Ministar odbrane Maqedonci: Mogućnosti za članstvo u Natou mnogo veće nego ranije
Ministar odbrane Kosova Ejup Maqedonci izjavio je da su mogućnosti Kosova za članstvo u Natou mnogo veće nego ranije i naglasio da se KBS razvija u skladu sa standardima Alijanse, te dodao da je bezbjednosna situacija na Kosovu bolja nego prije godinu dana.
„Vjerujem da su promene u strateškom bezbjednosnom okruženju, u globalnom bezbjednosnom okruženju, promjene u poziciji SAD u odnosu na Nato, ali i samog Natoa, kao i prijetnje koje danas postoje u svijetu od različitih aktera - učinile da su mogućnosti za članstvo možda mnogo veće nego ranije. Posebno smo svjedoci da je prošle godine, u decembru, jedna tačka u zakonu o odbrani koji je usvojio američki Kongres, a i SAD uopšte, istakla i pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u Natou i poznato je da samo dvije zemlje Zapadnog Balkana trenutno nisu članice, Kosovo i Bosna i Hercegovina. Dok Srbija ne samo da nije pokazala interes da bude dio Natoa, već se izjasnila i protiv članstva. Dakle, u strateškom, ali i globalnom smislu, promjenio se položaj mnogih zemalja u odnosu na članstvo Kosova u Natou“, kazao je Maqedonci za Gazetu blic.
Dodao je da su Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge zemlje Evropske unije naglasile značaj angažovanja Kosova kao dijela Natoa.
„Mi, naravno, jesmo napravili mnogo koraka i nastavljamo da ih pravimo. Postavili smo put ka članstvu u Natou jer se Kosovske bezbjednosne snage, kao i Ministarstvo odbrane u ovom slučaju, razvijaju u skladu sa standardima tog vojnog saveza. Imamo svu opremu, sisteme naoružanja i sve što se kupuje za potrebe vojske Kosova kupuje se prema standardima Natoa i isključivo od zemalja Natoa. Takođe, u svim razgovorima koje vodimo sa našim partnerima, pitanje članstva Kosova u Natou postavljamo kao naš prioritet i cilj i to pitanje smo adresirali u mnogim sporazumima. Kosovske bezbjednosne snage danas su spremne da doprinesu svojim vojnim kapacitetima u Natou“, izjavio je Maqedonci.
Smanjenje rizika i stabilnija bezbjednosna situacija
On je govorio i kakva je trenutno bezbjednosna situacija na Kosovu u poređenju sa situacijom prije godinu dana i naveo da postoji smanjenje rizika.
„Smatram da postoji smanjenje rizika, posebno unutar teritorije Kosova. Poznato je da su dugi niz godina na Kosovu, posebno u četiri sjeverne opštine, djelovale organizovane kriminalne i terorističke grupe podržane od bezbjednosnih struktura u Srbiji, koje su osim destabilizacije Kosova imale za cilj i aneksiju teritorije Kosova. Danas smo, zahvaljujući našim institucijama, političkim odlukama Vlade Kosova i djelovanju na terenu Policije Kosova i drugih bezbjednosnih struktura, uspeli da porazimo te terorističke grupe, ali smo istovremeno uspeli da proširimo administraciju, funkcionisanje države, da uspostavimo mnoge institucije i da ispravimo brojne nepravilnosti u četiri sjeverne opštine, uspostavljajući u cjelini potpuniju bezbjednost na teritoriji Republike Kosovo", kazao je ministar.
Prema njegovom mišljenju, problematičan je, kako kaže, „hegemonistički pristup Srbije".
„Nažalost, osim što je izvoznik, ona je i utočište rizika, ne samo na Kosovu već i u Bosni i Hercegovini i drugim zonama, a sve to je povezano sa osnovom, jer su sve ostalo posljedice, dok osnova, uzrok, leži u nepromjenjenoj hegemonističkoj politici Srbije prema susjedima. Srbija teži dominaciji regionom, regionalnoj hegemoniji i to se, naravno, prevodi u djelovanje terorističkih grupa, njenih tajnih službi, ali i druge diplomatske aktivnosti protiv susjeda“, izjavio je Maqedonci.
