
Publicista Veton Surroi izjavio je da je nakon proglašenja nezavisnosti Kosova učinjeno nekoliko strateških grešaka od strane diplomate Martija Ahtisarija i međunarodne zajednice.
U razgovoru u podkastu PIKË sa novinarom i aktivistom Blerimom Shalom, Surroi je naglasio da se prva greška odnosi na očekivanje Ahtisarija da će se Rusija na kraju složiti sa rješenjem za Kosovo.
Prema njegovim riječima, još jedna pogrešna procjena finskog diplomate bila je vjerovanje da će Evropska unija imati potpuno jedinstvo oko pitanja Kosova. Treća greška, kako kaže Surroi, bila je to što su međunarodni predstavnici očekivali da će Srbija prihvatiti novu realnost.
"Čini mi se da su dvije suštinske strateške greške bile: prva greška Ahtisarija, koji je mislio da će se Rusi na kraju složiti; druga, djelimična greška Ahtisarija jeste što je mislio da će Evropska unija biti jedinstvena oko Kosova. I treća greška tada ispada da je međunarodna zajednica mislila da će Srbija nekako popustiti“, rekao je Surroi.
Sa svoje strane, Shala se složio sa ovom ocjenom, dodajući da je u to vrijeme postojalo snažno uvjerenje da je proces uspješno završen, naročito nakon brzih priznanja od strane glavnih zapadnih država, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Međutim, prema njegovim riječima, nedostatak jedinstva unutar EU i protivljenje Rusije stvorili su stalne prepreke, posebno na putu Kosova ka članstvu u Ujedinjenim nacija.
Shala je naglasio da su se ovi problemi odrazili i na dijalog sa Srbijom, koji je započeo 2011–2012. godine i traje i danas. Dodao je da bi, da je postojao jedinstven stav Evropske unije, procesi nakon nezavisnosti tekli znatno lakše.
Prema njegovim riječima, još jedna pogrešna procjena finskog diplomate bila je vjerovanje da će Evropska unija imati potpuno jedinstvo oko pitanja Kosova. Treća greška, kako kaže Surroi, bila je to što su međunarodni predstavnici očekivali da će Srbija prihvatiti novu realnost.
"Čini mi se da su dvije suštinske strateške greške bile: prva greška Ahtisarija, koji je mislio da će se Rusi na kraju složiti; druga, djelimična greška Ahtisarija jeste što je mislio da će Evropska unija biti jedinstvena oko Kosova. I treća greška tada ispada da je međunarodna zajednica mislila da će Srbija nekako popustiti“, rekao je Surroi.
Sa svoje strane, Shala se složio sa ovom ocjenom, dodajući da je u to vrijeme postojalo snažno uvjerenje da je proces uspješno završen, naročito nakon brzih priznanja od strane glavnih zapadnih država, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Međutim, prema njegovim riječima, nedostatak jedinstva unutar EU i protivljenje Rusije stvorili su stalne prepreke, posebno na putu Kosova ka članstvu u Ujedinjenim nacija.
Shala je naglasio da su se ovi problemi odrazili i na dijalog sa Srbijom, koji je započeo 2011–2012. godine i traje i danas. Dodao je da bi, da je postojao jedinstven stav Evropske unije, procesi nakon nezavisnosti tekli znatno lakše.


