Šesti član Cakolli o CIK: Osmani počinila prekršaj, slučaj bi mogao da završi na Ustavnom sudu
Iako je još ostalo vremena za imenovanje posljednjeg člana Centralne izborne komisije (CIK), glavna dilema ostaje da li bi ova pozicija trebalo da pripadne Pokretu Samoopredjeljenje ili Demokratskoj partiji Kosova. Programski menadžer Kosovskog demokratskog instituta Eugen Cakolli smatra da bivša predsjednica Vjosa Osmani nije iskoristila svoja ustavna ovlašćenja u ovom procesu i da sada proces može završiti na Ustavnom sudu.
Cakolli tvrdi da bi situacija mogla da postane još komplikovanija, posebno zato što vršilac dužnosti predsjednice Albulena Haxhiu dolazi iz redova Samoopredjeljenja.
"Prije svega, ono što je jasno jeste da predsjednica Osmani nije iskoristila svoja ustavna ovlašćenja, naime, počinila je prekršaj u slučaju neimenovanja preostalog člana CIK-a, posebno nakon odluke Ustavnog suda da ne prihvati njen slučaj. U tom smislu, utvrđeni zakonski rokovi su već prekršeni i za mene je bilo besmisleno kako predsjednica u posljednjim danima svog mandata nije iskoristila ovlašćenje koje je njeno isključivo ovlašćenje. Dok sada kada imamo vršioca dužnosti predsjednika zemlje, vjerujem da bi situacija mogla biti dodatno komplikovana jer od kada gospođa Haxhiju, iako je vršilac dužnosti, dobija poziciju i unutar Pokreta Samoopredjeljenje, ali i kao predsjednica parlamenta“, rekao je on.
On je pojasnio da Kosovo u ovom slučaju koristi model zastupljenosti i proporcionalnost u Skupštini se ne uzima u obzir.
"Nije bitno koliko poslanika ima politički subjekt, sve dok se parlamentarna grupa kvalifikuje kao takva, onda se automatski podjela mjesta vrši na isti način“, kaže Cakolli.
Upozorio je da bi, ako član bude imenovan iz redova Pokreta Samoopredjeljenje, slučaj mogao da završi na Ustavnom sudu.
"U slučaju da gospođa Haxhiu donese odluku o imenovanju trećeg člana u ovom slučaju Pokreta Samoopredjeljenje, vjerujem da će ovo pitanje lako završiti na Ustavnom sudu. Što, prije svega, rizikuje dalje potkopavanje kredibiliteta i povjerenja javnosti prema CIK-u, a sa druge strane, nesumnjivo bi bio pokazatelj da bi pozicija vršioca dužnosti predsjednika mogla biti iskorišćena za promovisanje stranačke agende kojoj zapravo pripada i sama gospođa Haxhiu, bez želje da se spekuliše o njenom donošenju odluka“, rekao je on.
Cakolli je takođe pomenuo presedan iz 2021. godine, naglašavajući da je praksa bila jasna.
"Po mom mišljenju, jedina legalna i dosljedna odluka sa onim što se do sada desilo, uključujući i slučaj iz 2021. godine kada smo bili u potpuno istoj situaciji, odnosno kada je bilo više prijedloga nego što je bilo preostalih mjesta za raspodjelu unutar CIK-a, predsjednica Osmani je, slično predsjedniku Thaçiju i predsjednici Jahjagi prije njega, imenovala članove CIK-a po modelu stroge reprezentacije. I da isti garantuje neku vrstu većeg kredibiliteta zapravo u CIK-u, jer CIK nije minijaturna Skupština gde se ogleda politička ravnoteža, već je telo koje će morati da se pojavi u očima javnosti kao nezavisno telo i koje nepristrasno administrira izborni proces“, naglašava on.
Takođe je podsjetio na odluku Ustavnog suda iz iste godine.
"U tom smislu, Ustavni sud je u slučaju vršioca dužnosti predsjednika Jakupa Krasniqija izdao mišljenje, odnosno tadašnju odluku, prema kojoj se vršiocu dužnosti predsjednika priznaje puno ustavno diskreciono pravo za cio spektar odlučivanja koji on predstavlja u skladu sa relevantnim članom Ustava. Što znači da u ovom slučaju ne postoji drugi modalitet, osim da gospođa Haxhiu bude ta koja imenuje preostalog člana CIK-a i upotpunjuje sastav ove institucije. Ali, ostaje da se vidi da li će se pratiti trenutna praksa i pravni okvir ili ćemo imati odluku koja bi lako mogla da završi na Ustavnom sudu“, rekao je on.