Govorio je i o lekcijama koje su izvučene u bezbjednosnom aspektu na sjeveru Kosova.
„U operativnom smislu na sjeveru, ne samo Policija Kosova… mi smo svakako bili obavješteni, informisani, napravili smo naše analize i to zaista pokazuje da su naše institucije sazrele jer se poslije svakog djelovanja i aktivnosti na terenu rade analize koje potom donose i ove istaknute pouke. Jedna od naučenih lekcija jeste da naši napori ne smeju prestati kako se ne bi dozvolilo da se stvaraju situacije u kojima se na teritoriji naše zemlje formira sigurno ‘gnjezdo’ grupa koje mogu destabilizovati Kosovo. Osim bezbjednosnih benefita koje smo imali od prethodnih aktivnosti, smatram da su stvorene mogućnosti i u ekonomskom aspektu, jer je naša zemlja dugi niz godina bila izložena fiskalnoj evaziji, pošto nije kontrolisala veliki dio teritorije kroz koji je krijumčaren veliki broj roba koje su uticale na ekonomiju Kosova", rekao je Maqedonci.
Istakao je da su mnogi putevi krijumčarenja ‘presječeni’ i dodao da će se na njihovom suzbijanju raditi kontinuirano.
„Modernizujemo i Policiju i Vojsku Kosova, i opremom i sistemima koji omogućavaju rano upozorenje na aktivnosti na granici, i nastavićemo sa tom modernizacijom, kako u pogledu dronova, tako i kamera i drugih sistema. Svakako ćemo proizvoditi i dronove na Kosovu“, izjavio je Maqedonci.
Moguće raspoređivanje KBS-a u Gazi
Maqedonci je govorio o članstvu Kosova u „Odboru za mir“ i Stabilizacionim snagama za Gazu. Rekao je da je preduzeto nekoliko koraka koji su prethodili mogućem raspoređivanju Kosovskih bezbjednosnih snaga u Gazi. Naveo je da, kada se govori o takvim misijama, to nije iznenađenje i naglasio da se o tome razgovaralo mnogo ranije.
Maqedonci je istakao da su 16. februara prošle godine, zajedno sa premijerom Kurtijem, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji održali sastanak sa koordinatorom bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država za Palestinu i Izrael, gdje je razgovarano o mogućnosti da Kosovo doprinese miru i stabilnosti u regionu Bliskog istoka, sa fokusom na Gazu.
„Često se stvara utisak da je razgovor o ovim misijama pitanje iznenađenja ili trenutne odluke. O tome se razgovaralo mnogo ranije. Imali smo sastanak zajedno sa premijerom Albinom Kurtijem u Minhenu sa koordinatorom bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država za Palestinu i Izrael 16. februara prošle godine i upravo je tada razmatrana mogućnost da Kosovo doprinese miru i stabilnosti u regionu Bliskog istoka, sa fokusom na Gazu. To je uvijek rađeno imajući u vidu da SAD imaju planove da nakon konflikata podrže one zone u kojima imaju interes za razvoj i povratak normalnosti i taj razgovor je vođen u okviru Minhenske konferencije 16. februara. Tada smo to objavili, ali pošto situacija nije bila kao sada, pitanje nije dobilo potrebnu pažnju", rekao je ministar.
Dodao je i da su dobili konkretan poziv za učešće na Konferenciji o osnivanju Stabilizacionih snaga za Gazu.
