
Izborna trka na Kosovu više liči na arenu političkih tenzija i agresivnog etiketiranja nego na prostor za sučeljavanje konkretnih vizija, upozorava univerzitetski profesor Kolë Krasniqi. Prema njegovim riječima, političke stranke su fokus potpuno skrenule sa potreba građana na međusobne optužbe i teške riječi.
"Prava programska debata je nevidljiva. Cijela kampanja se svela na izuzetno agresivnu retoriku, gdje se politički suparnik demonizuje, proglašava državnim neprijateljem i krivi za svako zlo koje je zadesilo Kosovo", izjavio je Krasniqi za Dukagjini.
Društvo na ivici ekstremne polarizacije
Ovakav narativ, naglašava Krasniqi, ostavlja ozbiljne posljedice na javno tkivo, jer direktno kopa dublje rovove među ljudima.
- Radikalizacija glasača: Strategija podjela vodi ka ekstremnoj polarizaciji stanovništva.
- Ugrožavanje stabilnosti: Umjesto napretka, ovakav pristup direktno šteti opštem blagostanju i društvenoj koheziji.
Kratkoročni populizam umjesto strategije
Krasniqi skreće pažnju na to da su stranke pale na ispitu dugoročnog planiranja. Fokus je prebačen na brza, kozmetička rješenja i populističke poteze koji služe samo za kupovinu glasova, dok ključne reforme ostaju u drugom planu.
- Šta dominira? Kratkoročne socijalne politike (plate, ad-hoc subvencije).
- Šta nedostaje? Strateške teme poput reforme pravosuđa, pravne sigurnosti, EU integracija i industrijskog razvoja.
Loš signal međunarodnim partnerima
Ovakva konfrontacijska politika ne ostaje neprimijećena ni izvan granica Kosova. Profesor ističe da zapaljiva retorika ozbiljno narušava odnose sa ključnim međunarodnim saveznicima.
Iako se ne žele direktno miješati u izborni proces, zapadni partneri su već poslali jasne, doduše diplomatski upakovane signale da se strasti moraju smiriti, a agresivan govor eliminisati.
Izbori ili referendum?
Krasniqi zaključuje da je kampanja izgubila svoj osnovni smisao – ona više nije takmičenje političkih alternativa.
"Ova izborna kampanja zapravo stvara privid referenduma. Građani se ne pozivaju da biraju najbolje programe, već su stavljeni pred zid da se odluče 'za' ili 'protiv' jednog vladajućeg bloka ili stranke", zaključuje profesor.
Društvo na ivici ekstremne polarizacije
Ovakav narativ, naglašava Krasniqi, ostavlja ozbiljne posljedice na javno tkivo, jer direktno kopa dublje rovove među ljudima.
- Radikalizacija glasača: Strategija podjela vodi ka ekstremnoj polarizaciji stanovništva.
- Ugrožavanje stabilnosti: Umjesto napretka, ovakav pristup direktno šteti opštem blagostanju i društvenoj koheziji.
Kratkoročni populizam umjesto strategije
Krasniqi skreće pažnju na to da su stranke pale na ispitu dugoročnog planiranja. Fokus je prebačen na brza, kozmetička rješenja i populističke poteze koji služe samo za kupovinu glasova, dok ključne reforme ostaju u drugom planu.
- Šta dominira? Kratkoročne socijalne politike (plate, ad-hoc subvencije).
- Šta nedostaje? Strateške teme poput reforme pravosuđa, pravne sigurnosti, EU integracija i industrijskog razvoja.
Loš signal međunarodnim partnerima
Ovakva konfrontacijska politika ne ostaje neprimijećena ni izvan granica Kosova. Profesor ističe da zapaljiva retorika ozbiljno narušava odnose sa ključnim međunarodnim saveznicima.
Iako se ne žele direktno miješati u izborni proces, zapadni partneri su već poslali jasne, doduše diplomatski upakovane signale da se strasti moraju smiriti, a agresivan govor eliminisati.
Izbori ili referendum?
Krasniqi zaključuje da je kampanja izgubila svoj osnovni smisao – ona više nije takmičenje političkih alternativa.
"Ova izborna kampanja zapravo stvara privid referenduma. Građani se ne pozivaju da biraju najbolje programe, već su stavljeni pred zid da se odluče 'za' ili 'protiv' jednog vladajućeg bloka ili stranke", zaključuje profesor.


