₂), koje također premašuju dozvoljene granice.
Podaci Udruženja za ekološku i društvenu odgovornost (ESRA) pokazuju da termoelektrana „Kosovo A“ godišnje emituje oko 4.851 tonu PM2.5 čestica, dok „Kosovo B“ emituje oko 3.687 tona.
Riječ je o veoma sitnim česticama koje mogu prodrijeti duboko u pluća i ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi.
„Ove dvije termoelektrane emituju gotovo četiri puta više PM2.5 čestica nego većina drugih termoelektrana na Zapadnom Balkanu“, upozorava Beqiri.
Posljedice se, međutim, ne mjere samo nivoom zagađenja.
Prema analizi Svjetske banke, zagađenje zraka na Kosovu povezano je s oko 760 prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom zbog izloženosti finim PM2.5 česticama.
Da li je obnova termoelektrana dovoljna?
S obzirom na ove podatke, postavlja se pitanje može li modernizacija postojećih termoelektrana značajno promijeniti stanje u energetskom sektoru i smanjiti zagađenje.
Vlada Kosova je u Energetskoj strategiji za period 2022–2031. godine predvidjela obnovu termoelektrana „Kosovo A“ i „Kosovo B“, s ciljem da se njihovi sistemi usklade s evropskim standardima kada je riječ o emisijama štetnih gasova.
Radio Slobodna Evropa zatražio je od Ministarstva ekonomije podatke o dosadašnjim ulaganjima i konkretnim mjerama koje bi trebalo da doprinesu smanjenju zagađenja, ali do objavljivanja teksta odgovor nije dostavljen.
U svojim posljednjim javnim obraćanjima vršiteljica dužnosti ministrice ekonomije Artane Rizvanolli istakla je da ulaganja u termoelektranu „Kosovo B“ imaju za cilj povećanje efikasnosti proizvodnje električne energije, sigurnosti snabdijevanja i smanjenje zagađenja.
Glavni projekat, vrijedan oko 56,5 miliona eura, trebalo bi da bude završen tokom 2025. i 2026. godine.
Ipak, stručnjaci ostaju oprezni u svojim procjenama.
Zana Beqiri smatra da modernizacija može smanjiti dio štetnih emisija i povećati efikasnost termoelektrana, ali upozorava da neće riješiti problem u njegovoj suštini.
„Čak i uz planirane sisteme filtracije, ispunjavanje standarda Evropske unije do januara 2028. godine ostaje veliki institucionalni i finansijski izazov“, naglasila je.
Profesor Adhurim Haxhimusa ocjenjuje da je projekat zamjene elektrofiltera u termoelektrani „Kosovo B“, koji finansira Evropska unija, najznačajnija ekološka investicija posljednjih godina.
Prema njegovim riječima, očekuje se da će novi sistem smanjiti emisiju prašine za više od 90 posto.
Međutim, ističe da se projekat realizuje fazno i da je trenutno obuhvaćen samo blok B1, dok će blok B2 nastaviti raditi sa postojećom tehnologijom sve dok ne dođe na red za obnovu.
Još veći izazov predstavlja termoelektrana „Kosovo A“, čiji su proizvodni blokovi stari više od pedeset godina i na kojima su, prema riječima stručnjaka, moguće samo hitne intervencije kako bi ostali u funkciji.
Obnova bez prekida proizvodnje nije moguća
Bez obzira na to kojim putem će Kosovo krenuti u budućnosti kada je riječ o energetici, stručnjaci se slažu u jednom – postojeće termoelektrane ne mogu biti zamijenjene preko noći.
Zbog toga je njihova obnova neizbježna.
Međutim, upozoravaju da se taj proces ne može sprovesti bez kratkoročnih posljedica.
Bivši ministar energetike Ethem Çeku smatra da termoelektrane „Kosovo A“ i „Kosovo B“ zahtijevaju ono što naziva dubinskom obnovom – proces koji podrazumijeva potpuno gašenje proizvodnih blokova, detaljnu tehničku analizu i znatno veća ulaganja od dosadašnjih.
„Sada radimo samo kratkoročne sanacije koje produžavaju vijek trajanja termoelektrana za nekoliko mjeseci ili godina. Dubinska obnova zahtijeva da se blok potpuno zaustavi, analizira njegovo stanje i procijeni da li se ulaganje isplati“, objasnio je Çeku.
Slično mišljenje dijeli i profesor Haxhimusa, koji naglašava da se modernizacija termoelektrana ne može provesti bez planskih prekida proizvodnje.
Prema njegovim riječima, ugradnja novih elektrofiltera, sistema za odsumporavanje i druge opreme zahtijeva da svaki blok bude van pogona nekoliko mjeseci.
Kosovo, međutim, nema mogućnost da istovremeno isključi sve proizvodne kapacitete.
„Radovi se moraju izvoditi blok po blok“, rekao je Haxhimusa.
On preporučuje da Kosovo unaprijed planira uvoz električne energije, umjesto da se oslanja na hitne kupovine na berzi.
„Time bi se osiguralo stabilno snabdijevanje električnom energijom, sigurnost elektroenergetske mreže i kvalitetnije finansijsko planiranje“, zaključio je Haxhimusa.
