
Publicista Veton Surroi smatra da Kosovo možda neće ići na vanredne izbore, napominjući da je na Ustavnom sudu da odluči da li je Skupština Kosova i dalje u ustavnom procesu izbora predsjednika ili je rok za taj proces već istekao.
Surroi je na Facebooku naveo da konačnu odluku može da donese samo Ustavni sud.
"Dana 5. marta uveče Skupština Kosova se sastala na hitnoj sjednici kako bi raspravljala o ustavnim promjenama, nakon iznenadne i hitne procedure koju je predsednica države uputila predsjednici Skupštine. Ustavne promjene zahtjevaju više društvene kohezije i političkog konsenzusa nego bilo koja druga odluka koju donosi Skupština, uključujući i izbor predsjednika. Hitno razmatranje ustavnih amandmana, koji su dogovoreni prije jedanaest godina, pokazalo je nedostatak ozbiljnosti za pitanje od posebnog značaja“, naveo je Surroi.
On smatra da je dekret o raspuštanju Skupštine ishitrena odluka u trenutku kada postoji predmet pred Ustavnim sudom koji može da utvrdi da li je proces izbora predsjednika i dalje u okviru ustavnog roka.
"U takvim situacijama institucionalna prudencija bi zahtjevala da se sačeka pravno razjašnjenje“, ističe Surroi.
On navodi da Ustavni sud nije imao ni obavezu ni realnu mogućnost da se tokom noći sastane kako bi dao preliminarni stav o zahtjevu koji je podneo Pokret Samoopredjeljenje, bilo u pogledu njegove prihvatljivosti ili mogućnosti određivanja privremene mere.
"Ipak, dekret o raspuštanju Skupštine mogao je da sačeka barem završetak radnog vremena Suda. Na taj način odluka je dobila izgled ishitrenog akta“, navodi on.
Surroi je istakao da će se slučaj razjasniti nakon odluke Ustavnog suda.
"Ako Sud utvrdi da i dalje postoji ustavni prostor da se ne ide na izbore, tada odgovornost pada na političke partije da stvore potrebnu koheziju i konsenzus za izbor predsjednika u roku koji će odrediti Sud. U suprotnom, treba početi pripreme za vanredne izbore“, pojasnio je on.
Surroi napominje da, bez obzira na pravni ishod ovog pitanja, predsjednica i političke partije bi pomogle situaciji kada bi izbjegavali rečnik koji dodatno produbljuje političke i društvene polarizacije.
"Dana 5. marta uveče Skupština Kosova se sastala na hitnoj sjednici kako bi raspravljala o ustavnim promjenama, nakon iznenadne i hitne procedure koju je predsednica države uputila predsjednici Skupštine. Ustavne promjene zahtjevaju više društvene kohezije i političkog konsenzusa nego bilo koja druga odluka koju donosi Skupština, uključujući i izbor predsjednika. Hitno razmatranje ustavnih amandmana, koji su dogovoreni prije jedanaest godina, pokazalo je nedostatak ozbiljnosti za pitanje od posebnog značaja“, naveo je Surroi.
On smatra da je dekret o raspuštanju Skupštine ishitrena odluka u trenutku kada postoji predmet pred Ustavnim sudom koji može da utvrdi da li je proces izbora predsjednika i dalje u okviru ustavnog roka.
"U takvim situacijama institucionalna prudencija bi zahtjevala da se sačeka pravno razjašnjenje“, ističe Surroi.
On navodi da Ustavni sud nije imao ni obavezu ni realnu mogućnost da se tokom noći sastane kako bi dao preliminarni stav o zahtjevu koji je podneo Pokret Samoopredjeljenje, bilo u pogledu njegove prihvatljivosti ili mogućnosti određivanja privremene mere.
"Ipak, dekret o raspuštanju Skupštine mogao je da sačeka barem završetak radnog vremena Suda. Na taj način odluka je dobila izgled ishitrenog akta“, navodi on.
Surroi je istakao da će se slučaj razjasniti nakon odluke Ustavnog suda.
"Ako Sud utvrdi da i dalje postoji ustavni prostor da se ne ide na izbore, tada odgovornost pada na političke partije da stvore potrebnu koheziju i konsenzus za izbor predsjednika u roku koji će odrediti Sud. U suprotnom, treba početi pripreme za vanredne izbore“, pojasnio je on.
Surroi napominje da, bez obzira na pravni ishod ovog pitanja, predsjednica i političke partije bi pomogle situaciji kada bi izbjegavali rečnik koji dodatno produbljuje političke i društvene polarizacije.


