Posljedica društvenih faktora Više od trećine zatvorenika na Kosovu mlađe od 30 godina
Više od jedne trećine zatvorenika na Kosovu mlađe je od 30 godina, pokazuju podaci Indeksa učešća mladih, objavljeni krajem aprila. Kosovo ima najveći procenat mladih ljudi u popravnim ustanovama u cijelom regionu, dok je godinu ranije bilo drugo, iza Albanije, piše Radio Slobodna Evropa.
Za Ferida Murselija iz organizacije Demokracija za razvoj (D4D), koja je prikupila zvanične podatke za Kosovo za ovaj izvještaj, ovi brojevi ne govore samo o kaznenom sistemu.
„U našoj zemlji svakodnevno govorimo da ‘ova zemlja ima omladinu’, da je ‘omladina budućnost’, ali zapravo ovo tačno pokazuje gdje se omladina nalazi, bilo u političkoj, socijalnoj ili ekonomskoj dimenziji“, rekao je on.
Pored visokog procenta mladih u zatvorima, Kosovo se loše rangira i po drugim pokazateljima koji se odnose na život mladih, piše Radio Slobodna Evropa.
Oko 35 odsto mladih na Kosovu nalazi se van obrazovanja, zaposlenja i obuke, što je najviši nivo u regionu. Kosovo ima i najnižu stopu učešća mladih u radnoj snazi.
„Ako imate veliku nezaposlenost, onda postoje veće šanse da mladi budu uključeni u negativne pojave“, rekao je Murseli.
On smatra da institucije treba više da ulažu u reforme obrazovanja, profesionalnu orijentaciju, stručne škole i aktivnosti u zajednici za mlade.
„Treba da postoji više funkcionalnih omladinskih centara, sportskih, kulturnih i umjetničkih aktivnosti, kako bi mladima bile ponuđene pozitivne alternative“, kaže Murseli.
I sociološkinja Donika Gashi ovu statistiku vidi kao posljedicu dubljih društvenih faktora.
„Ova brojka ne može se tumačiti samo kao pitanje kriminala, već kao simptom ekonomske nesigurnosti, neuspjeha obrazovanja i društvene marginalizacije“, rekla je Gashi.
Prema njenim riječima, mnogi mladi dolaze u sukob sa zakonom zato što ne uspjevaju da pronađu stabilan posao, psihološku podršku ili usluge zajednice.
„Ako mlada osoba nije zaposlena, nije u obrazovanju i ne vidi put za napredak, sistem reaguje veoma kasno, kada je ona već došla u sukob sa zakonom“, kaže Gashi.
Izvor: RSE/Kosovoonline
„U našoj zemlji svakodnevno govorimo da ‘ova zemlja ima omladinu’, da je ‘omladina budućnost’, ali zapravo ovo tačno pokazuje gdje se omladina nalazi, bilo u političkoj, socijalnoj ili ekonomskoj dimenziji“, rekao je on.
Pored visokog procenta mladih u zatvorima, Kosovo se loše rangira i po drugim pokazateljima koji se odnose na život mladih, piše Radio Slobodna Evropa.
Oko 35 odsto mladih na Kosovu nalazi se van obrazovanja, zaposlenja i obuke, što je najviši nivo u regionu. Kosovo ima i najnižu stopu učešća mladih u radnoj snazi.
„Ako imate veliku nezaposlenost, onda postoje veće šanse da mladi budu uključeni u negativne pojave“, rekao je Murseli.
On smatra da institucije treba više da ulažu u reforme obrazovanja, profesionalnu orijentaciju, stručne škole i aktivnosti u zajednici za mlade.
„Treba da postoji više funkcionalnih omladinskih centara, sportskih, kulturnih i umjetničkih aktivnosti, kako bi mladima bile ponuđene pozitivne alternative“, kaže Murseli.
I sociološkinja Donika Gashi ovu statistiku vidi kao posljedicu dubljih društvenih faktora.
„Ova brojka ne može se tumačiti samo kao pitanje kriminala, već kao simptom ekonomske nesigurnosti, neuspjeha obrazovanja i društvene marginalizacije“, rekla je Gashi.
Prema njenim riječima, mnogi mladi dolaze u sukob sa zakonom zato što ne uspjevaju da pronađu stabilan posao, psihološku podršku ili usluge zajednice.
„Ako mlada osoba nije zaposlena, nije u obrazovanju i ne vidi put za napredak, sistem reaguje veoma kasno, kada je ona već došla u sukob sa zakonom“, kaže Gashi.
Izvor: RSE/Kosovoonline
