
Pokret Samoopredjeljenje je u dva navrata u Skupštini Kosova predstavio prijedlog da se broj ministarstava poveća sa 15 na 19, ali iz Vlade za sada nema odgovora da li će premijer u tehničkom mandatu, ostati pri toj ideji. Stručnjaci i predstavnici civilnog društva ocjenjuju da je povećanje broja resora nepotrebno i da bi donelo više troškova nego koristi.
Prijedlog Samoopredjeljenja podrazumevao bi podelu pojedinih postojećih ministarstava na dva nova resora, ali stručnjaci za funkcionisanje izvršne vlasti smatraju da takav pristup ne doprinosi efikasnijem radu vlade, prenosi Koha.
Direktorka Grupe za političke i pravne studije Njomza Arifi ocjenila je da povećanje broja ministarstava ne znači i bolje upravljanje, već dodatno administrativno i finansijsko opterećenje.
„Zato smatramo da bi se, umjesto povećanja broja ministarstava, buduća vlada trebalo da fokusira na suštinsko funkcionisanje postojećih ministarstava, a ne nužno da pokušava da formira nova ministarstva čije funkcije nisu jasno definisane i koja, na kraju dana, možda nisu ni potrebna za dalji uspjeh“, rekla je Arifi.
Prijedlozi o novoj strukturi vlade predstavljeni su prošle godine u dva navrata – najprije u oktobru, kada je za premijera bio mandatiran lider Samoopredjeljenja Albin Kurti, a zatim mjesec dana kasnije, kada je povjerenje poslanika tražio njegov zamjenik Glauk Konjufca.
Među predloženim promjenama bilo je formiranje Ministarstva za porodicu i socijalnu zaštitu, Ministarstva za javnu upravu i digitalizaciju, kao i spajanje evropskih integracija sa Ministarstvom trgovine i industrije. Arifi je posebno kritikovala ovu posljednju ideju, ocjenivši da je povezivanje evropskih integracija sa trgovinom i industrijom pogrešno rješenje.
„Takav prijedlog ugrožava i sam proces integracija, jer integracije kao pitanje zahtjevaju veoma snažnu međuinstitucionalnu koordinaciju. To je prije svega međuinstitucionalni proces, sa velikim obimom posla i sa Kancelarijom premijera, te ovakav predlog deluje nedovoljno promišljeno i u praksi ne služi integracionom procesu“, rekla je Arifi.
Među ministarstvima kod kojih, osim imena rukovodioca, nije bilo prijedloga za promenu strukture, nalazi se i Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore. Izvršni direktor organizacije Germin, Lirim Krasniqi, ocjenio je da bi posebno ministarstvo za dijasporu moglo olakšati institucionalizaciju pitanja vezanih za dijasporu, ali da to samo po sebi ne bi rešilo sve probleme.
„U posljednje četiri godine, iako je došlo do znatno većeg dinamizma u radu sa dijasporom, neka pitanja poput strategije ili zakona su zastala, dijelom i zbog nedostatka jasnog mandata za ključne aktere unutar ovog ministarstva koji bi mogli da guraju procese vezane za dijasporu napred“, rekao je Krasniqi.
Iz Kancelarije premijera nisu odgovorili na pitanja u vezi sa predlogom da buduća vlada ima 19 ministarstava, umjesto sadašnjih 15, niti su pojasnili razloge koji stoje iza takve ideje.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Direktorka Grupe za političke i pravne studije Njomza Arifi ocjenila je da povećanje broja ministarstava ne znači i bolje upravljanje, već dodatno administrativno i finansijsko opterećenje.
„Zato smatramo da bi se, umjesto povećanja broja ministarstava, buduća vlada trebalo da fokusira na suštinsko funkcionisanje postojećih ministarstava, a ne nužno da pokušava da formira nova ministarstva čije funkcije nisu jasno definisane i koja, na kraju dana, možda nisu ni potrebna za dalji uspjeh“, rekla je Arifi.
Prijedlozi o novoj strukturi vlade predstavljeni su prošle godine u dva navrata – najprije u oktobru, kada je za premijera bio mandatiran lider Samoopredjeljenja Albin Kurti, a zatim mjesec dana kasnije, kada je povjerenje poslanika tražio njegov zamjenik Glauk Konjufca.
Među predloženim promjenama bilo je formiranje Ministarstva za porodicu i socijalnu zaštitu, Ministarstva za javnu upravu i digitalizaciju, kao i spajanje evropskih integracija sa Ministarstvom trgovine i industrije. Arifi je posebno kritikovala ovu posljednju ideju, ocjenivši da je povezivanje evropskih integracija sa trgovinom i industrijom pogrešno rješenje.
„Takav prijedlog ugrožava i sam proces integracija, jer integracije kao pitanje zahtjevaju veoma snažnu međuinstitucionalnu koordinaciju. To je prije svega međuinstitucionalni proces, sa velikim obimom posla i sa Kancelarijom premijera, te ovakav predlog deluje nedovoljno promišljeno i u praksi ne služi integracionom procesu“, rekla je Arifi.
Među ministarstvima kod kojih, osim imena rukovodioca, nije bilo prijedloga za promenu strukture, nalazi se i Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore. Izvršni direktor organizacije Germin, Lirim Krasniqi, ocjenio je da bi posebno ministarstvo za dijasporu moglo olakšati institucionalizaciju pitanja vezanih za dijasporu, ali da to samo po sebi ne bi rešilo sve probleme.
„U posljednje četiri godine, iako je došlo do znatno većeg dinamizma u radu sa dijasporom, neka pitanja poput strategije ili zakona su zastala, dijelom i zbog nedostatka jasnog mandata za ključne aktere unutar ovog ministarstva koji bi mogli da guraju procese vezane za dijasporu napred“, rekao je Krasniqi.
Iz Kancelarije premijera nisu odgovorili na pitanja u vezi sa predlogom da buduća vlada ima 19 ministarstava, umjesto sadašnjih 15, niti su pojasnili razloge koji stoje iza takve ideje.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore


