Nestabilnost Nafta na Kosovu samo poskupljuje: Građani pogođeni, institucije bez konkretnih mjera
Pad cijena nafte na međunarodnim berzama, nakon primirja između SAD-a i Irana, nije se odrazio na Kosovo. Naprotiv, cijene nastavljaju rasti iz dana u dan.
Cijena nafte na Kosovu, čini se, nema namjeru da opadne. Samo u jednom danu porasla je sa 1,89 eura na 1,91 euro po litru, dodatno opterećujući građane i biznise, u vrijeme kada su na međunarodnim tržištima zabilježene oscilacije pa čak i privremeni pad cijena, pernosi Demokracia.com.
Građani opisuju situaciju kao neizdrživu i traže hitnu intervenciju institucija.
„Cijena koju niko ne može podnijeti, trebalo je poduzeti mjere… mi smo mala i ekonomski slaba država, umorni smo, ne možemo izdržati. Oštetilo nas je, hodamo pješke, auta smo ostavili kod kuće… skuplje nego na Kosovu ne znam gdje ima“, kaže jedan građanin.
„Vlada mora poduzeti mjere jer nas je ovo pogodilo“, dodaje drugi.
Jedan privrednik čak upozorava na mogući bankrot kao direktnu posljedicu visokih cijena goriva.
Problem postaje još izraženiji kada se uporedi s regionom. U Albaniji je cijena nafte pala sa 2,29 eura na 2,19 eura po litru, dok je u Sjevernoj Makedoniji oko 1,9 eura. Na Kosovu, međutim, cijena ostaje visoka i ne prati padove na globalnim tržištima.
Prema riječima ekonomskog stručnjaka Lulzima Beqirija, ovu situaciju iskorištavaju trgovci, dok institucije ostaju pasivne.
„Ovo je zloupotreba dogovora o maksimalnim cijenama i to ozbiljno šteti građanima… institucije bi morale reagirati“, naglašava on.
S druge strane, Vlada Kosova opravdava se da bi smanjenje akciza i PDV-a stvorilo budžetski manjak od oko 10 miliona eura mjesečno. Međutim, prema predsjedniku Alijanse kosovskih biznisa, Agimu Shahiniju, nedostaje političke volje za djelovanje.
On navodi da postoje mehanizmi za kontrolu tržišta i olakšavanje tereta građanima bez ugrožavanja budžetskih prihoda.
U međuvremenu, stručnjaci upozoravaju da se najveće posljedice tek očekuju. Ekonomista Pëllumb Çollaku procjenjuje da će lančani efekat poskupljenja nafte snažno pogoditi naredne mjesece, posebno sektor hrane.
Prema njegovim riječima, rast cijena nafte direktno je uticao na poskupljenje umjetnih đubriva, koja su već poskupjela više od 50% na međunarodnim tržištima. Očekuje se da će se to odraziti kroz novi talas poskupljenja prehrambenih proizvoda krajem jeseni.
„Oko 90 posto proizvoda ima direktnu ili indirektnu vezu s naftom… očekuje se inflatorni šok u cijenama hrane“, upozorava Çollaku, dodajući da je šteta već učinjena jer je većina sjetve završena.
Situacija postaje još zabrinjavajuća kada se uzme u obzir da se Kosovo već suočava s visokom inflacijom hrane i da je među zemljama s najvećim rastom cijena u Evropi, odmah nakon Turske. Oko 60 posto prihoda kosovskih porodica odlazi na hranu, što ovu krizu čini još težom za životni standard.
Uprkos tome, konkretne mjere institucija izostaju. Osim uvođenja maksimalnih cijena za derivate, nisu poduzeti drugi koraci za zaštitu građana od tržišnih oscilacija. Ministrica trgovine, Mimoza Kusari-Lila, najavila je moguće intervencije u sektoru transporta i poljoprivrede, ali bez konkretnih detalja.
