Obnova povjerenja... Bez dijaloga, bez EU? Izazovi mandata Kurti 3
Albin Kurti je osvojio povjerenje birača snažnim diskursom o suverenitetu Kosova i ravnopravnosti kao države.
Međutim, novi mandat kao premijer započinje u vrijeme kada su transatlantski odnosi krhki, a geopolitički izazovi sve izraženiji. Posmatrači smatraju da je za Kurtija ključno da obnovi povjerenje saveznika i izbjegne iznenadne poteze – u suprotnom, rizici su ozbiljni, piše Radio Slobodna Evropa.
Pokret Samoopredjeljenje Kurtija ubjedljivo je pobijedio na izborima 28. decembra, osvojivši više od 51% glasova i oborivši vlastiti rekord. Nakon mjeseci političke blokade, jer izbori u februaru 2025. nisu donijeli isti uspjeh, Kurti je ponovo izabran za premijera 11. februara i obećao da će se novi mandat fokusirati na konkretne rezultate i efikasno upravljanje za građane.
„Mandat koji tražimo je mandat rada, pravde i dostojanstva za svakoga. Mandat sigurnosti i blagostanja za sve“, rekao je Kurti u noći kada je izglasana njegova Vlada.
Tokom predstavljanja novog kabineta, Kurti je napravio pregled prethodnog mandata, ističući postignuća u ekonomiji, sigurnosti i demokratiji, te predstavio buduće prioritete u obrazovanju, socijalnoj zaštiti i energetici.
U vanjskoj politici naglasio je da će sarađivati sa svima na osnovu međusobnog poštovanja, da savezništva s EU, SAD-om i NATO-om ostaju čvrsta, te da će normalizaciju odnosa sa Srbijom nastaviti kroz konstruktivan i kreativan dijalog.
„Kao što smo djelovali u prethodne četiri godine, normalizacija je pitanje uređenja odnosa između dvije države, dakle bilateralni i vanjski odnos, a ne miješanje u unutrašnja pitanja“, rekao je Kurti.
Kurti je nekoliko sedmica bio premijer i 2020. godine, ali je ta vlada pala zbog neslaganja koalicionih partnera oko upravljanja pandemijom COVID-19.
Njegov puni mandat kasnije obilježila je odlučnost da proširi autoritet kosovskih institucija na sjever zemlje – područje sa većinskim srpskim stanovništvom – gdje se godinama nisu provodile odluke zvanične Prištine.
Uprkos protivljenjima i protestima, njegova Vlada je uspjela zamijeniti srpske registarske tablice kosovskim, ukinuti upotrebu srpskog dinara i zatvoriti većinu paralelnih institucija Srbije koje su funkcionisale od poslijeratnog perioda i zapošljavale hiljade ljudi.
Ove odluke – ključne za njegovu viziju suverenog Kosova – značajno su zategle odnose sa saveznicima. EU i SAD su ih ocijenile kao nekoordinirane poteze s posljedicama po srpsku zajednicu.
Nesuglasice su pratile i poruke iz Washingtona o mogućem pogoršanju partnerstva, kao i kaznene mjere prema Kosovu – iako je Kurti tvrdio da je riječ o neslaganjima među prijateljima.
Ambasada SAD-a na Kosovu izrazila je nadu da će sarađivati s novom Vladom na unapređenju zajedničkih prioriteta, uključujući regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet. Šefica vanjske politike EU, Kaja Kallas, rekla je da postoji novi momentum za unapređenje odnosa EU i Kosova, kao i dijaloga Prištine i Beograda.
Neki posmatrači smatraju da dijalog sa Srbijom treba biti glavni prioritet vanjske politike Kurtija, jer od njega zavisi otvaranje Kosova i napredak prema evropskim integracijama.
Abit Hoxha, predavač i istraživač na Univerzitetu Agder u Norveškoj, kaže da suverenitet ne znači samo sposobnost čuvanja granica, već i donošenje odluka u najboljem interesu države. Po njemu, dijalog ne treba posmatrati kao proces koji ide u korist Srbiji, već kao strateško sredstvo za jačanje međunarodnog položaja Kosova.
Dvije zemlje nisu održale sastanak na visokom nivou od septembra 2023. Dijalog je blokiran nakon napada u Banjskoj, jer je Kurti njegovo nastavak vezao za izručenje osumnjičenog Milana Radoičića – što Srbija nije učinila.
