"Smještaj koalicionih partnera" Vlada "Kurti 3" – od obećanja o smanjenju do proširenja kabineta
Nova Vlada Albina Kurtija, izglasana 11. februara u Skupštini Kosova, ima ukupno 19 ministarstava – odnosno četiri više nego kabinet iz 2021. godine.
Premijer Kosova proširio je izvršnu strukturu za novi četverogodišnji mandat, iako je ranije obećavao smanjenje broja ministarstava, u ime efikasnosti, smanjenja troškova i jednostavnijeg upravljanja.
“Nećemo ići iznad broja ministarstava koje smo imali u proljeće 2020. Tada smo imali 15 ministarstava, težit ćemo manjem broju, ali ne većem”, obećavao je Kurti tokom kampanje za prijevremene parlamentarne izbore 14. februara 2021.
Radio Slobodna Evropa obratila se Uredu premijera s pitanjem o konkretnim razlozima povećanja broja ministarstava u novoformiranoj Vladi, ali do objavljivanja teksta odgovor nije stigao.
Posmatrači političkih i institucionalnih dešavanja imaju različita mišljenja o proširenju kabineta. Neki upozoravaju na povećanje birokratije i sporije donošenje odluka, dok drugi smatraju da jasnija podjela odgovornosti može učiniti izvršnu vlast funkcionalnijom.
Zašto je izvršna vlast proširena?
U Pokretu FOL, organizaciji koja promoviše transparentnost i odgovornost u javnim institucijama, ocjenjuju da proširenje Vlade dodatnim resorima predstavlja korak unazad za Pokret Samoopredjeljenje (LVV) i njegovog lidera Kurtija u odnosu na diskurs iz 2021. godine.
Izvršna direktorica organizacije, Mexhide Demolli, kaže za Radio Slobodna Evropa da je Kurtijevo obećanje o “maloj i efikasnoj” vladi zamijenjeno potrebom za “širokom i inkluzivnom” vladom.
Ona smatra da je proširenje Vlade prije svega rezultat potrebe LVV-a da zbrine koalicione partnere.
Na posljednjim parlamentarnim izborima, LVV je zajedno s partijom Guxo, Alternativom i Partijom albanskih demohrišćana Kosova (PSHDK) nastupio na zajedničkoj izbornoj listi.
“Sama riječ koalicija znači da će postojati i interesi drugih partija. Bilo da je riječ o upravljanju unutrašnjim partijskim frakcijama ili koalicijom, to su razlozi zbog kojih je LVV stavio u drugi plan ranije obećanje o manjem broju ministarstava”, ocjenjuje Demolli.
Prema njenim riječima, proširenje može dovesti do veće birokratije i sporijeg procesa donošenja odluka.
S druge strane, analitičar Rrahman Paçarizi, profesor na Odsjeku za novinarstvo Univerziteta u Prištini, smatra drugačije.
Prema njegovim riječima, Guxo, Alternativa i PSHDK na izborima su bile “satelitske snage” LVV-a, a ne jaki subjekti koji nameću podjelu vlasti.
“Kurti je u tom smislu bio komotan i ne mislim da je pravio kalkulacije iz tog razloga. Smatram da je povećanje broja ministarstava rezultat analize načina upravljanja i potrebe za većom efikasnošću”, kaže Paçarizi.
Dodaje da je ranije obećanje o smanjenju ministarstava bilo populističke prirode, jer smanjenje troškova samo po sebi ne znači veću efikasnost.
Efikasnost i troškovi
Demolli ističe da povećanje broja ministarstava povećava i javne troškove – uključujući plate ministara, zamjenika ministara, političkog osoblja, troškove kabineta, kancelarija, vozila i službenih putovanja.
Prema njenim riječima, umjesto da se štede sredstva poreskih obveznika za neophodne reforme, ona će biti potrošena na održavanje proširene strukture Vlade.
Kao primjer navodi podjelu bivšeg Ministarstva kulture, omladine i sporta na dva resora: Ministarstvo kulture i turizma te Ministarstvo sporta i omladine.
Smatra da to nije bilo potrebno, jer je Kosovo mala zemlja, te sugerira da je riječ o raspodjeli resora između LVV-a i Guxo-a.
Paçarizi, međutim, ocjenjuje podjelu pojedinih ministarstava pozitivnom, uključujući i razdvajanje pitanja kulture i sporta, kao i prebacivanje oblasti tehnologije i inovacija u Ministarstvo digitalizacije i javne uprave.
On smatra da su imenovanja u novim ministarstvima rezultat unutrašnje procjene, a ne političke trgovine.
Nova Vlada sa starim imenima
U novom kabinetu ima i novih imena, ali većinu resora i dalje vode iste, istaknute figure LVV-a koje su bile dio prethodne vlasti.
Ministarstva poput finansija, odbrane, policije, zdravstva i lokalne samouprave i dalje vode isti ministri kao i ranije, dok su neki promijenili resore.
Demolli smatra da nastavak upravljanja s istim figurama ukazuje na stagnaciju reformi i nedostatak novih ideja.
“Vlada igra na sigurno i održava status quo, umjesto da unese novu ekspertizu za rješavanje starih izazova”, kaže ona.
Paçarizi, s druge strane, smatra da bi svaki premijer postupio slično, jer bi u suprotnom morao priznati da prethodni mandat nije bio uspješan.
“Ne mislim da je bio uspješan, ali Kurti želi poslati poruku da je prethodna vlast bila uspješna”, navodi Paçarizi.
Treći mandat
Kurti je treći mandat dobio nakon skoro godinu dana tehničkog mandata.
Nakon izbora u februaru 2025, konstituisanje Skupštine Kosova odugovlačilo se mjesecima, a LVV, iako pobjednik, nije imao dovoljan broj glasova za formiranje vlade.
