75 odsto žrtava su žene Nasilje u porodici – zabrinjavajući fenomen na Kosovu
Porodično nasilje i dalje ostaje ozbiljan problem u Kosovu, pri čemu su većina žrtava žene, dok glavni izazov ostaje primjena zakona u praksi, rečeno je na okruglom stolu koji je organizovala Grupa za pravne i političke studije (GLPS) na temu: „Procjena institucionalnog tretmana slučajeva porodičnog nasilja: Kako su tretirani tokom 2025. godine?“.
Izvršna direktorica GLPS-a, Njomza Arifi, istakla je da porodično nasilje i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost u zemlji, uprkos određenim poboljšanjima u institucionalnom tretmanu.
„Porodično nasilje ostaje problem u Kosovu i većina žrtava su žene. To potvrđuju i nalazi našeg izvještaja. Iako je došlo do poboljšanja u radu pravosuđa i tužilaštva kada je riječ o slučajevima porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, i dalje postoje strukturni problemi koji zahtijevaju dodatnu pažnju“, rekla je ona.
Predstavnica Ureda Evropske unije, Lumnije Azemi, ocijenila je izvještaj kao važnu bazu podataka, naglašavajući zabrinjavajući broj slučajeva u sjevernoj Mitrovica, ali i napredak u smanjenju trajanja postupaka.
Menadžer projekta, Liridon Salihi, naveo je da oko 75% žrtava porodičnog nasilja čine žene, dok je ključni izazov kaznena politika i primjena zakona.
„Porodično nasilje pogađa sve starosne grupe – od djece do starijih osoba. Najčešći oblik je nasilje nad ženama. Oko 75% žrtava su žene, a 25% muškarci. Iako Kosovo ima dobar zakonski okvir, problem ostaje njegova primjena u praksi“, rekao je on.
Dodao je da većina optužnica završava osuđujućim presudama, ali kazne često nisu u potpunosti u skladu sa zakonom. Također, veliki broj odgođenih ročišta predstavlja dodatni problem.
Prema podacima, tokom 2025. godine Policija Kosova primila je 2815 slučajeva porodičnog nasilja. Priština prednjači po broju slučajeva (960), dok Mitrovica ima najveći broj slučajeva u odnosu na broj stanovnika.
Ukupan broj žrtava bio je 2836, od čega su 75,35% žene, a 24,65% muškarci. Od 2998 osumnjičenih osoba, 84% su muškarci. Uhapšeno je 1081 osoba, od čega 92% muškaraca.
Tužiteljka, Laura Pula, naglasila je da porodično nasilje predstavlja jednu od najvećih prijetnji vladavini prava.
„Porodično nasilje je ozbiljan test za pravni sistem svake demokratske države. Ono se dešava iza zatvorenih vrata, gdje žrtve često ostaju same suočene sa strahom i pritiskom. Zato je institucionalna reakcija ne samo zakonska, nego i moralna i državna obaveza“, rekla je ona.
„Porodično nasilje ostaje problem u Kosovu i većina žrtava su žene. To potvrđuju i nalazi našeg izvještaja. Iako je došlo do poboljšanja u radu pravosuđa i tužilaštva kada je riječ o slučajevima porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, i dalje postoje strukturni problemi koji zahtijevaju dodatnu pažnju“, rekla je ona.
Predstavnica Ureda Evropske unije, Lumnije Azemi, ocijenila je izvještaj kao važnu bazu podataka, naglašavajući zabrinjavajući broj slučajeva u sjevernoj Mitrovica, ali i napredak u smanjenju trajanja postupaka.
Menadžer projekta, Liridon Salihi, naveo je da oko 75% žrtava porodičnog nasilja čine žene, dok je ključni izazov kaznena politika i primjena zakona.
„Porodično nasilje pogađa sve starosne grupe – od djece do starijih osoba. Najčešći oblik je nasilje nad ženama. Oko 75% žrtava su žene, a 25% muškarci. Iako Kosovo ima dobar zakonski okvir, problem ostaje njegova primjena u praksi“, rekao je on.
Dodao je da većina optužnica završava osuđujućim presudama, ali kazne često nisu u potpunosti u skladu sa zakonom. Također, veliki broj odgođenih ročišta predstavlja dodatni problem.
Prema podacima, tokom 2025. godine Policija Kosova primila je 2815 slučajeva porodičnog nasilja. Priština prednjači po broju slučajeva (960), dok Mitrovica ima najveći broj slučajeva u odnosu na broj stanovnika.
Ukupan broj žrtava bio je 2836, od čega su 75,35% žene, a 24,65% muškarci. Od 2998 osumnjičenih osoba, 84% su muškarci. Uhapšeno je 1081 osoba, od čega 92% muškaraca.
Tužiteljka, Laura Pula, naglasila je da porodično nasilje predstavlja jednu od najvećih prijetnji vladavini prava.
„Porodično nasilje je ozbiljan test za pravni sistem svake demokratske države. Ono se dešava iza zatvorenih vrata, gdje žrtve često ostaju same suočene sa strahom i pritiskom. Zato je institucionalna reakcija ne samo zakonska, nego i moralna i državna obaveza“, rekla je ona.
