
Cijene sirove nafte i prirodnog gasa skaču na svetskim tržištima zbog rata u Persijskom zalivu. Na Kosovu je u roku od samo 24 sata cijena goriva porasla za najmanje 14 centi.
Cene sirove nafte i prirodnog gasa skaču na svetskim tržištima zbog rata u Persijskom zalivu.
Barel sirove nafte Brent skočio je za oko 7 odsto.
Nakon izraelskih i američkih udara na Iran i odmazde Teherana na zalivske zemlje, širom regiona su zatvorena naftna i gasna postrojenja.
Saudijska Arabija je delimično obustavila rad u ogromnoj rafineriji Ras Tanura nakon napada koji je izazvao požar u postrojenju, dok je Katar obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa.
Uz to iranske vlasti su zatvorile prolaz kroz Ormuski moreuz, koji povezuje Perzijski zaliv sa otvorenim morem i kojim prolazi oko petine svetske nafte prolazi kroz Ormuski moreuz.
Dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao bi da dovede do daljeg rasta cena nafte i gasa i potresa na globalnom energetskom tržištu kao pre četiri godine kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.
Tada su cene nafte i gasa dostigle maksimum što je dovelo do inflacije i promene tokova snabdevanja, kada su evropske zemlje počele da traže alternativu Rusiji.
Tako je 3. marta, litar dizela na nekim benzinskim pumpama dostigao 1,39 evra, dok je benzin bio na 1,38 evra.
Kosovo nema sopstvenu rafineriju i u potpunosti se snabdeva uvozom, a samo prošle godine je zemlja uvezla preko 478 miliona evra nafte i više od 51 milion evra benzina.
Glavne zalihe dolaze iz Nemačke, Mađarske, Grčke, Albanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok značajan deo ulazi preko terminala Porto Romano u Draču.
Predsednik Udruženja naftaša Kosova, Fadil Berjani, kaže za RSE da cene mogu nastaviti da fluktuiraju, jer se kompanije snabdevaju prema trenutnim cenama na berzi i ne drže velike rezerve.
Suočeno sa brzim rastom cena, Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine (MIT) Kosova najavilo je intenziviranje inspekcija i izradu dnevnih izveštaja o cenama.
Stručnjak za tržište nafte Jakup Gashi kaže za RSE da postoji rizik da će kompanije povećati cene čak i za količine kupljene ranije po nižim cenama.
Prema njegovim rečima, inspekcije bi trebalo da proveravaju vreme uvoza i stvarne troškove kako bi se izbegle zloupotrebe.
Kosovska agencija za zaštitu konkurencije (AKA) takođe upozorava na istrage o bilo kakvim sumnjivim promenama cena ili mogućim sporazumima između operatera da se one odrede.
Na mađarskoj berzi HUPX, sa koje Kosovo takođe uvozi, cena električne energije porasla je sa oko 60 evra po megavat-satu 1. marta na 115 evra 3. marta - skoro udvostručivši se za dva dana.
Istovremeno, referentna cena gasa u Evropi porasla je za 33 procenta 3. marta, nakon još jednog povećanja od oko 50 procenata ranije ove nedelje.
Prema Gashiju, ovo povećanje će povećati troškove transporta, koji čine veliki deo troškova za proizvodne i trgovinske kompanije.
"Naftni derivati su suštinski deo energetskog sektora - što ih čini vitalnim za svaku drugu granu privrede", kaže on.
Slično upozorenje izdala je i Kosovska privredna komora (PKPK), koja je procenila da povećanje cena goriva direktno utiče na troškove transporta i proizvodnje prehrambenih proizvoda i osnovnih usluga.
Prema njima, ova situacija će "dodatno pogoršati troškove života", povećavajući rizik od novog talasa inflacije.
U tom kontekstu, Komora je predložila da institucije razmotre smanjenje ili privremenu obustavu nekih poreza za najviše pogođena preduzeća, kao i preispitivanje poreskog opterećenja na osnovne proizvode.
