Vrijeme za djelovanje Gërxhaliu: Rast cijena neminovan, posljedice će tek pogoditi Kosovo
Ekonomista Safet Gërxhaliu upozorio je na moguće ekonomske posljedice kao rezultat najnovijih dešavanja na Bliskom istoku, ističući da rast cijena i poremećaji na globalnim tržištima mogu direktno uticati i na Kosovo.
Gërxhaliu je rekao da rat na Bliskom istoku donosi promjene u mnogim dimenzijama.
„Više je nego tačno da nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran i onoga što se dešava u Persijskom zalivu, svijet više nije onakav kakav je bio ranije. Stvari se mijenjaju u mnogim dimenzijama, ne samo u geostrateškom i političkom, već i u ekonomskom i društvenom aspektu. Sama činjenica da se radi o zemljama koje su najveći proizvođači i izvoznici naftnih derivata, države Persijskog zaliva, pokazuje njihov strateški značaj. Takođe, najveći kupci te nafte su najrazvijenije ekonomije svijeta, poput Kine, Indije, Pakistana i drugih država, koje zavise od nje, što jasno ukazuje na poremećaje globalnog tržišta u snabdjevanju naftnim derivatima. Svijet ne poznaje distance. Ono što se danas dešava u Americi ili Kini brzo se prenosi i na druge zemlje, pa tako ni Kosovo ne može ostati pošteđeno“, rekao je on.
Dodao je da je politički zastoj jedan od najnegativnijih faktora za Kosovo u 2026. godini.
„Ono što dodatno otežava situaciju jeste činjenica da Kosovo ulazi iz krize u krizu i da se trenutno nalazi u političkom zastoju. Nedostatak političke stabilnosti, koji traje još od 2025. godine i nastavlja se u 2026, najgore je što je moglo da se dogodi u ovom periodu globalnih turbulencija. Umjesto da imamo aktivniji pristup i pronađemo načine za ublažavanje posljedica rasta cijena i njihovog uticaja na ekonomiju, mi se i dalje bavimo politikom. Sve to danas šteti životnom standardu građana, ali još više ekonomiji i njenom razvoju“, istakao je Gërxhaliu.
On je u izjavi za Ekonomiju onlajn objasnio i pitanje inflacije, navodeći da je ona na Kosovu viša nego u zemljama regiona i da utiče na pojavu stagflacije.
„Ono što dodatno čini situaciju specifičnom za Kosovo jeste činjenica da, dok zemlje regiona i Evrope imaju zalihe strateških i osnovnih proizvoda za 60 do 70 dana, a po evropskim standardima i do 90 dana, Kosovo nema takvu sigurnost, što situaciju čini znatno osjetljivijom. Inflacija raste u različitim zemljama, a Kosovo je imalo veoma visoku stopu u poređenju sa evropskim državama – oko šest odsto, odnosno dvostruko više. Sve to, zajedno sa globalnim rastom inflacije, vodi ka stagflaciji, koja predstavlja najopasniju kombinaciju za ekonomsku stabilnost. Uz rast cijena osnovnih proizvoda, dolazi i do usporavanja razvoja, što će predstavljati ozbiljan udar za ceo svijet, uključujući i Kosovo“, naglasio je on.
Dodao je da se situacija trenutno ocjenjuje kao normalna, iako će se posljedice tek videti.
„Važno je razumeti da se zna kada rat počinje, ali nikada kada će se završiti. Što duže traje, rizici će biti veći. To treba da bude upozorenje za političare da više razmišljaju o državi i budućnosti, a manje o borbi za vlast. Dok su zemlje regiona i Evrope u vanrednom stanju, na Kosovu se čini da se situacija prihvata kao normalna, iako će naneti štetu u budućnosti. Tada će biti kasno da se nešto promjeni. Sada je vrijeme za djelovanje“, poručio je Gërxhaliu.
On je pomenuo i potrebu formiranja kriznog savjeta, ocjenjujući da je situacija ozbiljnija nego što se predstavlja.