Demokratska partija Kosova se u sredu obratila vršiteljki dužnosti predsjednice Albuleni Haxhiu, sa zvaničnim zahtjevom da se nastavi sa imenovanjem drugog člana ove stranke u Centralnu izbornu komisiju.
Prema Ustavu, šest članova CIK-a imenuje šest najvećih parlamentarnih grupa koje nemaju rezervisana mjesta. U slučaju da ima manje parlamentarnih grupa, najveće grupe mogu imenovati dodatne članove.
Zakonski rok za imenovanje je 11. april.
"Prije svega, ono što je jasno jeste da predsjednica Osmani nije iskoristila svoja ustavna ovlašćenja, naime, počinila je prekršaj u slučaju neimenovanja preostalog člana CIK-a, posebno nakon odluke Ustavnog suda da ne prihvati njen slučaj. U tom smislu, utvrđeni zakonski rokovi su već prekršeni i za mene je bilo besmisleno kako predsjednica u posljednjim danima svog mandata nije iskoristila ovlašćenje koje je njeno isključivo ovlašćenje. Dok sada kada imamo vršioca dužnosti predsjednika zemlje, vjerujem da bi situacija mogla biti dodatno komplikovana jer od kada gospođa Haxhiju, iako je vršilac dužnosti, dobija poziciju i unutar Pokreta Samoopredjeljenje, ali i kao predsjednica parlamenta“, rekao je on.
On je pojasnio da Kosovo u ovom slučaju koristi model zastupljenosti i proporcionalnost u Skupštini se ne uzima u obzir.
"Nije bitno koliko poslanika ima politički subjekt, sve dok se parlamentarna grupa kvalifikuje kao takva, onda se automatski podjela mjesta vrši na isti način“, kaže Cakolli.
Upozorio je da bi, ako član bude imenovan iz redova Pokreta Samoopredjeljenje, slučaj mogao da završi na Ustavnom sudu.
"U slučaju da gospođa Haxhiu donese odluku o imenovanju trećeg člana u ovom slučaju Pokreta Samoopredjeljenje, vjerujem da će ovo pitanje lako završiti na Ustavnom sudu. Što, prije svega, rizikuje dalje potkopavanje kredibiliteta i povjerenja javnosti prema CIK-u, a sa druge strane, nesumnjivo bi bio pokazatelj da bi pozicija vršioca dužnosti predsjednika mogla biti iskorišćena za promovisanje stranačke agende kojoj zapravo pripada i sama gospođa Haxhiu, bez želje da se spekuliše o njenom donošenju odluka“, rekao je on.
Cakolli je takođe pomenuo presedan iz 2021. godine, naglašavajući da je praksa bila jasna.
"Po mom mišljenju, jedina legalna i dosljedna odluka sa onim što se do sada desilo, uključujući i slučaj iz 2021. godine kada smo bili u potpuno istoj situaciji, odnosno kada je bilo više prijedloga nego što je bilo preostalih mjesta za raspodjelu unutar CIK-a, predsjednica Osmani je, slično predsjedniku Thaçiju i predsjednici Jahjagi prije njega, imenovala članove CIK-a po modelu stroge reprezentacije. I da isti garantuje neku vrstu većeg kredibiliteta zapravo u CIK-u, jer CIK nije minijaturna Skupština gde se ogleda politička ravnoteža, već je telo koje će morati da se pojavi u očima javnosti kao nezavisno telo i koje nepristrasno administrira izborni proces“, naglašava on.
Takođe je podsjetio na odluku Ustavnog suda iz iste godine.
"U tom smislu, Ustavni sud je u slučaju vršioca dužnosti predsjednika Jakupa Krasniqija izdao mišljenje, odnosno tadašnju odluku, prema kojoj se vršiocu dužnosti predsjednika priznaje puno ustavno diskreciono pravo za cio spektar odlučivanja koji on predstavlja u skladu sa relevantnim članom Ustava. Što znači da u ovom slučaju ne postoji drugi modalitet, osim da gospođa Haxhiu bude ta koja imenuje preostalog člana CIK-a i upotpunjuje sastav ove institucije. Ali, ostaje da se vidi da li će se pratiti trenutna praksa i pravni okvir ili ćemo imati odluku koja bi lako mogla da završi na Ustavnom sudu“, rekao je on.
Demokratska partija Kosova se u sredu obratila vršiteljki dužnosti predsjednice Albuleni Haxhiu, sa zvaničnim zahtjevom da se nastavi sa imenovanjem drugog člana ove stranke u Centralnu izbornu komisiju.
Prema Ustavu, šest članova CIK-a imenuje šest najvećih parlamentarnih grupa koje nemaju rezervisana mjesta. U slučaju da ima manje parlamentarnih grupa, najveće grupe mogu imenovati dodatne članove.
Zakonski rok za imenovanje je 11. april.