Barel sirove nafte Brent skočio je za oko 7 odsto.
Nakon izraelskih i američkih udara na Iran i odmazde Teherana na zalivske zemlje, širom regiona su zatvorena naftna i gasna postrojenja.
Saudijska Arabija je delimično obustavila rad u ogromnoj rafineriji Ras Tanura nakon napada koji je izazvao požar u postrojenju, dok je Katar obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa.
Uz to iranske vlasti su zatvorile prolaz kroz Ormuski moreuz, koji povezuje Perzijski zaliv sa otvorenim morem i kojim prolazi oko petine svetske nafte prolazi kroz Ormuski moreuz.
Dugotrajan sukob na Bliskom istoku mogao bi da dovede do daljeg rasta cena nafte i gasa i potresa na globalnom energetskom tržištu kao pre četiri godine kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.
Tada su cene nafte i gasa dostigle maksimum što je dovelo do inflacije i promene tokova snabdevanja, kada su evropske zemlje počele da traže alternativu Rusiji.
Kosovo usred upozorenja i privremenih mera
U roku od samo 24 sata, cena goriva na Kosovu je porasla za najmanje 14 centi.Tako je 3. marta, litar dizela na nekim benzinskim pumpama dostigao 1,39 evra, dok je benzin bio na 1,38 evra.
Kosovo nema sopstvenu rafineriju i u potpunosti se snabdeva uvozom, a samo prošle godine je zemlja uvezla preko 478 miliona evra nafte i više od 51 milion evra benzina.
Glavne zalihe dolaze iz Nemačke, Mađarske, Grčke, Albanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok značajan deo ulazi preko terminala Porto Romano u Draču.
Predsednik Udruženja naftaša Kosova, Fadil Berjani, kaže za RSE da cene mogu nastaviti da fluktuiraju, jer se kompanije snabdevaju prema trenutnim cenama na berzi i ne drže velike rezerve.
Suočeno sa brzim rastom cena, Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine (MIT) Kosova najavilo je intenziviranje inspekcija i izradu dnevnih izveštaja o cenama.
Stručnjak za tržište nafte Jakup Gashi kaže za RSE da postoji rizik da će kompanije povećati cene čak i za količine kupljene ranije po nižim cenama.
Prema njegovim rečima, inspekcije bi trebalo da proveravaju vreme uvoza i stvarne troškove kako bi se izbegle zloupotrebe.
Kosovska agencija za zaštitu konkurencije (AKA) takođe upozorava na istrage o bilo kakvim sumnjivim promenama cena ili mogućim sporazumima između operatera da se one odrede.
Na mađarskoj berzi HUPX, sa koje Kosovo takođe uvozi, cena električne energije porasla je sa oko 60 evra po megavat-satu 1. marta na 115 evra 3. marta - skoro udvostručivši se za dva dana.
Istovremeno, referentna cena gasa u Evropi porasla je za 33 procenta 3. marta, nakon još jednog povećanja od oko 50 procenata ranije ove nedelje.
Prema Gashiju, ovo povećanje će povećati troškove transporta, koji čine veliki deo troškova za proizvodne i trgovinske kompanije.
"Naftni derivati su suštinski deo energetskog sektora - što ih čini vitalnim za svaku drugu granu privrede", kaže on.
Slično upozorenje izdala je i Kosovska privredna komora (PKPK), koja je procenila da povećanje cena goriva direktno utiče na troškove transporta i proizvodnje prehrambenih proizvoda i osnovnih usluga.
Prema njima, ova situacija će "dodatno pogoršati troškove života", povećavajući rizik od novog talasa inflacije.
U tom kontekstu, Komora je predložila da institucije razmotre smanjenje ili privremenu obustavu nekih poreza za najviše pogođena preduzeća, kao i preispitivanje poreskog opterećenja na osnovne proizvode.


