Neuspjeh! Hasimja: Kriza na Kosovu posljedica sukoba ega Osmani i Kurtija
Politikolog Ermal Hasimja ocjenio je da je najnovija kriza na Kosovu posljedica sukoba ega između predsjednice Vjose Osmani i premijera Albina Kurtija, nakon što je predsjednica raspustila parlament zbog neuspjeha prilikom izbora predsjednika, dok je Kurti taj potez nazvao neustavnim.
Hasimja je istakao da Kurti nastoji da ima uticaj i na instituciju predsjednika, dok Osmani pokušava da sačuva svoju poziciju i političku podršku, nakon ohrabrenja i nedavnih susreta u SAD, prenosi A2CNN.
„To je nešto što dolazi iz sudara dva cilja, dva ega. Gospodin Kurti želi da na neki način preuzme u svoje ruke i instituciju predsjednika. U međuvremenu bi gospođa Osmani željela da nastavi. Tim prije što se u posljednje vrijeme oseća ohrabreno, možda i zbog podsticaja i političkih poena koje je dobila možda sa sastanka sa Trumpom i sekretarom Rubiom. Tako da vjerujem da obe strane misle da su u pravu“, rekao je Hasimja.
Prema riječima politikologa, pitanje se sada pretvorilo u politički sukob koji mora da se riješi u pravnom okviru.
„U ovom konkretnom slučaju pitanje se sada pretvorilo u pravnu raspravu koja će morati da se rješava u pravnim okvirima. Ali zanimljivo je to što mislim da, osim lične ambicije gospođe Osmani, koja je u svom legitimnom pravu, vidimo i dio koji se tiče gospodina Kurtija“, naglasio je Hasimja.
On ističe da bi, u uslovima fragmentisane političke scene na Kosovu, bilo razumnije da predsjednik bude konsenzualna ličnost sa širom političkom podrškom.
„Mislim da bi, prema načinu na koji su izgrađeni odnosi političkih snaga na Kosovu, bilo razumnije da predsjednik bude konsenzualna ličnost. To nije kao u slučaju Srbije, gdje imate dvije velike snage i gdje su stvari na neki način jednostavnije i ima smisla teorija da pobjednik uzima sve, ali u slučaju Kosova nije tako. Na Kosovu postoji veća fragmentacija parlamentarne scene, a tim prije u situaciji u kojoj se Kosovo nalazi i kada mu je potreban dodatni unutrašnji legitimitet, naročito poslije onoga što se dogodilo u posljednjih 12 mjeseci sa ponavljanjem izbora i slično. Mislim da bi i u okviru diskusija, debata i pregovora, u svim oblicima dijaloga, predsjednik zapravo trebalo da ima što širu osnovu legitimiteta“, istakao je Hasimja.
Prema njegovim riječima, predsjednik izabran konsenzusom, čak i neko van političkih partija, mogao bi da donese veći institucionalni legitimitet.
„Mogao bi da dođe iz redova partija. Možda bi i partije mogle da pronađu neku vrstu formule. Postoje različite formule. Možda bi bilo dobro da to bude i neko van partija, kako bi se dao dodatni legitimitet, naročito ako bi to bila pouzdana osoba, osoba sa vrednostima, na primjer iz civilnog društva. To bi bilo nešto veoma pozitivno. Ali to su stavovi. To nisu nezakoniti ili nepošteni stavovi, to su legitimni stavovi. Postoji razlika između onoga što je politički legitimno i zakonito i onoga što je maksimalni interes zemlje“, zaključio je Hasimja.
Izvor: Kosovo Online/A2CNN
„To je nešto što dolazi iz sudara dva cilja, dva ega. Gospodin Kurti želi da na neki način preuzme u svoje ruke i instituciju predsjednika. U međuvremenu bi gospođa Osmani željela da nastavi. Tim prije što se u posljednje vrijeme oseća ohrabreno, možda i zbog podsticaja i političkih poena koje je dobila možda sa sastanka sa Trumpom i sekretarom Rubiom. Tako da vjerujem da obe strane misle da su u pravu“, rekao je Hasimja.
Prema riječima politikologa, pitanje se sada pretvorilo u politički sukob koji mora da se riješi u pravnom okviru.
„U ovom konkretnom slučaju pitanje se sada pretvorilo u pravnu raspravu koja će morati da se rješava u pravnim okvirima. Ali zanimljivo je to što mislim da, osim lične ambicije gospođe Osmani, koja je u svom legitimnom pravu, vidimo i dio koji se tiče gospodina Kurtija“, naglasio je Hasimja.
On ističe da bi, u uslovima fragmentisane političke scene na Kosovu, bilo razumnije da predsjednik bude konsenzualna ličnost sa širom političkom podrškom.
„Mislim da bi, prema načinu na koji su izgrađeni odnosi političkih snaga na Kosovu, bilo razumnije da predsjednik bude konsenzualna ličnost. To nije kao u slučaju Srbije, gdje imate dvije velike snage i gdje su stvari na neki način jednostavnije i ima smisla teorija da pobjednik uzima sve, ali u slučaju Kosova nije tako. Na Kosovu postoji veća fragmentacija parlamentarne scene, a tim prije u situaciji u kojoj se Kosovo nalazi i kada mu je potreban dodatni unutrašnji legitimitet, naročito poslije onoga što se dogodilo u posljednjih 12 mjeseci sa ponavljanjem izbora i slično. Mislim da bi i u okviru diskusija, debata i pregovora, u svim oblicima dijaloga, predsjednik zapravo trebalo da ima što širu osnovu legitimiteta“, istakao je Hasimja.
Prema njegovim riječima, predsjednik izabran konsenzusom, čak i neko van političkih partija, mogao bi da donese veći institucionalni legitimitet.
„Mogao bi da dođe iz redova partija. Možda bi i partije mogle da pronađu neku vrstu formule. Postoje različite formule. Možda bi bilo dobro da to bude i neko van partija, kako bi se dao dodatni legitimitet, naročito ako bi to bila pouzdana osoba, osoba sa vrednostima, na primjer iz civilnog društva. To bi bilo nešto veoma pozitivno. Ali to su stavovi. To nisu nezakoniti ili nepošteni stavovi, to su legitimni stavovi. Postoji razlika između onoga što je politički legitimno i zakonito i onoga što je maksimalni interes zemlje“, zaključio je Hasimja.
Izvor: Kosovo Online/A2CNN