Lulzim Peci iz Instituta za istraživanje i razvoj politika kaže da ispunjavanje obaveza Kosova u dijalogu nije zbog Srbije, već radi jačanja povjerenja međunarodne zajednice. Samo tako, prema njemu, Kosovo može otvoriti put ka članstvu u Vijeću Evrope i kasnije ka kandidaturi za EU.
On naglašava da prvi koraci trebaju biti slanje nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na razmatranje Ustavnom sudu Kosova i regulisanje statusa Srpske pravoslavne crkve – pitanja koja su unutrašnja, ali s direktnim međunarodnim utjecajem.
Transatlantski odnosi su trenutno napeti zbog više pitanja – od podrške Ukrajini i situacije u Gazi do američkih interesa za Grenland.
Zbog toga Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu predlaže da Kosovo pažljivo upravlja odnosima sa SAD-om i jača svoju poziciju u Evropi, tražeći priznanje od pet zemalja koje ga još nisu priznale i predstavljajući se kao važan faktor za stabilnu i ujedinjenu EU.
S druge strane, Hoxha smatra da Kosovo treba biti proaktivnije prema SAD-u, inicirajući pitanja u vlastitom interesu i ne odbacujući automatski prijedloge koji dolaze iz Washingtona.
Dok političari raspravljaju o strategijama i međunarodnim odnosima, građani se suočavaju s drugim brigama: penzijama, zdravstvenim osiguranjem i svakodnevnim troškovima života.
„Imamo mnogo toga što treba popraviti, ali prioritet bi trebalo biti zdravstveno osiguranje, pitanje penzija, aktiviranje Trepče i stvaranje prilika da mladi ostanu ovdje“, kaže Albulena Billalli iz Prištine.
„Zapošljavanje prije svega – više radnih mjesta za mlade kadrove“, kaže Shqipe Klinaku.
Jeremije Aksentijević iz Sjeverne Mitrovice smatra da nova Vlada treba više brinuti o starijoj populaciji koja „jedva sastavlja kraj s krajem“.
U najoptimističnijem scenariju, mandat Vlade Kurti 3 traje do 2030. godine, kada bi neke susjedne zemlje mogle postati članice EU.
Kosovo ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana bez statusa kandidata za EU, iako ga Kurti opisuje kao „najdemokratskiju zemlju u regionu“.
Prema mišljenju pojedinih stručnjaka, to nije dovoljno – bez bliske koordinacije s međunarodnim partnerima, Kosovo rizikuje izolaciju u nestabilnom međunarodnom okruženju.
Pokret Samoopredjeljenje Kurtija ubjedljivo je pobijedio na izborima 28. decembra, osvojivši više od 51% glasova i oborivši vlastiti rekord. Nakon mjeseci političke blokade, jer izbori u februaru 2025. nisu donijeli isti uspjeh, Kurti je ponovo izabran za premijera 11. februara i obećao da će se novi mandat fokusirati na konkretne rezultate i efikasno upravljanje za građane.
„Mandat koji tražimo je mandat rada, pravde i dostojanstva za svakoga. Mandat sigurnosti i blagostanja za sve“, rekao je Kurti u noći kada je izglasana njegova Vlada.
Tokom predstavljanja novog kabineta, Kurti je napravio pregled prethodnog mandata, ističući postignuća u ekonomiji, sigurnosti i demokratiji, te predstavio buduće prioritete u obrazovanju, socijalnoj zaštiti i energetici.
U vanjskoj politici naglasio je da će sarađivati sa svima na osnovu međusobnog poštovanja, da savezništva s EU, SAD-om i NATO-om ostaju čvrsta, te da će normalizaciju odnosa sa Srbijom nastaviti kroz konstruktivan i kreativan dijalog.
„Kao što smo djelovali u prethodne četiri godine, normalizacija je pitanje uređenja odnosa između dvije države, dakle bilateralni i vanjski odnos, a ne miješanje u unutrašnja pitanja“, rekao je Kurti.
Kurti je nekoliko sedmica bio premijer i 2020. godine, ali je ta vlada pala zbog neslaganja koalicionih partnera oko upravljanja pandemijom COVID-19.
Njegov puni mandat kasnije obilježila je odlučnost da proširi autoritet kosovskih institucija na sjever zemlje – područje sa većinskim srpskim stanovništvom – gdje se godinama nisu provodile odluke zvanične Prištine.
