Neuspjeh Cakolli: Probijanje ustavnog roka za izbor predsjednika se može rješiti samo kroz nove izbore
Eugen Cakolli iz Kosovskog demokratskog instituta ocjenio je da se, samo nekoliko dana prije isteka ustavnog roka za izbor predsjednika, čini da se ponovo vodi „trka“ oko toga ko će biti odgovoran ako Kosovo ponovo izađe na izbore, umjesto da fokus bude na postizanju rješenja koje pruža stabilnost. Prema njegovim riječima, probijanje ustavnog roka se praktično može rješiti samo kroz nove vanredne izbore.
Cakolli je na Facebooku napisao da je čak bilo i prijedloga da se veštački stvorene političke krize delegiraju Ustavnom sudu, kao da je to mehanizam za politička rješenja.
Istakao je da način na koji je Ustav strukturirao izbor predsjednika pokazuje da je ovaj proces zamišljen izvan uobičajenog glasanja parlamentarne većine.
„Zahtjev za kvorumom i dvije trećine glasova poslanika u prvim krugovima je jasan 'anti-većinski' mehanizam, osmišljen da osigura predsjednika sa širom podrškom od trenutne vladajuće većine. Postupak sa najmanje dva kandidata i zahtjev za 30 potpisa za nominaciju strukturiraju trku na takav način da je nominalno demokratska, dok se politička podrška gradi prije glasanja; pri čemu treći krug obezbjeđuje završetak procesa i institucionalni kontinuitet“, napisao je Cakolli.
Prema njegovim riječima, to proceduralno pravilo ima za cilj da garantuje da se predsjedništvo ne pretvori u nastavak uobičajenog političkog sukoba.
„Probijanje ustavnog roka za izbor predsjednika – koji je 5. mart, a ne 4. mart – dovodi zemlju u situaciju neispunjavanja ustavne obaveze. Takva situacija se praktično može rješiti samo kroz nove prijevremene izbore. Jer, ako rokovi zavise od volje da se pokrenu postupci, onda gube svaki smisao“, naveo je Cakolli.
Dodao je da se ustavne norme ne mogu čitati izolovano i samo doslovno, jer nijedan ustav ne može predvideti svaku političku situaciju.
„Tim prije što eventualni neuspjeh ovog procesa neće biti rezultat nikakve ustavne dvosmislenosti, već političke volje. Ili, preciznije, njenog nedostatka da se pronađe rješenje“, zaključio je Cakolli.
Izvor: Kosovoonline
Istakao je da način na koji je Ustav strukturirao izbor predsjednika pokazuje da je ovaj proces zamišljen izvan uobičajenog glasanja parlamentarne većine.
„Zahtjev za kvorumom i dvije trećine glasova poslanika u prvim krugovima je jasan 'anti-većinski' mehanizam, osmišljen da osigura predsjednika sa širom podrškom od trenutne vladajuće većine. Postupak sa najmanje dva kandidata i zahtjev za 30 potpisa za nominaciju strukturiraju trku na takav način da je nominalno demokratska, dok se politička podrška gradi prije glasanja; pri čemu treći krug obezbjeđuje završetak procesa i institucionalni kontinuitet“, napisao je Cakolli.
Prema njegovim riječima, to proceduralno pravilo ima za cilj da garantuje da se predsjedništvo ne pretvori u nastavak uobičajenog političkog sukoba.
„Probijanje ustavnog roka za izbor predsjednika – koji je 5. mart, a ne 4. mart – dovodi zemlju u situaciju neispunjavanja ustavne obaveze. Takva situacija se praktično može rješiti samo kroz nove prijevremene izbore. Jer, ako rokovi zavise od volje da se pokrenu postupci, onda gube svaki smisao“, naveo je Cakolli.
Dodao je da se ustavne norme ne mogu čitati izolovano i samo doslovno, jer nijedan ustav ne može predvideti svaku političku situaciju.
„Tim prije što eventualni neuspjeh ovog procesa neće biti rezultat nikakve ustavne dvosmislenosti, već političke volje. Ili, preciznije, njenog nedostatka da se pronađe rješenje“, zaključio je Cakolli.
Izvor: Kosovoonline
