Bivši predsjednik Kosova Pacolli: Politička kriza negativno utiče na odnose sa međunarodnim partnerima
Bivši predsjednik Kosova Behgjet Pacolli ocjenio je da je političku situaciju na Kosovu trebalo riješiti političkim dijalogom, a ne neposrednom intervencijom Ustavnog suda. Naglasio je da Ustavni sud treba da bude posljednja adresa.
„Ustavni sud treba da bude posljednja vrata, ne prva. Politički kompromis bi bio zdraviji od novog sudskog presedana, jer bi sačuvao funkcionalnost skupštine i izbjegao percepciju da institucije tumače Ustav prema trenutnim interesima. Čak i ako bi kompromis bio težak, koštao bi manje od aktuelne polarizacije. Činjenica da je bila potrebna privremena mjera za zamrzavanje situacije pokazuje da politika nije uspjela da sama upravlja krizom“, rekao je Pacolli za Front onlajn.
Bivši predsjednik Kosova je upozorio da aktuelna situacija može stvoriti štetan presedan za buduće funkcionisanje institucija.
Prema njegovim riječima, ako svaka politička kriza završi pred Ustavnim sudom, tada se slabi kultura političkog kompromisa.
Pacolli je kritikovao i opozicione političke stranke zbog nedostatka odgovornosti u upravljanju situacijom.
Prema njegovim riječima, opozicija nije trebalo da ostane samo u blokirajućoj ulozi, već da doprinse pronalaženju institucionalnog rješenja, posebno u pitanjima koja utiču na ustavno funkcionisanje države.
„Da, rizik je realan. Ne samo zbog sukoba predsjednica–vlada, već jer takva odluka pretvara krizu iz političke u krizu ustavne interpretacije. Ako strane vide sud kao instrument za rješavanje svake blokade, politički kompromis se slabi i svaki naredni zastoj može ponovo završiti pred Ustavnim sudom. To stvara loš institucionalni presedan: stranke čekaju sudsku arbitražu umjesto da proizvode većinu, dogovore ili proceduralna rješenja u skupštini“, izjavio je Pacolli.
Ocjenio je da politička kriza na Kosovu negativno utiče i na odnose sa međunarodnim partnerima.
Prema riječima Pacollija, glavni problem nije postojanje nesuglasica, već institucionalna nestabilnost i nepredvidivost.
„Uticaj je uglavnom negativan na planu institucionalnog imidža. Međunarodni partneri se obično ne alarmiraju zbog samog postojanja ustavnih nesuglasica. Oni se alarmiraju kada institucije djeluju nestabilno, nepredvidivo i zavisno od ad hoc interpretacija. Ova kriza može pojačati percepciju da Kosovo i dalje ima visok institucionalni rizik, posebno kada se osnovna pitanja funkcionisanja države završavaju blokadom“, rekao je bivši predsjednik Kosova.
Dodao je da ipak poštovanje odluka Ustavnog suda može ublažiti štetu i pokazati funkcionisanje ustavnog poretka.
„Sa druge strane, ako se odluka suda poštuje bez novih tenzija, to može ublažiti štetu pokazujući da ustavni poredak ostaje funkcionalan. Kontinuirana međunarodna podrška nezavisnosti pravosuđa u Kosovu naglašena je i od strane aktera poput EU i Ujedinjenog Kraljevstva u kontaktima sa Ustavnim sudom“, izjavio je Pacolli.
Naveo je da je situacija koja je nastala posljedica proširene interpretacije Ustava i nedostatka političkog kompromisa, naglašavajući da odgovornost leži na cijelom političkom spektru.
Prema Pacolliju, najsnažniji pravni argument odnosi se na prekoračenje ovlašćenja predsjednice, više nego na namjerno političko kršenje.
Ocjenio je da je predsjednica Kosova Vjosa Osmani djelovala na osnovu maksimalističke interpretacije Ustava, dok je protivljenje putem ustavnih kanala bilo legitimno.
Prema negovoj ocjeni, posljedice po Osmani zbog takve odluke su uglavnom na planu javne percepcije.
„Autoritet predsjednice bi bio oštećen u javnoj percepciji, jer bi stvorio utisak da je ona tumačila Ustav izvan njegovih granica. Ali u ustavnoj demokratiji, činjenica da predsjednica bude ispravljena od suda ne znači automatski rušenje institucije predsjedništva; naprotiv, pokazuje da mehanizam ustavne kontrole funkcioniše. Najveća šteta bi bila politička i moralna, ne nužno pravna, osim ako ne bi pokrenuta formalna debata o ‘ozbiljnom kršenju Ustava’. Sam Ustav predviđa smenu samo ako sud konstatuje ozbiljno ustavno kršenje“, rekao je Pacolli.
Ustavni sud Kosova odlučio je u srijedu 25. marta da dekret predsjednice Vjose Osmani o raspuštanju skupštine „ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo“ i da poslanici imaju rok od 34 dana od stupanja na snagu presude da okončaju proces izbora predsjednika Kosova.
