Bivši savjetnik premijera Berisha: Dekret o raspuštanju skupštine neustavan
Bivši savjetnik premijera Albina Kurtija Durim Berisha tvrdi da dekret predsjednice Kosova Vjose Osmani o raspuštanju skupštine nije ustavan, jer prema zakonu predsjednik nema takva ovlašćenje.
Berisha je izrazio neslaganje sa kolegama pravnicima – Barduljom Hasanpapajem, Perparimom Grudom, Fatonom Fetahuom i Kadrijem Kryeziujem po pitanju dekreta predsjednice Kosova, navodeći da nije primjetio da su njihova mišljenja izgrađena na osnovu metodologije poznate u ustavnom pravu i ustavnom sudstvu za ocjenu ustavnosti akata ustavnih organa.
„Možemo i dalje imati različite stavove o rezultatu, ali treba napraviti razliku da li je riječ o ličnom mišljenju odvojenom od metodologije ustavnog prava“, naveo je on na Facebooku.
Rješenje pitanja da li je dekret predsjednice Kosova o raspuštanju Skupštine u skladu sa Ustavom zavisi od dva osnovna elementa, objašnjava Berisha - prvo, da li je predsjednica imala ustavno ovlašćenje da preduzme takav korak u konkretnim okolnostima, i drugo, da li su u trenutku donošenja dekreta bili ispunjeni ustavni uslovi koji dozvoljavaju ili nalažu raspuštanje Skupštine.
„U parlamentarnom ustavnom poretku, raspuštanje predstavničkog organa nije redovan čin institucionalnog funkcionisanja, već vanredna mjera sa direktnim posledicama po ostvarivanje narodnog suvereniteta. Zbog toga se takva mjera ne može zasnivati na diskrecionoj volji šefa države, već isključivo na jasno i izričito određenim ustavnim ovlašćenjima“, naveo je on.
On pojašnjava da Ustav Kosova zasniva položaj predsjednika na principu ograničene ustavne nadležnosti.
„Predsjednik nije organ sa opštom političkom vlašću, već institucija koja vrši samo ona ovlašćenja koja su joj izričito data Ustavom i zakonom. U tom smislu, donošenje predsjedničkih dekreta nije autonomni izvor vlasti, već pravna forma vršenja već utvrđenih ustavnih nadležnosti“, naveo je on.
Kada je riječ o raspuštanju Skupštine, Berisha navodi da Ustav ovu materiju uređuje posebno i restriktivno.
„Slučajevi raspuštanja nisu ostavljeni otvorenim za političko tumačenje, već su taksativno nabrojani. Takođe, u oblasti izbora predsjednika, Ustav precizira rokove, potrebnu većinu i pravne posljedice neuspjeha izbora“, ističe Berisha.
On tvrdi da iz relevantne sudske prakse proizlazi da je postupak izbora predsjednika formalne prirode i strogo vezan za poštovanje ustavnih uslova.
„Posebno, u prva dva kruga glasanja zahtjeva se prisustvo najmanje dvije trećine svih poslanika. Bez tog minimuma ne može se govoriti o validnoj ustavnoj proceduri glasanja u smislu člana 86 Ustava“, naveo je on.
Govoreći o konkretnom slučaju kada je sjednica za izbor predsjednika zakazana za 5. mart prekinuta, a predsjednice donela dekret o raspuštanju parlamenta, on navodi da istekao rok od 30 dana sam po sebi ne daje ovlašćenje za raspuštanje, jer nisu iscrpljene sve mogućnosti.
Zaključak je, kako ističe, da dekret predsjednice o raspuštanju Skupštine nije u skladu sa Ustavom. On potom pojašnjava da Ustav ne daje nadležnost o raspuštanju Skupštine ako predsjednik nije izabran 30 dana prije isteka mandata.
„Rok od 30 dana ima proceduralni karakter i ne predstavlja osnov za raspuštanje“, naveo je Berisha.
On ističe da Ustav ne predviđa ni automatsko raspuštanje Skupštine samo zbog isteka tog roka.