Na prijevremenim izborima 28. decembra 2025, LVV je osvojio 57 od ukupno 120 poslaničkih mjesta, od kojih je 20 rezervisano za nevećinske zajednice.
“Nećemo ići iznad broja ministarstava koje smo imali u proljeće 2020. Tada smo imali 15 ministarstava, težit ćemo manjem broju, ali ne većem”, obećavao je Kurti tokom kampanje za prijevremene parlamentarne izbore 14. februara 2021.
Radio Slobodna Evropa obratila se Uredu premijera s pitanjem o konkretnim razlozima povećanja broja ministarstava u novoformiranoj Vladi, ali do objavljivanja teksta odgovor nije stigao.
Posmatrači političkih i institucionalnih dešavanja imaju različita mišljenja o proširenju kabineta. Neki upozoravaju na povećanje birokratije i sporije donošenje odluka, dok drugi smatraju da jasnija podjela odgovornosti može učiniti izvršnu vlast funkcionalnijom.
Zašto je izvršna vlast proširena?
U Pokretu FOL, organizaciji koja promoviše transparentnost i odgovornost u javnim institucijama, ocjenjuju da proširenje Vlade dodatnim resorima predstavlja korak unazad za Pokret Samoopredjeljenje (LVV) i njegovog lidera Kurtija u odnosu na diskurs iz 2021. godine.
Izvršna direktorica organizacije, Mexhide Demolli, kaže za Radio Slobodna Evropa da je Kurtijevo obećanje o “maloj i efikasnoj” vladi zamijenjeno potrebom za “širokom i inkluzivnom” vladom.
Ona smatra da je proširenje Vlade prije svega rezultat potrebe LVV-a da zbrine koalicione partnere.
Na posljednjim parlamentarnim izborima, LVV je zajedno s partijom Guxo, Alternativom i Partijom albanskih demohrišćana Kosova (PSHDK) nastupio na zajedničkoj izbornoj listi.
“Sama riječ koalicija znači da će postojati i interesi drugih partija. Bilo da je riječ o upravljanju unutrašnjim partijskim frakcijama ili koalicijom, to su razlozi zbog kojih je LVV stavio u drugi plan ranije obećanje o manjem broju ministarstava”, ocjenjuje Demolli.
Prema njenim riječima, proširenje može dovesti do veće birokratije i sporijeg procesa donošenja odluka.
S druge strane, analitičar Rrahman Paçarizi, profesor na Odsjeku za novinarstvo Univerziteta u Prištini, smatra drugačije.
Prema njegovim riječima, Guxo, Alternativa i PSHDK na izborima su bile “satelitske snage” LVV-a, a ne jaki subjekti koji nameću podjelu vlasti.
“Kurti je u tom smislu bio komotan i ne mislim da je pravio kalkulacije iz tog razloga. Smatram da je povećanje broja ministarstava rezultat analize načina upravljanja i potrebe za većom efikasnošću”, kaže Paçarizi.
Dodaje da je ranije obećanje o smanjenju ministarstava bilo populističke prirode, jer smanjenje troškova samo po sebi ne znači veću efikasnost.
Efikasnost i troškovi
Demolli ističe da povećanje broja ministarstava povećava i javne troškove – uključujući plate ministara, zamjenika ministara, političkog osoblja, troškove kabineta, kancelarija, vozila i službenih putovanja.
Prema njenim riječima, umjesto da se štede sredstva poreskih obveznika za neophodne reforme, ona će biti potrošena na održavanje proširene strukture Vlade.
Kao primjer navodi podjelu bivšeg Ministarstva kulture, omladine i sporta na dva resora: Ministarstvo kulture i turizma te Ministarstvo sporta i omladine.
Smatra da to nije bilo potrebno, jer je Kosovo mala zemlja, te sugerira da je riječ o raspodjeli resora između LVV-a i Guxo-a.
Paçarizi, međutim, ocjenjuje podjelu pojedinih ministarstava pozitivnom, uključujući i razdvajanje pitanja kulture i sporta, kao i prebacivanje oblasti tehnologije i inovacija u Ministarstvo digitalizacije i javne uprave.
On smatra da su imenovanja u novim ministarstvima rezultat unutrašnje procjene, a ne političke trgovine.
Nova Vlada sa starim imenima
U novom kabinetu ima i novih imena, ali većinu resora i dalje vode iste, istaknute figure LVV-a koje su bile dio prethodne vlasti.
Ministarstva poput finansija, odbrane, policije, zdravstva i lokalne samouprave i dalje vode isti ministri kao i ranije, dok su neki promijenili resore.
Demolli smatra da nastavak upravljanja s istim figurama ukazuje na stagnaciju reformi i nedostatak novih ideja.
“Vlada igra na sigurno i održava status quo, umjesto da unese novu ekspertizu za rješavanje starih izazova”, kaže ona.
Paçarizi, s druge strane, smatra da bi svaki premijer postupio slično, jer bi u suprotnom morao priznati da prethodni mandat nije bio uspješan.
“Ne mislim da je bio uspješan, ali Kurti želi poslati poruku da je prethodna vlast bila uspješna”, navodi Paçarizi.
Treći mandat
Kurti je treći mandat dobio nakon skoro godinu dana tehničkog mandata.
Nakon izbora u februaru 2025, konstituisanje Skupštine Kosova odugovlačilo se mjesecima, a LVV, iako pobjednik, nije imao dovoljan broj glasova za formiranje vlade.
Na prijevremenim izborima 28. decembra 2025, LVV je osvojio 57 od ukupno 120 poslaničkih mjesta, od kojih je 20 rezervisano za nevećinske zajednice.
