Ekspert za bezbjednost Ibishi: Kosovo nema luksuz za novu političku krizu u vrijeme globalnih rizika
Ekspert za bezbjednost Nuredin Ibishi ocjenio je u intervjuu za Ekonomiju onlajn da Kosovo nema komoditet za novu političku krizu i moguće nove izbore u trenutku kada se, prema njegovim riječima, svijet suočava sa ratovima i ozbiljnim globalnim bezbjednosnim tenzijama.
On je naglasio da institucionalni zastoj, nakon neizbora predsjednika i u iščekivanju odluke Ustavnog suda Kosova, stvara opasan vakuum u nadzoru nad sektorom bezbjednosti i šteti strateškim pripremama Kosova u osjetljivom međunarodnom trenutku.
„Izgleda da je čitav svijet, da tako kažem, u stanju pripravnosti, osim onih koji su već uključeni u rat, a postoje i tendencije da se ti ratovi globalizuju, u smislu širenja – i u Ukrajini, ali i u Pojasu Gaze, a sada i u Iranu. Međutim, čini mi se da naše vlasti, kako nivo vladinog liderstva tako i parlamenta, ne vide tu realnost. Politički zastoj izaziva velike probleme u smislu rizika i pretnji koje trenutno postoje, ne samo za države koje su direktno u sukobu. Vidimo, na primjer, da se i velike države poput Njemačke i Francuske, ali i baltičke i skandinavske zemlje pripremaju za rat. U tom smislu da građani budu spremni da se brane, kroz sisteme uzbunjivanja, simulacije i slične mehanizme“, rekao je on, prenosi Ekonomija onlajn.
Ibishi je istakao da na Kosovu nedostatak potpunog konstituisanja institucija direktno utiče na nadzor nad sektorom bezbjednosti.
„Nesreća je što trenutno nemamo nadzor nad sektorom bezbjednosti, jer bez parlamenta nemamo ni funkcionalne bezbjednosne odbore - ni za odbrambene snage, odnosno KBS, ni za policiju, ni za KIA. Pored toga postoji i međunarodni aspekt: obavezali smo se u sporazumu, odnosno u nacrtu sporazuma koji je potpisan za mir u Gazi, da predsjednica treba da uputi parlamentu odluku o učešću bezbjednosnih snaga u drugoj državi, u ovom slučaju u mirovnoj misiji u Gazi. Bez te odluke parlamenta, bezbjednosne snage ne mogu da budu upućene. To znači da treba da prođe pripremna faza, da se odobri preliminarni budžet za pripreme – a to se sada ne dešava“, rekao je on.
Dodao je da aktuelna dešavanja utiču i na integracione procese i aspiracije za članstvo u Natou.
„Takođe, pitanja integracija - posebno evropskih - stalno su u toku i imaju uticaj, ali i ova bezbjednosna pitanja povezana sa bezbjednosnim snagama, osim učešća u misiji za mir u Gazi, odnose se i na druga pitanja, uključujući članstvo u Natou. Iako to možda formalno ne stvara zastoj, neophodno je intenzivno lobiranje za članstvo. Naime, 2028. godine završava se posljednja faza tranzicije KBS-a i očekujemo da, u veoma napetoj bezbjednosnoj situaciji, postoji mogućnost da se i ranije, kroz partnerstvo za mir i u nešto kraćoj fazi, približimo prijemu, posebno jer u ovom trenutku rizici i prijetnje - naročito iz Srbije - i dalje postoje, uključujući i geostrateške ruske tendencije na Balkanu“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, hibridne pretnje i retorika iz Beograda, kako je istakao, zahtjevaju institucionalni odgovor, a ne političko odugovlačenje.