„Na osnovu Ustava Republike Kosova, zakona i sudske prakse proizlazi da dekret predshednice nije ustavan, predshednik nema ovlašćenje za raspuštanje u ovom slučaju i ne postoji automatsko raspuštanje Skupštine. U ustavnom poretku Kosova, raspuštanje Skupštine je izuzetna mhera dozvoljena samo u jasno propisanim slučajevima, kako bi se zaštitio demokratski poredak i institucionalna ravnoteža“, zaključio je on.
Izvor: Kosovo Online
„Možemo i dalje imati različite stavove o rezultatu, ali treba napraviti razliku da li je riječ o ličnom mišljenju odvojenom od metodologije ustavnog prava“, naveo je on na Facebooku.
Rješenje pitanja da li je dekret predsjednice Kosova o raspuštanju Skupštine u skladu sa Ustavom zavisi od dva osnovna elementa, objašnjava Berisha - prvo, da li je predsjednica imala ustavno ovlašćenje da preduzme takav korak u konkretnim okolnostima, i drugo, da li su u trenutku donošenja dekreta bili ispunjeni ustavni uslovi koji dozvoljavaju ili nalažu raspuštanje Skupštine.
„U parlamentarnom ustavnom poretku, raspuštanje predstavničkog organa nije redovan čin institucionalnog funkcionisanja, već vanredna mjera sa direktnim posledicama po ostvarivanje narodnog suvereniteta. Zbog toga se takva mjera ne može zasnivati na diskrecionoj volji šefa države, već isključivo na jasno i izričito određenim ustavnim ovlašćenjima“, naveo je on.
On pojašnjava da Ustav Kosova zasniva položaj predsjednika na principu ograničene ustavne nadležnosti.
„Predsjednik nije organ sa opštom političkom vlašću, već institucija koja vrši samo ona ovlašćenja koja su joj izričito data Ustavom i zakonom. U tom smislu, donošenje predsjedničkih dekreta nije autonomni izvor vlasti, već pravna forma vršenja već utvrđenih ustavnih nadležnosti“, naveo je on.
Kada je riječ o raspuštanju Skupštine, Berisha navodi da Ustav ovu materiju uređuje posebno i restriktivno.
„Slučajevi raspuštanja nisu ostavljeni otvorenim za političko tumačenje, već su taksativno nabrojani. Takođe, u oblasti izbora predsjednika, Ustav precizira rokove, potrebnu većinu i pravne posljedice neuspjeha izbora“, ističe Berisha.
On tvrdi da iz relevantne sudske prakse proizlazi da je postupak izbora predsjednika formalne prirode i strogo vezan za poštovanje ustavnih uslova.
„Posebno, u prva dva kruga glasanja zahtjeva se prisustvo najmanje dvije trećine svih poslanika. Bez tog minimuma ne može se govoriti o validnoj ustavnoj proceduri glasanja u smislu člana 86 Ustava“, naveo je on.
Govoreći o konkretnom slučaju kada je sjednica za izbor predsjednika zakazana za 5. mart prekinuta, a predsjednice donela dekret o raspuštanju parlamenta, on navodi da istekao rok od 30 dana sam po sebi ne daje ovlašćenje za raspuštanje, jer nisu iscrpljene sve mogućnosti.
Zaključak je, kako ističe, da dekret predsjednice o raspuštanju Skupštine nije u skladu sa Ustavom. On potom pojašnjava da Ustav ne daje nadležnost o raspuštanju Skupštine ako predsjednik nije izabran 30 dana prije isteka mandata.
„Rok od 30 dana ima proceduralni karakter i ne predstavlja osnov za raspuštanje“, naveo je Berisha.
On ističe da Ustav ne predviđa ni automatsko raspuštanje Skupštine samo zbog isteka tog roka.
„Na osnovu Ustava Republike Kosova, zakona i sudske prakse proizlazi da dekret predshednice nije ustavan, predshednik nema ovlašćenje za raspuštanje u ovom slučaju i ne postoji automatsko raspuštanje Skupštine. U ustavnom poretku Kosova, raspuštanje Skupštine je izuzetna mhera dozvoljena samo u jasno propisanim slučajevima, kako bi se zaštitio demokratski poredak i institucionalna ravnoteža“, zaključio je on.
Izvor: Kosovo Online