„Ono što možda nije mnogo poznato javnosti jeste da smo 10. decembra 2025. od Američke centralne komande primili poziv za učešće na Konferenciji o osnivanju Stabilizacionih snaga za Gazu. Poziv je bio upućen komandantu Kosovskih bezbjednosnih snaga, general-potpukovniku Bashkimu Jashariju, i zasnovan je na rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN iz novembra iste godine, 2025, koja je odobrila osnivanje stabilizacionih snaga. Prije razgovora o ‘Odboru za mir’ postojala je rezolucija Ujedinjenih nacija koja je ovlastila SAD da uspostave stabilizacione snage. Dan kasnije, poslao sam premijeru Albinu Kurtiju prijedlog i preporuku da učestvujemo na toj konferenciji i istog dana premijer je odobrio učešće general-potpukovnika Bashkima Jasharija u Dohi na Konferenciji o osnivanju Stabilizacionih snaga za Gazu. Dakle, preduzeti su koraci koji su prethodili ovom mogućem raspoređivanju KBS u Gazi“, izjavio je Maqedonci.
Objasnio je da su Odbor za mir i Stabilizacione snage za Gazu različiti mehanizmi čiji se interesi poklapaju.
„Potom je došla inicijativa ‘Odbora za mir’, koji je osnovan i koji je takođe fokusiran na pitanje Gaze. Ono što treba pojasniti javnosti jeste da su to dva različita tijela iako se interesi poklapaju. Odbor za mir ima za cilj rješavanje globalnih pitanja bezbjednosti i mira, pri čemu je Gaza jedno od tih žarišta. Odbor za mir i Stabilizacione snage za Gazu su dva mehanizma… Stabilizacione snage za Gazu izgrađena je na osnovu rezolucije UN, dok će ‘Odbor za mir’, kao inicijativa Sjedinjenih Američkih Država, takođe adresirati pitanje Gaze i svakako će postojati povezanost“, rekao je Maqedonci.
Na pitanje da li je predsjednica Osmani razgovarala s njim prije nego što je „otišla i obećala uključivanje kosovskih snaga u te misije“, ministar je odgovorio:
„Mi smo Vladi Kosova poslali prijedlog i preporuku, a premijer je to pitanje razgovarao sa predsjednicom Republike već 10–11. decembra kada smo poslali prijedlog i bili smo u kontaktu oko Stabilizacionih snaga. General Jashari je tokom sastanaka u okviru konferencije u Dohi u Kataru razgovarao i o mogućnostima sa kojim kapacitetima možemo doprineti. Ono što mogu jasno reći jeste da je postojala politička volja premijera i politička volja predsjednice da podrže moguće raspoređivanje KBS u Gazi. Do sada smo u fazi političke volje, jer od sada slijede procedure predviđene Zakonom o raspoređivanju KBS van zemlje, kao i drugim zakonima“, rekao je Maqedonci.
Izvor: Kosovo Online/Gazetablic
Dodao je da su Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge zemlje Evropske unije naglasile značaj angažovanja Kosova kao dijela Natoa.
„Mi, naravno, jesmo napravili mnogo koraka i nastavljamo da ih pravimo. Postavili smo put ka članstvu u Natou jer se Kosovske bezbjednosne snage, kao i Ministarstvo odbrane u ovom slučaju, razvijaju u skladu sa standardima tog vojnog saveza. Imamo svu opremu, sisteme naoružanja i sve što se kupuje za potrebe vojske Kosova kupuje se prema standardima Natoa i isključivo od zemalja Natoa. Takođe, u svim razgovorima koje vodimo sa našim partnerima, pitanje članstva Kosova u Natou postavljamo kao naš prioritet i cilj i to pitanje smo adresirali u mnogim sporazumima. Kosovske bezbjednosne snage danas su spremne da doprinesu svojim vojnim kapacitetima u Natou“, izjavio je Maqedonci.
Smanjenje rizika i stabilnija bezbjednosna situacija
On je govorio i kakva je trenutno bezbjednosna situacija na Kosovu u poređenju sa situacijom prije godinu dana i naveo da postoji smanjenje rizika.
