
Analitičar Shenoll Muharremi ocjenio je da će se Kosovo suočiti sa novom krizom ukoliko izbor novog predsjednika bude neuspješan i naglasio da Samoopredjeljenje kontinuirano pokazuje model upravljanja zasnovan na institucijama sa vršiocima dužnosti, gdje normalizacija kriza postaje uobičajeni dio funkcionisanja.
Prema njegovoj ocjeni, pregovori među političkim partijama bili su površni, slabi i gotovo propali i smatra da će današnji susret između Samoopredjeljenja i LDK teško doneti dogovor.
„To znači da se zemlja može naći u još jednoj 'kriznoj' situaciji, gdje predsjednica završava mandat i prelazimo na vršioca dužnosti - scenario već poznat na Kosovu“, napisao je Muharremi na Facebooku.
Kako navodi, da je postojala stvarna volja Albina Kurtija i Samoopredjeljenja za konsenzus, dogovor bi bio moguć - budući da to nije komplikovana matematika, već zahtjeva volju i odlučnost.
„Ali posljednji sastanak na visokom nivou doneo je formulu 'svaka partija predlaže po jednog kandidata', što praktično znači da nema dogovora, a bez dogovora nema potrebne većine. Bez većine, nema predsjednika u potrebnom roku. Ovo se čini kao postepena realizacija davne ideje Samoopredjeljenja o potpunoj institucionalnoj kontroli. Imaju većinu u Skupštini, vladu potpuno kontrolišu, a sada je Predsjedništvo poslednja karika koja zatvara krug. Ako ne konsenzusom, onda vršiocima dužnosti, zakonskim mandatima, ali deficitom legitimiteta“, navodi analitičar.
Sličan model, kako kaže, viđen je i ranije, ne samo u Vladi i Skupštini, već i u opštinama na sjeveru u kojima su bili albanski gradonačelnici u opštinama sa srpskom većinom.
„Bili su legalni, ali bez stvarne političke legitimnosti, sa samo 2-3 odsto glasova ili povjerenja lokalnih građana. Viđeno je i i sa Skupštinom 2025, a sada se može videti i sa Predsjedništvom. Suštinski problem je politički i demokratski. Demokratija nije samo formalna legalnost - potrebni su legitimnost, zastupljenost i dogovor ključnih aktera“, objašnjava Muharremi.
Prema njegovom mišljenju, glavni teret ove situacije nosi Samoopredjeljenje i Kurti. Imaju privilegiju većine, ali i odgovornost da ponude održiva i kredibilna rješenja.
„Ono što vidimo i što može uslediti rizikuje da bude kvazi-legitimitet formalno regularnih ali politički krhkih institucija. Ružna demokratija sa vršiocima dužnosti i legalnim mandatima bez stvarne težine zastupanja. I djeluje da Samoopredjeljenje to ne brine mnogo, dokle god je institucionalna kontrola potpuna. Logika je jednostavna i već viđena: 'Sve ili ništa'. Ovo nije održiva metoda – jednog dana kada 'eksperiment' ne uspije, sve će se pretvoriti u ništa, jer ovdje nema mostova i puteva saradnje, samo nametanje i pretežno arogancija“, zaključuje Muharremi.
Izvor: Kosovo Online
„To znači da se zemlja može naći u još jednoj 'kriznoj' situaciji, gdje predsjednica završava mandat i prelazimo na vršioca dužnosti - scenario već poznat na Kosovu“, napisao je Muharremi na Facebooku.
Kako navodi, da je postojala stvarna volja Albina Kurtija i Samoopredjeljenja za konsenzus, dogovor bi bio moguć - budući da to nije komplikovana matematika, već zahtjeva volju i odlučnost.
„Ali posljednji sastanak na visokom nivou doneo je formulu 'svaka partija predlaže po jednog kandidata', što praktično znači da nema dogovora, a bez dogovora nema potrebne većine. Bez većine, nema predsjednika u potrebnom roku. Ovo se čini kao postepena realizacija davne ideje Samoopredjeljenja o potpunoj institucionalnoj kontroli. Imaju većinu u Skupštini, vladu potpuno kontrolišu, a sada je Predsjedništvo poslednja karika koja zatvara krug. Ako ne konsenzusom, onda vršiocima dužnosti, zakonskim mandatima, ali deficitom legitimiteta“, navodi analitičar.
Sličan model, kako kaže, viđen je i ranije, ne samo u Vladi i Skupštini, već i u opštinama na sjeveru u kojima su bili albanski gradonačelnici u opštinama sa srpskom većinom.
„Bili su legalni, ali bez stvarne političke legitimnosti, sa samo 2-3 odsto glasova ili povjerenja lokalnih građana. Viđeno je i i sa Skupštinom 2025, a sada se može videti i sa Predsjedništvom. Suštinski problem je politički i demokratski. Demokratija nije samo formalna legalnost - potrebni su legitimnost, zastupljenost i dogovor ključnih aktera“, objašnjava Muharremi.
Prema njegovom mišljenju, glavni teret ove situacije nosi Samoopredjeljenje i Kurti. Imaju privilegiju većine, ali i odgovornost da ponude održiva i kredibilna rješenja.
„Ono što vidimo i što može uslediti rizikuje da bude kvazi-legitimitet formalno regularnih ali politički krhkih institucija. Ružna demokratija sa vršiocima dužnosti i legalnim mandatima bez stvarne težine zastupanja. I djeluje da Samoopredjeljenje to ne brine mnogo, dokle god je institucionalna kontrola potpuna. Logika je jednostavna i već viđena: 'Sve ili ništa'. Ovo nije održiva metoda – jednog dana kada 'eksperiment' ne uspije, sve će se pretvoriti u ništa, jer ovdje nema mostova i puteva saradnje, samo nametanje i pretežno arogancija“, zaključuje Muharremi.
Izvor: Kosovo Online


