Zabrinjavajuće Građani „zaduženi do grla“, Gërxhaliu: Vrijeme je da imamo stabilne institucije
Vrijednost novih kredita koje su banke na Kosovu odobrile tokom 2025. godine dostigla je 2,684 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast se procjenjuje kao direktna posljedica političkog zastoja i nedostatka kapitalnih projekata.
Bivši predsjednik Privredne komore Kosova, Safet Gërxhaliu, izjavio je da je neophodan suštinski dijalog i politička stabilnost, a ne da banke budu jedino rješenje za građane, a u nekim slučajevima čak i mikrofinansijske institucije, kao i druge kriminalizirane forme u kojima cvjeta zelenaštvo, prenosi Indeksonline.
„Ekonomski aspekt na Kosovu je zaista zabrinjavajući. To razumiju građani i biznisi, ali, nažalost, ne razumiju političari koji bi morali imati u vidu ovu stvorenu ekonomsku realnost. Riječ je o gušenju i nedostatku likvidnosti, jer već godinu i po dana nemamo institucije, a isto toliko nema ni projekata u okviru javno-privatnog partnerstva, gdje bi te projekte implementirao privatni sektor“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, jedna od najtežih posljedica nedostatka likvidnosti jeste nemogućnost biznisa da međusobno izmiruju dugove.
„Imamo dugovanja među biznisima za izvršene usluge i radove, i sve to ozbiljno izaziva privatni sektor, koji se mora okrenuti ili komercijalnim bankama za kredite, ili mikrofinansijskim institucijama, ali i drugim kriminaliziranim oblicima gdje cvjeta lihvarstvo. Na ovakvu situaciju smo ranije upozoravali, da će krediti biti u porastu. Ovaj rast kredita, kao što vidite, prati i tihi rast bankarskih kamata, i ne treba da nas čudi zašto komercijalne banke na Kosovu imaju mogućnost velikih profita – jer su one jedina adresa za privatni sektor“, naglasio je Gërxhaliu.
Gërxhaliu ističe da se rješenje ne smije tražiti samo u bankama, već u političkoj stabilnosti.
„Zato vjerujem da je došlo vrijeme da imamo stabilne institucije, političku stabilnost i pravi dijalog, a da banka ne bude uvijek jedina adresa za rješavanje problema. Činjenica da na Kosovu imamo više od 200 hiljada registrovanih kompanija u Agenciji za registraciju biznisa, a da je aktivna tek otprilike trećina njih, najbolje pokazuje pasivizaciju i ekonomsku neaktivnost koja je zahvatila Kosovo“, istakao je Gërxhaliu.
On je naglasio da su profiti komercijalnih banaka direktna posljedica „institucionalne šutnje“ i nedostatka alternativa za privatni sektor.
„Vrijeme je da se za ekonomiju učini više i, u konačnici, ne treba da nas smeta ili iritira činjenica da komercijalne banke ostvaruju profite, jer one koriste trenutak institucionalne šutnje. Da ima projekata i pravog partnerstva sa privatnim sektorom, sigurno bi adresa bila institucije, a ne komercijalne banke“, dodao je.
Osim biznisa, Gërxhaliu je ukazao i na tešku situaciju kosovskih porodica.
„Pored rasta kredita za biznise, bilježimo i porast ‘overdrafta’, odnosno potrošačkih kredita, što bi trebalo da bude najveća briga, jer život na Kosovu svakim danom postaje sve skuplji i teže podnošljiv. Činjenica da 48 posto porodica na Kosovu ne bi moglo podnijeti dodatni trošak od 200 eura najbolje pokazuje gdje se Kosovo nalazi u ekonomskom i socijalnom smislu, ali prije svega u odnosu prema privatnom sektoru i svojim građanima“, dodao je on.
Vrijednost novih kredita koje su banke na Kosovu odobrile tokom 2025. godine iznosila je 2,684 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,8 posto u odnosu na 2024. godinu, kada je ta vrijednost iznosila 2,587 milijardi eura.
„Ekonomski aspekt na Kosovu je zaista zabrinjavajući. To razumiju građani i biznisi, ali, nažalost, ne razumiju političari koji bi morali imati u vidu ovu stvorenu ekonomsku realnost. Riječ je o gušenju i nedostatku likvidnosti, jer već godinu i po dana nemamo institucije, a isto toliko nema ni projekata u okviru javno-privatnog partnerstva, gdje bi te projekte implementirao privatni sektor“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, jedna od najtežih posljedica nedostatka likvidnosti jeste nemogućnost biznisa da međusobno izmiruju dugove.
„Imamo dugovanja među biznisima za izvršene usluge i radove, i sve to ozbiljno izaziva privatni sektor, koji se mora okrenuti ili komercijalnim bankama za kredite, ili mikrofinansijskim institucijama, ali i drugim kriminaliziranim oblicima gdje cvjeta lihvarstvo. Na ovakvu situaciju smo ranije upozoravali, da će krediti biti u porastu. Ovaj rast kredita, kao što vidite, prati i tihi rast bankarskih kamata, i ne treba da nas čudi zašto komercijalne banke na Kosovu imaju mogućnost velikih profita – jer su one jedina adresa za privatni sektor“, naglasio je Gërxhaliu.
Gërxhaliu ističe da se rješenje ne smije tražiti samo u bankama, već u političkoj stabilnosti.
„Zato vjerujem da je došlo vrijeme da imamo stabilne institucije, političku stabilnost i pravi dijalog, a da banka ne bude uvijek jedina adresa za rješavanje problema. Činjenica da na Kosovu imamo više od 200 hiljada registrovanih kompanija u Agenciji za registraciju biznisa, a da je aktivna tek otprilike trećina njih, najbolje pokazuje pasivizaciju i ekonomsku neaktivnost koja je zahvatila Kosovo“, istakao je Gërxhaliu.
On je naglasio da su profiti komercijalnih banaka direktna posljedica „institucionalne šutnje“ i nedostatka alternativa za privatni sektor.
„Vrijeme je da se za ekonomiju učini više i, u konačnici, ne treba da nas smeta ili iritira činjenica da komercijalne banke ostvaruju profite, jer one koriste trenutak institucionalne šutnje. Da ima projekata i pravog partnerstva sa privatnim sektorom, sigurno bi adresa bila institucije, a ne komercijalne banke“, dodao je.
Osim biznisa, Gërxhaliu je ukazao i na tešku situaciju kosovskih porodica.
„Pored rasta kredita za biznise, bilježimo i porast ‘overdrafta’, odnosno potrošačkih kredita, što bi trebalo da bude najveća briga, jer život na Kosovu svakim danom postaje sve skuplji i teže podnošljiv. Činjenica da 48 posto porodica na Kosovu ne bi moglo podnijeti dodatni trošak od 200 eura najbolje pokazuje gdje se Kosovo nalazi u ekonomskom i socijalnom smislu, ali prije svega u odnosu prema privatnom sektoru i svojim građanima“, dodao je on.
Vrijednost novih kredita koje su banke na Kosovu odobrile tokom 2025. godine iznosila je 2,684 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,8 posto u odnosu na 2024. godinu, kada je ta vrijednost iznosila 2,587 milijardi eura.
