Diskriminatorska odluka Koha: Vlada krši svoju odluku, isplaćuje 13. platu bivšim poslanicima
Poslanici prethodnog saziva, čiji je mandat istekao prije Nove godine, osim prelaznog dodatka, dobili su i 13. platu. Za njih nije poštovana odluka Vlade, u kojoj je među kriterijumima navedeno da zaposleni u javnom sektoru, da bi primili 13. platu, moraju biti na spisku plata za mart, što bivši poslanici nisu. Ovaj kriterijum je, međutim, poštovan za mnoge građane koji su radili tokom 2025. godine, ali su početkom godine otišli u penziju i nisu dobili 13. platu.
Dodjela 13. plate zaposlenima u javnom sektoru izazvala je brojne reakcije.
Izvršna vlast je kritikovana što je isključila privatni sektor, kao i zbog nepravde unutar samog javnog sektora.
Platom su nagrađeni i poslanici 9. saziva, koji su primali platu skoro godinu dana bez obavljanja bilo kakvog posla. Njihov mandat je istekao krajem prošle godine.
I pored toga što odluka Vlade od 30. marta predviđa da zaposleni mora biti na spisku plata za mart 2026. da bi primio 13. platu, bivši poslanici su ipak dobili ovu dodatnu platu. Primili su je zajedno sa prelaznim dodatkom, na koji su imali pravo po svom zahtjevu.
"Puna 13. plata pripada svim zaposlenima sa osnovnom platom, prema spisku plata za mart 2026, koji su zaposleni sa punim radnim vremenom i koji su tokom posljednjih dvanaest mjeseci bili zaposleni u budžetskoj organizaciji“, navodi se u tački 3 odluke Vlade o ovoj temi.
Platu su dobili i poslanici koji su ponovo izabrani na izborima 28. decembra.
Dok za bivše poslanike nije uzet u obzir kriterijum da budu na spisku plata za mart 2026, za zaposlene koji su tek otišli u penziju jeste.
Jedan od njih je i Agron Bislimi, koji je bio službenik Sudskog savjeta do februara 2026, a sada ne spada u grupu od nekoliko hiljada osoba koje su dobile 13. platu.
On je izrazio razočaranje što nije primio ovu platu, posebno jer je premijer Albin Kurti ovo obećao kao nagradu za rad u 2025. godini.
"Do 1. februara 2026. sam radio redovno bez prekida. Dana 2. februara 2026. sam otišao u penziju. Sada, prema izjavi premijera, ko radi 12 mjeseci, redovni radnik dobija 13. platu. Ja sam radio i dodatni mjesec u 2026, a zašto taj mjesec nije uračunat, zna samo premijer koji je dao tu izjavu o 13. plati“, rekao je Bislimi.
Bislimi smatra diskriminacijom to što nije primio dugo očekivanu platu u javnom sektoru.
"Sama izjava premijera da ko ima 12 mjeseci pune plate u 2025. godini dobija 13. platu, a ja dodatno prelazim još jedan mesec u 2026. i ne dobijem je – gdje ima veće diskriminacije?!“, rekao je on.
Šef poslanika AAK-a, Besnik Tahiri, izjavio je da dodjela ove plate nema za cilj da smanji siromaštvo ili nejednakost.
"13. plata za javni sektor, za 80 hiljada ljudi, nema za cilj da smanji siromaštvo ili nejednakost, već je samo mjera koja proističe iz predizbornog obećanja i koja, znajući da možemo ići na izbore, može uticati na glasanje. Kažem svim članovima Vlade: nepravda je što se dodjeljuje 13. plata samo javnom sektoru, a privatni sektor se ne pomaže“, rekao je Tahiri.
Vlada se nije oglasila na pitanja Koha o izostavljanju sa spiska za 13. platu onih koji su radili tokom cijele 2025. godine, a sada su u penziji, kao što je slučaj Agrona Bislimija.
Na početku sedmice, na sjednici Vlade, premijer Kurti je rekao da se priprema paket protiv inflacije koji će pomoći i radnicima u privatnom sektoru.
Odluka Vlade o dodeli 13. plate za oko 85 hiljada zaposlenih u javnom sektoru koštaće državni budžet oko 75 miliona eura.
Odluka Vlade o ovoj mjeri kritikovana je i od strane civilnog društva i sindikata.
U GAP institutu su rekli da je Vlada trebalo da podrži sve zaposlene sa nižim platama bez izuzetaka.
Blendi Hasaj, direktor GAP instituta, rekao je prije nekoliko dana da bi prikladnija intervencija bila primjena takve mjere za sve radnike u ekonomiji sa nižim platama, uključujući privatni i javni sektor.
Prema njegovim riječima, istraživanja na Kosovu pokazuju da su radnici u javnom sektoru plaćeni oko 31% više po satu nego oni u privatnom sektoru.
"Uvijek se kritikovalo da je javna administracija kod nas preopterećena brojem zaposlenih, problem koji Kurtijeva vlada nije rješila. Takođe, problem inflacije u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo više pogađa radnike u privatnom sektoru. Prikladnija intervencija nego ova, s obzirom na to da je Vlada odlučila da sprovede ovu mjeru, bila bi da se pomogne svim radnicima u privredi sa nižim platama, uključujući privatni i javni sektor“, rekao je Hasaj 30. marta.
Predsjednik Samostalnog sindikata privatnog sektora Kosova (SPSPK), Jusuf Azemi, rekao je da u odluku treba uključiti i radnike privatnog sektora, koji pune državni budžet.