„Smatram da postoji smanjenje rizika, posebno unutar teritorije Kosova. Poznato je da su dugi niz godina na Kosovu, posebno u četiri sjeverne opštine, djelovale organizovane kriminalne i terorističke grupe podržane od bezbjednosnih struktura u Srbiji, koje su osim destabilizacije Kosova imale za cilj i aneksiju teritorije Kosova. Danas smo, zahvaljujući našim institucijama, političkim odlukama Vlade Kosova i djelovanju na terenu Policije Kosova i drugih bezbjednosnih struktura, uspeli da porazimo te terorističke grupe, ali smo istovremeno uspeli da proširimo administraciju, funkcionisanje države, da uspostavimo mnoge institucije i da ispravimo brojne nepravilnosti u četiri sjeverne opštine, uspostavljajući u cjelini potpuniju bezbjednost na teritoriji Republike Kosovo", kazao je ministar.
Prema njegovom mišljenju, problematičan je, kako kaže, „hegemonistički pristup Srbije".
„Nažalost, osim što je izvoznik, ona je i utočište rizika, ne samo na Kosovu već i u Bosni i Hercegovini i drugim zonama, a sve to je povezano sa osnovom, jer su sve ostalo posljedice, dok osnova, uzrok, leži u nepromjenjenoj hegemonističkoj politici Srbije prema susjedima. Srbija teži dominaciji regionom, regionalnoj hegemoniji i to se, naravno, prevodi u djelovanje terorističkih grupa, njenih tajnih službi, ali i druge diplomatske aktivnosti protiv susjeda“, izjavio je Maqedonci.
Govorio je i o lekcijama koje su izvučene u bezbjednosnom aspektu na sjeveru Kosova.
„U operativnom smislu na sjeveru, ne samo Policija Kosova… mi smo svakako bili obavješteni, informisani, napravili smo naše analize i to zaista pokazuje da su naše institucije sazrele jer se poslije svakog djelovanja i aktivnosti na terenu rade analize koje potom donose i ove istaknute pouke. Jedna od naučenih lekcija jeste da naši napori ne smeju prestati kako se ne bi dozvolilo da se stvaraju situacije u kojima se na teritoriji naše zemlje formira sigurno ‘gnjezdo’ grupa koje mogu destabilizovati Kosovo. Osim bezbjednosnih benefita koje smo imali od prethodnih aktivnosti, smatram da su stvorene mogućnosti i u ekonomskom aspektu, jer je naša zemlja dugi niz godina bila izložena fiskalnoj evaziji, pošto nije kontrolisala veliki dio teritorije kroz koji je krijumčaren veliki broj roba koje su uticale na ekonomiju Kosova", rekao je Maqedonci.
Istakao je da su mnogi putevi krijumčarenja ‘presječeni’ i dodao da će se na njihovom suzbijanju raditi kontinuirano.
„Modernizujemo i Policiju i Vojsku Kosova, i opremom i sistemima koji omogućavaju rano upozorenje na aktivnosti na granici, i nastavićemo sa tom modernizacijom, kako u pogledu dronova, tako i kamera i drugih sistema. Svakako ćemo proizvoditi i dronove na Kosovu“, izjavio je Maqedonci.
Moguće raspoređivanje KBS-a u Gazi
Maqedonci je govorio o članstvu Kosova u „Odboru za mir“ i Stabilizacionim snagama za Gazu. Rekao je da je preduzeto nekoliko koraka koji su prethodili mogućem raspoređivanju Kosovskih bezbjednosnih snaga u Gazi. Naveo je da, kada se govori o takvim misijama, to nije iznenađenje i naglasio da se o tome razgovaralo mnogo ranije.
Maqedonci je istakao da su 16. februara prošle godine, zajedno sa premijerom Kurtijem, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji održali sastanak sa koordinatorom bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država za Palestinu i Izrael, gdje je razgovarano o mogućnosti da Kosovo doprinese miru i stabilnosti u regionu Bliskog istoka, sa fokusom na Gazu.