„Tačno je da Kosovo nema uticaj na dešavanja u Persijskom zalivu, ali mora da uradi ono što je u njegovoj moći. Vrijeme je za formiranje kriznog savjeta koji će se baviti ovom situacijom. Stručnjaci iz oblasti ekonomije treba da daju svoj doprinos kroz konkretne prijedloge – da li zamrznuti akcize, smanjiti ih za strateške proizvode ili mijenjati PDV. To mora biti prioritet. Takođe, više nije pitanje da li će cijene rasti, već kakav će biti lanac snabdjevanja i da li će biti dovoljno robe, kako prehrambene, tako i druge. Vjerujem da je situacija mnogo ozbiljnija nego što kosovski političari misle“, zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
„Više je nego tačno da nakon napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran i onoga što se dešava u Persijskom zalivu, svijet više nije onakav kakav je bio ranije. Stvari se mijenjaju u mnogim dimenzijama, ne samo u geostrateškom i političkom, već i u ekonomskom i društvenom aspektu. Sama činjenica da se radi o zemljama koje su najveći proizvođači i izvoznici naftnih derivata, države Persijskog zaliva, pokazuje njihov strateški značaj. Takođe, najveći kupci te nafte su najrazvijenije ekonomije svijeta, poput Kine, Indije, Pakistana i drugih država, koje zavise od nje, što jasno ukazuje na poremećaje globalnog tržišta u snabdjevanju naftnim derivatima. Svijet ne poznaje distance. Ono što se danas dešava u Americi ili Kini brzo se prenosi i na druge zemlje, pa tako ni Kosovo ne može ostati pošteđeno“, rekao je on.
Dodao je da je politički zastoj jedan od najnegativnijih faktora za Kosovo u 2026. godini.
„Ono što dodatno otežava situaciju jeste činjenica da Kosovo ulazi iz krize u krizu i da se trenutno nalazi u političkom zastoju. Nedostatak političke stabilnosti, koji traje još od 2025. godine i nastavlja se u 2026, najgore je što je moglo da se dogodi u ovom periodu globalnih turbulencija. Umjesto da imamo aktivniji pristup i pronađemo načine za ublažavanje posljedica rasta cijena i njihovog uticaja na ekonomiju, mi se i dalje bavimo politikom. Sve to danas šteti životnom standardu građana, ali još više ekonomiji i njenom razvoju“, istakao je Gërxhaliu.
On je u izjavi za Ekonomiju onlajn objasnio i pitanje inflacije, navodeći da je ona na Kosovu viša nego u zemljama regiona i da utiče na pojavu stagflacije.
„Ono što dodatno čini situaciju specifičnom za Kosovo jeste činjenica da, dok zemlje regiona i Evrope imaju zalihe strateških i osnovnih proizvoda za 60 do 70 dana, a po evropskim standardima i do 90 dana, Kosovo nema takvu sigurnost, što situaciju čini znatno osjetljivijom. Inflacija raste u različitim zemljama, a Kosovo je imalo veoma visoku stopu u poređenju sa evropskim državama – oko šest odsto, odnosno dvostruko više. Sve to, zajedno sa globalnim rastom inflacije, vodi ka stagflaciji, koja predstavlja najopasniju kombinaciju za ekonomsku stabilnost. Uz rast cijena osnovnih proizvoda, dolazi i do usporavanja razvoja, što će predstavljati ozbiljan udar za ceo svijet, uključujući i Kosovo“, naglasio je on.
Dodao je da se situacija trenutno ocjenjuje kao normalna, iako će se posljedice tek videti.
„Važno je razumeti da se zna kada rat počinje, ali nikada kada će se završiti. Što duže traje, rizici će biti veći. To treba da bude upozorenje za političare da više razmišljaju o državi i budućnosti, a manje o borbi za vlast. Dok su zemlje regiona i Evrope u vanrednom stanju, na Kosovu se čini da se situacija prihvata kao normalna, iako će naneti štetu u budućnosti. Tada će biti kasno da se nešto promjeni. Sada je vrijeme za djelovanje“, poručio je Gërxhaliu.
On je pomenuo i potrebu formiranja kriznog savjeta, ocjenjujući da je situacija ozbiljnija nego što se predstavlja.
„Tačno je da Kosovo nema uticaj na dešavanja u Persijskom zalivu, ali mora da uradi ono što je u njegovoj moći. Vrijeme je za formiranje kriznog savjeta koji će se baviti ovom situacijom. Stručnjaci iz oblasti ekonomije treba da daju svoj doprinos kroz konkretne prijedloge – da li zamrznuti akcize, smanjiti ih za strateške proizvode ili mijenjati PDV. To mora biti prioritet. Takođe, više nije pitanje da li će cijene rasti, već kakav će biti lanac snabdjevanja i da li će biti dovoljno robe, kako prehrambene, tako i druge. Vjerujem da je situacija mnogo ozbiljnija nego što kosovski političari misle“, zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
