Izbjegnuta blokada Krasniqi: Dekret Osmani o raspuštanju Skupštine bio nužna intervencija
Univerzitetski profesor Kole Krasniqi ocjenio je da dekret predsjednice Vjose Osmani o raspuštanju Skupštine nije bio običan politički čin, već nužna ustavna intervencija kako bi se spasilo funkcionisanje Kosova od opasne institucionalne blokade.
Krasniqi je ukazao da problem nije bila Osmani, već Skupština koja nije uspjela da ispuni jednu od svojih najosnovnijih ustavnih obaveza, da izabere predsjednika u roku jasno propisanom Ustavom.
„Neuspjeh u izboru predsjednika, nedostatak kvoruma i nemogućnost sprovođenja glasanja nisu obične parlamentarne anomalije, već jasni pokazatelji paralizovanog sistema koji je izgubio sposobnost da obavlja svoje ustavne funkcije“, naveo je Krasniqi, preneo je Lajmi.
Prema njegovim riječima, u takvoj situaciji pasivnost bi bila neodgovorna, a kako navodi, predsjednica nije imala luksuz da neograničeno čeka na nefunkcionalnu Skupštinu. Naprotiv, kaže profesor, imala je ustavnu obavezu da reaguje kako bi sprečila institucionalni vakuum i obnovila normalno funkcionisanje Kosova.
„Oni koji danas osporavaju ovaj ukaz, u suštini brane opasnu logiku koja je već postala praksa na Kosovu: da manjina poslanika, kroz neučestvovanje u radu Skupštine, može neograničeno blokirati ustavne procese. Ako se takav pristup prihvati, Ustav rizikuje da postane dokument koji se može kršiti i sabotirati namernim odsustvom poslanika, umjesto da se odgovorno sprovodi“, rekao je on.
Prema njegovoj ocjeni, Ustav nije donet da štiti blokade, već da ih razriješava i sprečava, dodajući da je to suština člana 82, koji, kaže, nije dekorativna odredba, već funkcionalni mehanizam za prevazilaženje krize.
„Formalni argument da 'nisu održana tri kruga glasanja' pada u vodu čim se uzme u obzir pravna realnost: bez kvoruma nema glasanja; bez glasanja nema procedure; bez procedure imamo blokadu. A kada procedura postane nemoguća, Ustav zahtjeva rješenje, a ne izgovor“, navodi Krasniqi.
Zbog toga, ističe, predsjednički dekret nije bio samo dozvoljen, već i nužan. Krasniqi navodi da je dekret sprečio opasan institucionalni vakuum, vratio suverenitet građanima kroz nove izbore, zaštitio normalno funkcionisanje institucija i postavio jasnu granicu zloupotrebi parlamentarnih procedura.
Krasniqi dodaje da bi u suprotnom bio postavljen opasan presedan, koji bi dozvolio neograničenu blokadu institucija bez posljedica.
„Ozbiljna država ne funkcioniše na blokadi. Ustavni poredak ne opstaje bez kvoruma. A Ustav se ne tumači da bi opravdao krizu, već da bi je riješio. Zato ovaj ukaz predsjednice treba posmatrati onakvim kakav zaista jeste: nužna reakcija i odbrana ustavnog poretka“, zaključuje profesor.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
„Neuspjeh u izboru predsjednika, nedostatak kvoruma i nemogućnost sprovođenja glasanja nisu obične parlamentarne anomalije, već jasni pokazatelji paralizovanog sistema koji je izgubio sposobnost da obavlja svoje ustavne funkcije“, naveo je Krasniqi, preneo je Lajmi.
Prema njegovim riječima, u takvoj situaciji pasivnost bi bila neodgovorna, a kako navodi, predsjednica nije imala luksuz da neograničeno čeka na nefunkcionalnu Skupštinu. Naprotiv, kaže profesor, imala je ustavnu obavezu da reaguje kako bi sprečila institucionalni vakuum i obnovila normalno funkcionisanje Kosova.
„Oni koji danas osporavaju ovaj ukaz, u suštini brane opasnu logiku koja je već postala praksa na Kosovu: da manjina poslanika, kroz neučestvovanje u radu Skupštine, može neograničeno blokirati ustavne procese. Ako se takav pristup prihvati, Ustav rizikuje da postane dokument koji se može kršiti i sabotirati namernim odsustvom poslanika, umjesto da se odgovorno sprovodi“, rekao je on.
Prema njegovoj ocjeni, Ustav nije donet da štiti blokade, već da ih razriješava i sprečava, dodajući da je to suština člana 82, koji, kaže, nije dekorativna odredba, već funkcionalni mehanizam za prevazilaženje krize.
„Formalni argument da 'nisu održana tri kruga glasanja' pada u vodu čim se uzme u obzir pravna realnost: bez kvoruma nema glasanja; bez glasanja nema procedure; bez procedure imamo blokadu. A kada procedura postane nemoguća, Ustav zahtjeva rješenje, a ne izgovor“, navodi Krasniqi.
Zbog toga, ističe, predsjednički dekret nije bio samo dozvoljen, već i nužan. Krasniqi navodi da je dekret sprečio opasan institucionalni vakuum, vratio suverenitet građanima kroz nove izbore, zaštitio normalno funkcionisanje institucija i postavio jasnu granicu zloupotrebi parlamentarnih procedura.
Krasniqi dodaje da bi u suprotnom bio postavljen opasan presedan, koji bi dozvolio neograničenu blokadu institucija bez posljedica.
„Ozbiljna država ne funkcioniše na blokadi. Ustavni poredak ne opstaje bez kvoruma. A Ustav se ne tumači da bi opravdao krizu, već da bi je riješio. Zato ovaj ukaz predsjednice treba posmatrati onakvim kakav zaista jeste: nužna reakcija i odbrana ustavnog poretka“, zaključuje profesor.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
