Ciklus opravdavanja!? Partije rade na oslobađanju od krivice, a ne na izboru predsjednika
Dvije nedjelje prije isteka ustavnog roka za izbor novog predsjednika, potezi političkih subjekata, prema ocjeni analitičara, usmjereni su ka izbjegavanju odgovornosti za mogući neuspeh procesa. Prema njihovim riječima, sve stranke imaju svoj dio krivice.
Preostalih 14 dana za izbor novog predsjednika političke partije koriste kako bi sa sebe skinule odgovornost za eventualni neuspjeh procesa, ističu poznavaoci političkih prilika.
Prema riječima analitičara Afrima Kasollija, partije su ušle u ciklus opravdavanja, sa ciljem da stvore percepciju da ne snose odgovornost za neizbor predsjednika.
Logika koja je, prema njemu, pratila i institucionalnu blokadu prošle godine.
Iako ovu strategiju prate tri najveće partije, Kasolli ocjenjuje da je ona najizraženija kod Demokratskog saveza.
„Demokratski savez je pretrpeo veliki poraz na izborima 28. decembra. Zato se čini da ovo traumatično iskustvo utiče na političke poteze Lumira Abdixhikua, kako bi se u javnosti predstavio kao lider koji je najmanje kriv za nemogućnost drugih političkih subjekata da zemlji obezbjede novog predsjednika“, rekao je Kasolli.
On navodi da su i izjave zvaničnika Demokratske partije u istom tonu opravdavanja, ali da su oni opušteniji zbog stabilnijeg biračkog tijela stranke.
Kasolli ističe da će Pokret Samoopredjeljenje do kraja ustavnog roka pokušati da nametne svoje kandidate, Glauka Konjufcu ili Fatmire Mullhaxhu-Kollqaku.
Međutim, prema njegovim riječima, ni prvoplasirana partija na posljednjim izborima nije zainteresovana za kompromis.
On dodaje da je strategija vladajuće partije da stvori percepciju da opozicija radi na propasti procesa, dok se paralelno preduzimaju politike sa izbornim efektom.
„Planira se ubrizgavanje od 200 miliona eura narednog mjeseca kroz novi ekonomski paket, navodno radi suočavanja sa inflacijom koja je pogodila Kosovo. Sve ove mjere, hteli mi to ili ne, u velikoj mjeri stvaraju utisak da se i Pokret Samoopredjeljenje u pozadini priprema za nove vanredne izbore. Ali, uvijek polazeći od pretpostavke i kalkulacije da je i ovaj politički subjekt bio žrtva ‘zavere’ opozicionih stranaka“, rekao je on.
Analitičar Arbnor Sadiku smatra da odgovornost za neuspjeh snosi Samoopredjeljenje.
Ipak, prema njegovim riječima, novi izbori bi odgovarali Demokratskom savezu.
On ističe da bi ujedinjenje bivše predsjednice Vjose Osmani i Abdixhikua u okviru jednog političkog subjekta predstavljalo izazov za Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
„Imali bismo blok predvođen gospodinom Abdixhikuom i Vjosom Osmani i drugi blok koji bi predvodio gospodin Kurti sa ostalim partijama, kao što su Demokratska partija i Alijansa, i imali bismo prilično snažnu izbornu trku“, rekao je on.
Trenutno koalicija predvođena Samoopredjeljenjem ima 66 poslanika, Demokratska partija 22, Demokratski savez 15, a Alijansa šest.
Za izbor predsjednika potrebno je 80 glasova u prva dva kruga. U trci su dva kandidata Samoopredjeljenja, koji na sjednici 5. marta nisu uspjeli da obezbjede ni kvorum za početak glasanja.
Prošlog ponedjeljka održan je sastanak Abdixhikua i Kurtija, ali bez dogovora. Demokratska partija je zatražila da eventualni sastanak Kurti–Hamza bude zvanično pozvan pismom, dok je Abdixhiku naveo da se već sastao i sa Hamzom.
