
Pri donošenju privremene mjere u vezi sa dekretom o raspuštanju Skupštine, Ustavni sud Kosova zasad ne prejudicira konačan ishod procesa, navodi advokat Ardian Bajraktari. On podsjeća da je u prošlosti Ustavni sud takođe donosio privremene mjere, ali je na kraju utvrdio da je osporavani akt bio u skladu sa Ustavom.
„Postoje primjeri, na primjer slučaj dekreta Hotijeve vlade, gdje je takođe bila privremena mjera, ali je Ustavni sud na kraju konstovao da je dekret u skladu sa Ustavom. Ostaje da se vidi kako će sud pristupiti ovom slučaju, jer je važno istaći da član 86, stav 2 Ustava jasno predviđa da izbor predsjednika treba da se obavi najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika. Međutim, u ovom slučaju odredba je nejasna, pa Sud može da je interpretira sistemski“, kaže Bajraktari za Kosova press.
On dodaje da očekuje da Ustavni sud podrži 60-dnevni rok za izbor predsjednika i tek ako predsjednik ne bude izabran, da se pristupi novim izborima.
Bajraktari je pojasnio da vlada i dalje funkcioniše sa punim ovlašćenjima, dok je rad Skupštine suspendovan.
„Vlada ima puna ovlašćenja, dok je Skupština suspendovana jer joj je, kako je navedeno u prvom članu dispozitiva odluke, zabranjen svaki rad i svaki oblik aktivnosti. Dakle, do nove odluke Ustavnog suda, rad i aktivnosti Skupštine su blokirani, kao i posledice dekretom o raspustu desete legistature“, naveo je Bajraktari.
Sociolog Artan Muxhahiri smatra da se Ustavni sud pretvorio u glavnu adresu gdje političari traže rješenja za političke krize. On ocjenjuje da se ovo dešava zbog nedostatka kompromisa i političkih dogovora među strankama.
„Nažalost, Ustavni sud postao je jedina adresa naših političara koji ne uspevaju da se ponašaju normalno, da postignu kompromise i klasične političke sporazume. Ovo je delegiranje političkih kompetencija ka sudu i pokazatelj nedostatka političke kulture, dok blokade koštaju Kosovo na političkom i ekonomskom planu, kako unutrašnje, tako i spoljne“, ističe on.
Budući da Skupština Kosova nije izabrala predsjednika do 5. marta, predsjednica Vjosa Osmani je dekretom raspustila desetu legistaturu, ali je nakon žalbe Samoopredjeljenja Ustavni sud 9. marta doneo privremenu mjeru do 31. marta.
Sud je takođe suspendovao rad Skupštine po službenoj dužnosti, što znači da je privremeno zaustavljena svaka aktivnost Skupštine, uključujući i pravne efekte dekreta o raspustu.
Izvor: Kosovo online/Kosova press
On dodaje da očekuje da Ustavni sud podrži 60-dnevni rok za izbor predsjednika i tek ako predsjednik ne bude izabran, da se pristupi novim izborima.
Bajraktari je pojasnio da vlada i dalje funkcioniše sa punim ovlašćenjima, dok je rad Skupštine suspendovan.
„Vlada ima puna ovlašćenja, dok je Skupština suspendovana jer joj je, kako je navedeno u prvom članu dispozitiva odluke, zabranjen svaki rad i svaki oblik aktivnosti. Dakle, do nove odluke Ustavnog suda, rad i aktivnosti Skupštine su blokirani, kao i posledice dekretom o raspustu desete legistature“, naveo je Bajraktari.
Sociolog Artan Muxhahiri smatra da se Ustavni sud pretvorio u glavnu adresu gdje političari traže rješenja za političke krize. On ocjenjuje da se ovo dešava zbog nedostatka kompromisa i političkih dogovora među strankama.
„Nažalost, Ustavni sud postao je jedina adresa naših političara koji ne uspevaju da se ponašaju normalno, da postignu kompromise i klasične političke sporazume. Ovo je delegiranje političkih kompetencija ka sudu i pokazatelj nedostatka političke kulture, dok blokade koštaju Kosovo na političkom i ekonomskom planu, kako unutrašnje, tako i spoljne“, ističe on.
Budući da Skupština Kosova nije izabrala predsjednika do 5. marta, predsjednica Vjosa Osmani je dekretom raspustila desetu legistaturu, ali je nakon žalbe Samoopredjeljenja Ustavni sud 9. marta doneo privremenu mjeru do 31. marta.
Sud je takođe suspendovao rad Skupštine po službenoj dužnosti, što znači da je privremeno zaustavljena svaka aktivnost Skupštine, uključujući i pravne efekte dekreta o raspustu.
Izvor: Kosovo online/Kosova press