Uprkos protivljenjima i protestima, njegova Vlada je uspjela zamijeniti srpske registarske tablice kosovskim, ukinuti upotrebu srpskog dinara i zatvoriti većinu paralelnih institucija Srbije koje su funkcionisale od poslijeratnog perioda i zapošljavale hiljade ljudi.
Ove odluke – ključne za njegovu viziju suverenog Kosova – značajno su zategle odnose sa saveznicima. EU i SAD su ih ocijenile kao nekoordinirane poteze s posljedicama po srpsku zajednicu.
Nesuglasice su pratile i poruke iz Washingtona o mogućem pogoršanju partnerstva, kao i kaznene mjere prema Kosovu – iako je Kurti tvrdio da je riječ o neslaganjima među prijateljima.
Ambasada SAD-a na Kosovu izrazila je nadu da će sarađivati s novom Vladom na unapređenju zajedničkih prioriteta, uključujući regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet. Šefica vanjske politike EU, Kaja Kallas, rekla je da postoji novi momentum za unapređenje odnosa EU i Kosova, kao i dijaloga Prištine i Beograda.
Neki posmatrači smatraju da dijalog sa Srbijom treba biti glavni prioritet vanjske politike Kurtija, jer od njega zavisi otvaranje Kosova i napredak prema evropskim integracijama.
Abit Hoxha, predavač i istraživač na Univerzitetu Agder u Norveškoj, kaže da suverenitet ne znači samo sposobnost čuvanja granica, već i donošenje odluka u najboljem interesu države. Po njemu, dijalog ne treba posmatrati kao proces koji ide u korist Srbiji, već kao strateško sredstvo za jačanje međunarodnog položaja Kosova.
Dvije zemlje nisu održale sastanak na visokom nivou od septembra 2023. Dijalog je blokiran nakon napada u Banjskoj, jer je Kurti njegovo nastavak vezao za izručenje osumnjičenog Milana Radoičića – što Srbija nije učinila.
Lulzim Peci iz Instituta za istraživanje i razvoj politika kaže da ispunjavanje obaveza Kosova u dijalogu nije zbog Srbije, već radi jačanja povjerenja međunarodne zajednice. Samo tako, prema njemu, Kosovo može otvoriti put ka članstvu u Vijeću Evrope i kasnije ka kandidaturi za EU.
On naglašava da prvi koraci trebaju biti slanje nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na razmatranje Ustavnom sudu Kosova i regulisanje statusa Srpske pravoslavne crkve – pitanja koja su unutrašnja, ali s direktnim međunarodnim utjecajem.
Transatlantski odnosi su trenutno napeti zbog više pitanja – od podrške Ukrajini i situacije u Gazi do američkih interesa za Grenland.
Zbog toga Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu predlaže da Kosovo pažljivo upravlja odnosima sa SAD-om i jača svoju poziciju u Evropi, tražeći priznanje od pet zemalja koje ga još nisu priznale i predstavljajući se kao važan faktor za stabilnu i ujedinjenu EU.
S druge strane, Hoxha smatra da Kosovo treba biti proaktivnije prema SAD-u, inicirajući pitanja u vlastitom interesu i ne odbacujući automatski prijedloge koji dolaze iz Washingtona.
Dok političari raspravljaju o strategijama i međunarodnim odnosima, građani se suočavaju s drugim brigama: penzijama, zdravstvenim osiguranjem i svakodnevnim troškovima života.
„Imamo mnogo toga što treba popraviti, ali prioritet bi trebalo biti zdravstveno osiguranje, pitanje penzija, aktiviranje Trepče i stvaranje prilika da mladi ostanu ovdje“, kaže Albulena Billalli iz Prištine.
„Zapošljavanje prije svega – više radnih mjesta za mlade kadrove“, kaže Shqipe Klinaku.
Jeremije Aksentijević iz Sjeverne Mitrovice smatra da nova Vlada treba više brinuti o starijoj populaciji koja „jedva sastavlja kraj s krajem“.
U najoptimističnijem scenariju, mandat Vlade Kurti 3 traje do 2030. godine, kada bi neke susjedne zemlje mogle postati članice EU.
Kosovo ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana bez statusa kandidata za EU, iako ga Kurti opisuje kao „najdemokratskiju zemlju u regionu“.
Prema mišljenju pojedinih stručnjaka, to nije dovoljno – bez bliske koordinacije s međunarodnim partnerima, Kosovo rizikuje izolaciju u nestabilnom međunarodnom okruženju.
