Neispunjavanje reformi Kosovo ostaje bez dijela EU sredstava
Evropska unija će preusmjeriti sredstva za reforme u Zapadnom Balkanu prema državama koje brže napreduju u procesu integracije, poput Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, dok se ostale zemlje suočavaju s poteškoćama u ispunjavanju rokova za reforme.
Evropska komisija planira preraspodjelu sredstava u okviru instrumenta koji je kreiran kako bi finansijski podstakao zemlje Zapadnog Balkana da provode potrebne reforme za članstvo u EU, pri čemu će prednost imati zemlje koje se smatraju „liderima“, rekli su za Euronews dva zvaničnika EU.
Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan uspostavljen je 2024. godine kako bi se zemljama kandidatima pružila finansijska podrška, koja je uslovljena ispunjavanjem reformi potrebnih za pristupanje Uniji.
Ovaj instrument pokriva period 2024–2027, s ciljem da se ekonomije Zapadnog Balkana udvostruče u narednoj deceniji.
Međutim, prema podacima Evropske komisije, do sada je isplaćeno samo oko 673 miliona eura od ukupno 6 milijardi eura planiranih sredstava. Gotovo sav taj iznos otišao je samo u tri od šest zemalja kandidata.
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su najnaprednije zemlje u procesu pristupanja zahvaljujući sprovođenju reformskih agendi. Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija zaostaju.
Instrument zahtijeva da se reforme provedu u dogovorenim rokovima. Ako se rok ne ispuni, Komisija može obustaviti dio ili sva sredstva povezana s tom obavezom.
Korisnici imaju godinu dana da ispune uslove prije nego što se sredstva preraspodijele, osim u prvoj godini kada je rok produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna označio prvi takav rok.
„Kao što propisuje uredba, ako se reformski koraci ne ispune i istekne dodatni period, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena drugim korisnicima“, rekao je portparol Evropske komisije za Euronews.
„U vezi sa koracima koji su trebali biti ispunjeni do 30. juna 2026. godine, Komisija će sada provesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu svih korisnika“, dodao je.
Drugim riječima, Komisija će neiskorištena sredstva preusmjeriti prema državama koje su najviše napredovale u reformama.
Najveći gubitnik bi mogla biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila nijedno sredstvo iz ovog instrumenta jer nije ispunila nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složene institucionalne strukture. I Kosovo i Srbija su također u nepovoljnom položaju jer rizikuju gubitak dijela finansiranja.
Ova situacija je najavljena još u aprilu, kada je komesarka za proširenje Marta Kos poslala pismo svim zemljama Zapadnog Balkana, pozivajući ih da ubrzaju reforme ili će izgubiti sredstva iz ovog instrumenta.
Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o podsticajnom instrumentu: Komisija ne oduzima novac državama, jer ga one ni ne dobijaju ako ne provedu reforme.
„To je kao rad po satu. Plaćen si samo za ono što uradiš“, rekao je jedan zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman.
Komisija će kasnije tokom mjeseca državama članicama dati više detalja, uključujući iznose sredstava koji će biti preraspodijeljeni.
„Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili ono što nudi Plan rasta“, rekao je portparol Komisije.
Juče je potvrđeno da Kosovo očekuje gubitak od preko 40 miliona eura od ukupno 882 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, jer nije uspjelo da ispuni reforme u okviru Agende reformi u predviđenom roku do 30. juna 2026. godine.
Koordinator za Instrument za reforme i ekonomski rast, Jeton Zulfaj, naveo je da sredstva za mjere koje nisu sprovedene u dodatnom roku ne mogu biti vraćena.
„Za mjere koje nisu završene u produženom periodu, novac se gubi. Od 13 mjera koje su imale produženi rok do 30. juna, sedam je realizovano, dok šest nije u potpunosti ispunjeno. Trošak iznosi preko 40 miliona eura. Tačan iznos će odrediti Evropska komisija“, rekao je Zulfaj na konferenciji za medije.
Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan uspostavljen je 2024. godine kako bi se zemljama kandidatima pružila finansijska podrška, koja je uslovljena ispunjavanjem reformi potrebnih za pristupanje Uniji.
Ovaj instrument pokriva period 2024–2027, s ciljem da se ekonomije Zapadnog Balkana udvostruče u narednoj deceniji.
Međutim, prema podacima Evropske komisije, do sada je isplaćeno samo oko 673 miliona eura od ukupno 6 milijardi eura planiranih sredstava. Gotovo sav taj iznos otišao je samo u tri od šest zemalja kandidata.
Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su najnaprednije zemlje u procesu pristupanja zahvaljujući sprovođenju reformskih agendi. Nasuprot njima, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija zaostaju.
Instrument zahtijeva da se reforme provedu u dogovorenim rokovima. Ako se rok ne ispuni, Komisija može obustaviti dio ili sva sredstva povezana s tom obavezom.
Korisnici imaju godinu dana da ispune uslove prije nego što se sredstva preraspodijele, osim u prvoj godini kada je rok produžen na dvije godine. To znači da je kraj juna označio prvi takav rok.
„Kao što propisuje uredba, ako se reformski koraci ne ispune i istekne dodatni period, odgovarajuća sredstva mogu biti preraspodijeljena drugim korisnicima“, rekao je portparol Evropske komisije za Euronews.
„U vezi sa koracima koji su trebali biti ispunjeni do 30. juna 2026. godine, Komisija će sada provesti sveobuhvatnu i objektivnu procjenu svih korisnika“, dodao je.
Drugim riječima, Komisija će neiskorištena sredstva preusmjeriti prema državama koje su najviše napredovale u reformama.
Najveći gubitnik bi mogla biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila nijedno sredstvo iz ovog instrumenta jer nije ispunila nijednu od traženih reformi, uglavnom zbog složene institucionalne strukture. I Kosovo i Srbija su također u nepovoljnom položaju jer rizikuju gubitak dijela finansiranja.
Ova situacija je najavljena još u aprilu, kada je komesarka za proširenje Marta Kos poslala pismo svim zemljama Zapadnog Balkana, pozivajući ih da ubrzaju reforme ili će izgubiti sredstva iz ovog instrumenta.
Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o podsticajnom instrumentu: Komisija ne oduzima novac državama, jer ga one ni ne dobijaju ako ne provedu reforme.
„To je kao rad po satu. Plaćen si samo za ono što uradiš“, rekao je jedan zvaničnik EU koji je želio ostati anoniman.
Komisija će kasnije tokom mjeseca državama članicama dati više detalja, uključujući iznose sredstava koji će biti preraspodijeljeni.
„Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi maksimalno iskoristili ono što nudi Plan rasta“, rekao je portparol Komisije.
Juče je potvrđeno da Kosovo očekuje gubitak od preko 40 miliona eura od ukupno 882 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, jer nije uspjelo da ispuni reforme u okviru Agende reformi u predviđenom roku do 30. juna 2026. godine.
Koordinator za Instrument za reforme i ekonomski rast, Jeton Zulfaj, naveo je da sredstva za mjere koje nisu sprovedene u dodatnom roku ne mogu biti vraćena.
„Za mjere koje nisu završene u produženom periodu, novac se gubi. Od 13 mjera koje su imale produženi rok do 30. juna, sedam je realizovano, dok šest nije u potpunosti ispunjeno. Trošak iznosi preko 40 miliona eura. Tačan iznos će odrediti Evropska komisija“, rekao je Zulfaj na konferenciji za medije.