Utjecaj međunarodnih faktora i dalje je značajan. Cijene nafte počele su rasti krajem februara, kada su SAD i Izrael ušli u sukob s Iranom. Kao odgovor, Iran je zatvorio Hormuški moreuz, stratešku rutu kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. I pored privremenog primirja, tenzije i dalje traju, a tržišta ostaju nestabilna.
Građani opisuju situaciju kao neizdrživu i traže hitnu intervenciju institucija.
„Cijena koju niko ne može podnijeti, trebalo je poduzeti mjere… mi smo mala i ekonomski slaba država, umorni smo, ne možemo izdržati. Oštetilo nas je, hodamo pješke, auta smo ostavili kod kuće… skuplje nego na Kosovu ne znam gdje ima“, kaže jedan građanin.
„Vlada mora poduzeti mjere jer nas je ovo pogodilo“, dodaje drugi.
Jedan privrednik čak upozorava na mogući bankrot kao direktnu posljedicu visokih cijena goriva.
Problem postaje još izraženiji kada se uporedi s regionom. U Albaniji je cijena nafte pala sa 2,29 eura na 2,19 eura po litru, dok je u Sjevernoj Makedoniji oko 1,9 eura. Na Kosovu, međutim, cijena ostaje visoka i ne prati padove na globalnim tržištima.
Prema riječima ekonomskog stručnjaka Lulzima Beqirija, ovu situaciju iskorištavaju trgovci, dok institucije ostaju pasivne.
„Ovo je zloupotreba dogovora o maksimalnim cijenama i to ozbiljno šteti građanima… institucije bi morale reagirati“, naglašava on.
S druge strane, Vlada Kosova opravdava se da bi smanjenje akciza i PDV-a stvorilo budžetski manjak od oko 10 miliona eura mjesečno. Međutim, prema predsjedniku Alijanse kosovskih biznisa, Agimu Shahiniju, nedostaje političke volje za djelovanje.
On navodi da postoje mehanizmi za kontrolu tržišta i olakšavanje tereta građanima bez ugrožavanja budžetskih prihoda.
U međuvremenu, stručnjaci upozoravaju da se najveće posljedice tek očekuju. Ekonomista Pëllumb Çollaku procjenjuje da će lančani efekat poskupljenja nafte snažno pogoditi naredne mjesece, posebno sektor hrane.
Prema njegovim riječima, rast cijena nafte direktno je uticao na poskupljenje umjetnih đubriva, koja su već poskupjela više od 50% na međunarodnim tržištima. Očekuje se da će se to odraziti kroz novi talas poskupljenja prehrambenih proizvoda krajem jeseni.
„Oko 90 posto proizvoda ima direktnu ili indirektnu vezu s naftom… očekuje se inflatorni šok u cijenama hrane“, upozorava Çollaku, dodajući da je šteta već učinjena jer je većina sjetve završena.
Situacija postaje još zabrinjavajuća kada se uzme u obzir da se Kosovo već suočava s visokom inflacijom hrane i da je među zemljama s najvećim rastom cijena u Evropi, odmah nakon Turske. Oko 60 posto prihoda kosovskih porodica odlazi na hranu, što ovu krizu čini još težom za životni standard.
Uprkos tome, konkretne mjere institucija izostaju. Osim uvođenja maksimalnih cijena za derivate, nisu poduzeti drugi koraci za zaštitu građana od tržišnih oscilacija. Ministrica trgovine, Mimoza Kusari-Lila, najavila je moguće intervencije u sektoru transporta i poljoprivrede, ali bez konkretnih detalja.
Utjecaj međunarodnih faktora i dalje je značajan. Cijene nafte počele su rasti krajem februara, kada su SAD i Izrael ušli u sukob s Iranom. Kao odgovor, Iran je zatvorio Hormuški moreuz, stratešku rutu kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. I pored privremenog primirja, tenzije i dalje traju, a tržišta ostaju nestabilna.