„Često se stvara utisak da je razgovor o ovim misijama pitanje iznenađenja ili trenutne odluke. O tome se razgovaralo mnogo ranije. Imali smo sastanak zajedno sa premijerom Albinom Kurtijem u Minhenu sa koordinatorom bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država za Palestinu i Izrael 16. februara prošle godine i upravo je tada razmatrana mogućnost da Kosovo doprinese miru i stabilnosti u regionu Bliskog istoka, sa fokusom na Gazu. To je uvijek rađeno imajući u vidu da SAD imaju planove da nakon konflikata podrže one zone u kojima imaju interes za razvoj i povratak normalnosti i taj razgovor je vođen u okviru Minhenske konferencije 16. februara. Tada smo to objavili, ali pošto situacija nije bila kao sada, pitanje nije dobilo potrebnu pažnju", rekao je ministar.
Dodao je i da su dobili konkretan poziv za učešće na Konferenciji o osnivanju Stabilizacionih snaga za Gazu.
„Ono što možda nije mnogo poznato javnosti jeste da smo 10. decembra 2025. od Američke centralne komande primili poziv za učešće na Konferenciji o osnivanju Stabilizacionih snaga za Gazu. Poziv je bio upućen komandantu Kosovskih bezbjednosnih snaga, general-potpukovniku Bashkimu Jashariju, i zasnovan je na rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN iz novembra iste godine, 2025, koja je odobrila osnivanje stabilizacionih snaga. Prije razgovora o ‘Odboru za mir’ postojala je rezolucija Ujedinjenih nacija koja je ovlastila SAD da uspostave stabilizacione snage. Dan kasnije, poslao sam premijeru Albinu Kurtiju prijedlog i preporuku da učestvujemo na toj konferenciji i istog dana premijer je odobrio učešće general-potpukovnika Bashkima Jasharija u Dohi na Konferenciji o osnivanju Stabilizacionih snaga za Gazu. Dakle, preduzeti su koraci koji su prethodili ovom mogućem raspoređivanju KBS u Gazi“, izjavio je Maqedonci.
Objasnio je da su Odbor za mir i Stabilizacione snage za Gazu različiti mehanizmi čiji se interesi poklapaju.
„Potom je došla inicijativa ‘Odbora za mir’, koji je osnovan i koji je takođe fokusiran na pitanje Gaze. Ono što treba pojasniti javnosti jeste da su to dva različita tijela iako se interesi poklapaju. Odbor za mir ima za cilj rješavanje globalnih pitanja bezbjednosti i mira, pri čemu je Gaza jedno od tih žarišta. Odbor za mir i Stabilizacione snage za Gazu su dva mehanizma… Stabilizacione snage za Gazu izgrađena je na osnovu rezolucije UN, dok će ‘Odbor za mir’, kao inicijativa Sjedinjenih Američkih Država, takođe adresirati pitanje Gaze i svakako će postojati povezanost“, rekao je Maqedonci.
Na pitanje da li je predsjednica Osmani razgovarala s njim prije nego što je „otišla i obećala uključivanje kosovskih snaga u te misije“, ministar je odgovorio:
„Mi smo Vladi Kosova poslali prijedlog i preporuku, a premijer je to pitanje razgovarao sa predsjednicom Republike već 10–11. decembra kada smo poslali prijedlog i bili smo u kontaktu oko Stabilizacionih snaga. General Jashari je tokom sastanaka u okviru konferencije u Dohi u Kataru razgovarao i o mogućnostima sa kojim kapacitetima možemo doprineti. Ono što mogu jasno reći jeste da je postojala politička volja premijera i politička volja predsjednice da podrže moguće raspoređivanje KBS u Gazi. Do sada smo u fazi političke volje, jer od sada slijede procedure predviđene Zakonom o raspoređivanju KBS van zemlje, kao i drugim zakonima“, rekao je Maqedonci.
Izvor: Kosovo Online/Gazetablic