„Takve poruke stalno dolaze i od predsjednika Srbije koji je prije dva-tri dana predstavio bezbjednosnu strategiju na sajmu dronova, gdje su predstavljeni i borbeni dronovi, ponavljajući optužbe i tvrdnje da je Kosovo dio Srbije – što su, naravno, njegove stare aspiracije. Međutim, prioritet je da se na takve prijetnje, posebno u okviru hibridnog ratovanja, odgovori institucionalno. Mislim da u ovoj situaciji nemamo luksuz da stojimo po strani i stvaramo vakuum zbog nedostatka institucija koje imaju uticaj na unutrašnju bezbjednost, odnosno na nadzor nad sektorom bezbjednosti, ali i na pripreme – kao što su državne rezerve, skloništa i druga vitalna pitanja – kao i na međunarodne integracije, posebno u oblasti bezbjednosti i učešća KBS-a u mirovnoj misiji u Gazi“, rekao je on.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
„Izgleda da je čitav svijet, da tako kažem, u stanju pripravnosti, osim onih koji su već uključeni u rat, a postoje i tendencije da se ti ratovi globalizuju, u smislu širenja – i u Ukrajini, ali i u Pojasu Gaze, a sada i u Iranu. Međutim, čini mi se da naše vlasti, kako nivo vladinog liderstva tako i parlamenta, ne vide tu realnost. Politički zastoj izaziva velike probleme u smislu rizika i pretnji koje trenutno postoje, ne samo za države koje su direktno u sukobu. Vidimo, na primjer, da se i velike države poput Njemačke i Francuske, ali i baltičke i skandinavske zemlje pripremaju za rat. U tom smislu da građani budu spremni da se brane, kroz sisteme uzbunjivanja, simulacije i slične mehanizme“, rekao je on, prenosi Ekonomija onlajn.
Ibishi je istakao da na Kosovu nedostatak potpunog konstituisanja institucija direktno utiče na nadzor nad sektorom bezbjednosti.
„Nesreća je što trenutno nemamo nadzor nad sektorom bezbjednosti, jer bez parlamenta nemamo ni funkcionalne bezbjednosne odbore - ni za odbrambene snage, odnosno KBS, ni za policiju, ni za KIA. Pored toga postoji i međunarodni aspekt: obavezali smo se u sporazumu, odnosno u nacrtu sporazuma koji je potpisan za mir u Gazi, da predsjednica treba da uputi parlamentu odluku o učešću bezbjednosnih snaga u drugoj državi, u ovom slučaju u mirovnoj misiji u Gazi. Bez te odluke parlamenta, bezbjednosne snage ne mogu da budu upućene. To znači da treba da prođe pripremna faza, da se odobri preliminarni budžet za pripreme – a to se sada ne dešava“, rekao je on.
Dodao je da aktuelna dešavanja utiču i na integracione procese i aspiracije za članstvo u Natou.
„Takođe, pitanja integracija - posebno evropskih - stalno su u toku i imaju uticaj, ali i ova bezbjednosna pitanja povezana sa bezbjednosnim snagama, osim učešća u misiji za mir u Gazi, odnose se i na druga pitanja, uključujući članstvo u Natou. Iako to možda formalno ne stvara zastoj, neophodno je intenzivno lobiranje za članstvo. Naime, 2028. godine završava se posljednja faza tranzicije KBS-a i očekujemo da, u veoma napetoj bezbjednosnoj situaciji, postoji mogućnost da se i ranije, kroz partnerstvo za mir i u nešto kraćoj fazi, približimo prijemu, posebno jer u ovom trenutku rizici i prijetnje - naročito iz Srbije - i dalje postoje, uključujući i geostrateške ruske tendencije na Balkanu“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, hibridne pretnje i retorika iz Beograda, kako je istakao, zahtjevaju institucionalni odgovor, a ne političko odugovlačenje.
„Takve poruke stalno dolaze i od predsjednika Srbije koji je prije dva-tri dana predstavio bezbjednosnu strategiju na sajmu dronova, gdje su predstavljeni i borbeni dronovi, ponavljajući optužbe i tvrdnje da je Kosovo dio Srbije – što su, naravno, njegove stare aspiracije. Međutim, prioritet je da se na takve prijetnje, posebno u okviru hibridnog ratovanja, odgovori institucionalno. Mislim da u ovoj situaciji nemamo luksuz da stojimo po strani i stvaramo vakuum zbog nedostatka institucija koje imaju uticaj na unutrašnju bezbjednost, odnosno na nadzor nad sektorom bezbjednosti, ali i na pripreme – kao što su državne rezerve, skloništa i druga vitalna pitanja – kao i na međunarodne integracije, posebno u oblasti bezbjednosti i učešća KBS-a u mirovnoj misiji u Gazi“, rekao je on.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