"Mi smo ti radnici koji proizvodimo, dok su radnici u javnom sektoru oni koji troše. I ne treba da bude ironije: radujemo se 13. plati za te radnike, ali imamo ogroman pritisak od radnika privatnog sektora: ‘zašto oni dobijaju, a mi ne?’ Šta nas razlikuje od radnika u javnom sektoru?“, rekao je Azemi 30. marta.
Kritike na račun Vlade uputile su i opozicione partije i poslanici, nazivajući odluku o dodjeli 13. plate samo javnom sektoru diskriminatorskom.
Izvršna vlast je kritikovana što je isključila privatni sektor, kao i zbog nepravde unutar samog javnog sektora.
Platom su nagrađeni i poslanici 9. saziva, koji su primali platu skoro godinu dana bez obavljanja bilo kakvog posla. Njihov mandat je istekao krajem prošle godine.
I pored toga što odluka Vlade od 30. marta predviđa da zaposleni mora biti na spisku plata za mart 2026. da bi primio 13. platu, bivši poslanici su ipak dobili ovu dodatnu platu. Primili su je zajedno sa prelaznim dodatkom, na koji su imali pravo po svom zahtjevu.
"Puna 13. plata pripada svim zaposlenima sa osnovnom platom, prema spisku plata za mart 2026, koji su zaposleni sa punim radnim vremenom i koji su tokom posljednjih dvanaest mjeseci bili zaposleni u budžetskoj organizaciji“, navodi se u tački 3 odluke Vlade o ovoj temi.
Platu su dobili i poslanici koji su ponovo izabrani na izborima 28. decembra.
Dok za bivše poslanike nije uzet u obzir kriterijum da budu na spisku plata za mart 2026, za zaposlene koji su tek otišli u penziju jeste.
Jedan od njih je i Agron Bislimi, koji je bio službenik Sudskog savjeta do februara 2026, a sada ne spada u grupu od nekoliko hiljada osoba koje su dobile 13. platu.
On je izrazio razočaranje što nije primio ovu platu, posebno jer je premijer Albin Kurti ovo obećao kao nagradu za rad u 2025. godini.
"Do 1. februara 2026. sam radio redovno bez prekida. Dana 2. februara 2026. sam otišao u penziju. Sada, prema izjavi premijera, ko radi 12 mjeseci, redovni radnik dobija 13. platu. Ja sam radio i dodatni mjesec u 2026, a zašto taj mjesec nije uračunat, zna samo premijer koji je dao tu izjavu o 13. plati“, rekao je Bislimi.
Bislimi smatra diskriminacijom to što nije primio dugo očekivanu platu u javnom sektoru.
"Sama izjava premijera da ko ima 12 mjeseci pune plate u 2025. godini dobija 13. platu, a ja dodatno prelazim još jedan mesec u 2026. i ne dobijem je – gdje ima veće diskriminacije?!“, rekao je on.
Šef poslanika AAK-a, Besnik Tahiri, izjavio je da dodjela ove plate nema za cilj da smanji siromaštvo ili nejednakost.
"13. plata za javni sektor, za 80 hiljada ljudi, nema za cilj da smanji siromaštvo ili nejednakost, već je samo mjera koja proističe iz predizbornog obećanja i koja, znajući da možemo ići na izbore, može uticati na glasanje. Kažem svim članovima Vlade: nepravda je što se dodjeljuje 13. plata samo javnom sektoru, a privatni sektor se ne pomaže“, rekao je Tahiri.
Vlada se nije oglasila na pitanja Koha o izostavljanju sa spiska za 13. platu onih koji su radili tokom cijele 2025. godine, a sada su u penziji, kao što je slučaj Agrona Bislimija.
Na početku sedmice, na sjednici Vlade, premijer Kurti je rekao da se priprema paket protiv inflacije koji će pomoći i radnicima u privatnom sektoru.
Odluka Vlade o dodeli 13. plate za oko 85 hiljada zaposlenih u javnom sektoru koštaće državni budžet oko 75 miliona eura.
Odluka Vlade o ovoj mjeri kritikovana je i od strane civilnog društva i sindikata.
U GAP institutu su rekli da je Vlada trebalo da podrži sve zaposlene sa nižim platama bez izuzetaka.
Blendi Hasaj, direktor GAP instituta, rekao je prije nekoliko dana da bi prikladnija intervencija bila primjena takve mjere za sve radnike u ekonomiji sa nižim platama, uključujući privatni i javni sektor.
Prema njegovim riječima, istraživanja na Kosovu pokazuju da su radnici u javnom sektoru plaćeni oko 31% više po satu nego oni u privatnom sektoru.
"Uvijek se kritikovalo da je javna administracija kod nas preopterećena brojem zaposlenih, problem koji Kurtijeva vlada nije rješila. Takođe, problem inflacije u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo više pogađa radnike u privatnom sektoru. Prikladnija intervencija nego ova, s obzirom na to da je Vlada odlučila da sprovede ovu mjeru, bila bi da se pomogne svim radnicima u privredi sa nižim platama, uključujući privatni i javni sektor“, rekao je Hasaj 30. marta.
Predsjednik Samostalnog sindikata privatnog sektora Kosova (SPSPK), Jusuf Azemi, rekao je da u odluku treba uključiti i radnike privatnog sektora, koji pune državni budžet.
"Mi smo ti radnici koji proizvodimo, dok su radnici u javnom sektoru oni koji troše. I ne treba da bude ironije: radujemo se 13. plati za te radnike, ali imamo ogroman pritisak od radnika privatnog sektora: ‘zašto oni dobijaju, a mi ne?’ Šta nas razlikuje od radnika u javnom sektoru?“, rekao je Azemi 30. marta.
Kritike na račun Vlade uputile su i opozicione partije i poslanici, nazivajući odluku o dodjeli 13. plate samo javnom sektoru diskriminatorskom.