Premijer Kurti do sada nije pozvao na sastanak predsjednika Alijanse, Ramusha Haradinaja.
Ustavni sud je odredio rok do 28. aprila za izbor predsjednika. U suprotnom, zemlja ide na izbore koji moraju biti održani u roku od 45 dana.
Izvor: Koha/Kossev
Prema riječima analitičara Afrima Kasollija, partije su ušle u ciklus opravdavanja, sa ciljem da stvore percepciju da ne snose odgovornost za neizbor predsjednika.
Logika koja je, prema njemu, pratila i institucionalnu blokadu prošle godine.
Iako ovu strategiju prate tri najveće partije, Kasolli ocjenjuje da je ona najizraženija kod Demokratskog saveza.
„Demokratski savez je pretrpeo veliki poraz na izborima 28. decembra. Zato se čini da ovo traumatično iskustvo utiče na političke poteze Lumira Abdixhikua, kako bi se u javnosti predstavio kao lider koji je najmanje kriv za nemogućnost drugih političkih subjekata da zemlji obezbjede novog predsjednika“, rekao je Kasolli.
On navodi da su i izjave zvaničnika Demokratske partije u istom tonu opravdavanja, ali da su oni opušteniji zbog stabilnijeg biračkog tijela stranke.
Kasolli ističe da će Pokret Samoopredjeljenje do kraja ustavnog roka pokušati da nametne svoje kandidate, Glauka Konjufcu ili Fatmire Mullhaxhu-Kollqaku.
Međutim, prema njegovim riječima, ni prvoplasirana partija na posljednjim izborima nije zainteresovana za kompromis.
On dodaje da je strategija vladajuće partije da stvori percepciju da opozicija radi na propasti procesa, dok se paralelno preduzimaju politike sa izbornim efektom.
„Planira se ubrizgavanje od 200 miliona eura narednog mjeseca kroz novi ekonomski paket, navodno radi suočavanja sa inflacijom koja je pogodila Kosovo. Sve ove mjere, hteli mi to ili ne, u velikoj mjeri stvaraju utisak da se i Pokret Samoopredjeljenje u pozadini priprema za nove vanredne izbore. Ali, uvijek polazeći od pretpostavke i kalkulacije da je i ovaj politički subjekt bio žrtva ‘zavere’ opozicionih stranaka“, rekao je on.
Analitičar Arbnor Sadiku smatra da odgovornost za neuspjeh snosi Samoopredjeljenje.
Ipak, prema njegovim riječima, novi izbori bi odgovarali Demokratskom savezu.
On ističe da bi ujedinjenje bivše predsjednice Vjose Osmani i Abdixhikua u okviru jednog političkog subjekta predstavljalo izazov za Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
„Imali bismo blok predvođen gospodinom Abdixhikuom i Vjosom Osmani i drugi blok koji bi predvodio gospodin Kurti sa ostalim partijama, kao što su Demokratska partija i Alijansa, i imali bismo prilično snažnu izbornu trku“, rekao je on.
Trenutno koalicija predvođena Samoopredjeljenjem ima 66 poslanika, Demokratska partija 22, Demokratski savez 15, a Alijansa šest.
Za izbor predsjednika potrebno je 80 glasova u prva dva kruga. U trci su dva kandidata Samoopredjeljenja, koji na sjednici 5. marta nisu uspjeli da obezbjede ni kvorum za početak glasanja.
Prošlog ponedjeljka održan je sastanak Abdixhikua i Kurtija, ali bez dogovora. Demokratska partija je zatražila da eventualni sastanak Kurti–Hamza bude zvanično pozvan pismom, dok je Abdixhiku naveo da se već sastao i sa Hamzom.
Premijer Kurti do sada nije pozvao na sastanak predsjednika Alijanse, Ramusha Haradinaja.
Ustavni sud je odredio rok do 28. aprila za izbor predsjednika. U suprotnom, zemlja ide na izbore koji moraju biti održani u roku od 45 dana.
Izvor: Koha/Kossev