Sud ponavlja da ako se Skupština Kosova, ukoliko se i nakon stupanja na snagu ove presude u roku od 34 dana ne izabere predsjednik, raspušta „ex constitutione“, i posljedično, prijevremeni parlamentarni izbori moraju se održati u roku od 45 dana od dana raspuštanja, kako je određeno Ustavom.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani donela je u petak, 6. marta, dekret o raspuštanju parlamenta, nakon što poslanici dan ranije, 5. marta, odnosno 30 dana prije isteka njenog mandata, nisu izabrali novog predsjednika Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Front Online
Bivši predsjednik Kosova je upozorio da aktuelna situacija može stvoriti štetan presedan za buduće funkcionisanje institucija.
Prema njegovim riječima, ako svaka politička kriza završi pred Ustavnim sudom, tada se slabi kultura političkog kompromisa.
Pacolli je kritikovao i opozicione političke stranke zbog nedostatka odgovornosti u upravljanju situacijom.
Prema njegovim riječima, opozicija nije trebalo da ostane samo u blokirajućoj ulozi, već da doprinse pronalaženju institucionalnog rješenja, posebno u pitanjima koja utiču na ustavno funkcionisanje države.
„Da, rizik je realan. Ne samo zbog sukoba predsjednica–vlada, već jer takva odluka pretvara krizu iz političke u krizu ustavne interpretacije. Ako strane vide sud kao instrument za rješavanje svake blokade, politički kompromis se slabi i svaki naredni zastoj može ponovo završiti pred Ustavnim sudom. To stvara loš institucionalni presedan: stranke čekaju sudsku arbitražu umjesto da proizvode većinu, dogovore ili proceduralna rješenja u skupštini“, izjavio je Pacolli.
Ocjenio je da politička kriza na Kosovu negativno utiče i na odnose sa međunarodnim partnerima.
Prema riječima Pacollija, glavni problem nije postojanje nesuglasica, već institucionalna nestabilnost i nepredvidivost.
„Uticaj je uglavnom negativan na planu institucionalnog imidža. Međunarodni partneri se obično ne alarmiraju zbog samog postojanja ustavnih nesuglasica. Oni se alarmiraju kada institucije djeluju nestabilno, nepredvidivo i zavisno od ad hoc interpretacija. Ova kriza može pojačati percepciju da Kosovo i dalje ima visok institucionalni rizik, posebno kada se osnovna pitanja funkcionisanja države završavaju blokadom“, rekao je bivši predsjednik Kosova.
Dodao je da ipak poštovanje odluka Ustavnog suda može ublažiti štetu i pokazati funkcionisanje ustavnog poretka.
„Sa druge strane, ako se odluka suda poštuje bez novih tenzija, to može ublažiti štetu pokazujući da ustavni poredak ostaje funkcionalan. Kontinuirana međunarodna podrška nezavisnosti pravosuđa u Kosovu naglašena je i od strane aktera poput EU i Ujedinjenog Kraljevstva u kontaktima sa Ustavnim sudom“, izjavio je Pacolli.
Naveo je da je situacija koja je nastala posljedica proširene interpretacije Ustava i nedostatka političkog kompromisa, naglašavajući da odgovornost leži na cijelom političkom spektru.
Prema Pacolliju, najsnažniji pravni argument odnosi se na prekoračenje ovlašćenja predsjednice, više nego na namjerno političko kršenje.
Ocjenio je da je predsjednica Kosova Vjosa Osmani djelovala na osnovu maksimalističke interpretacije Ustava, dok je protivljenje putem ustavnih kanala bilo legitimno.
Prema negovoj ocjeni, posljedice po Osmani zbog takve odluke su uglavnom na planu javne percepcije.
„Autoritet predsjednice bi bio oštećen u javnoj percepciji, jer bi stvorio utisak da je ona tumačila Ustav izvan njegovih granica. Ali u ustavnoj demokratiji, činjenica da predsjednica bude ispravljena od suda ne znači automatski rušenje institucije predsjedništva; naprotiv, pokazuje da mehanizam ustavne kontrole funkcioniše. Najveća šteta bi bila politička i moralna, ne nužno pravna, osim ako ne bi pokrenuta formalna debata o ‘ozbiljnom kršenju Ustava’. Sam Ustav predviđa smenu samo ako sud konstatuje ozbiljno ustavno kršenje“, rekao je Pacolli.
Ustavni sud Kosova odlučio je u srijedu 25. marta da dekret predsjednice Vjose Osmani o raspuštanju skupštine „ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo“ i da poslanici imaju rok od 34 dana od stupanja na snagu presude da okončaju proces izbora predsjednika Kosova.
Sud ponavlja da ako se Skupština Kosova, ukoliko se i nakon stupanja na snagu ove presude u roku od 34 dana ne izabere predsjednik, raspušta „ex constitutione“, i posljedično, prijevremeni parlamentarni izbori moraju se održati u roku od 45 dana od dana raspuštanja, kako je određeno Ustavom.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani donela je u petak, 6. marta, dekret o raspuštanju parlamenta, nakon što poslanici dan ranije, 5. marta, odnosno 30 dana prije isteka njenog mandata, nisu izabrali novog predsjednika Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Front Online
