Izvori 2025. Gotovo 15.000 promijenjenih glasova na Kosovu: Djelimično ponovno brojanje budi sumnje u zloupotrebe
Proces ponovnog brojanja jedne trećine biračkih mjesta na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 28. decembra već u prvim danima donio je uočljive promjene u broju glasova koje su dobili kandidati za zastupnike.
Prema saopštenju Centralne izborne komisije (CIK) o stanju brojanja zaključno s današnjim danom u 10 sati, proces ponovnog brojanja, koji je započeo 13. januara, do sada je završen u 19 opština, a ponovno je prebrojano 316 biračkih mjesta od ukupno 914, piše Radio Slobodna Evropa.
Iako je ponovnim brojanjem obuhvaćen tek dio biračkih mjesta, promjene u broju glasova koje su kandidati dobili unutar političkih stranaka već su vidljive.
Kandidati s najvećim promjenama u broju glasova u velikim strankama
Od četiri političke stranke koje su osvojile najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 28. decembra, najizraženije promjene u broju glasova kandidata nakon početka djelimičnog ponovnog brojanja zabilježene su u Demokratskoj partiji Kosova (PDK).
Izvor: Centralna izborna komisija (preuzeto 17. januara 2026.)
Demokratska partija Kosova (PDK)
Fetah Paçarizi – −2.202 glasa
Nait Hasani – −1.115 glasova
Arianit Çollaku – −852 glasa
Kujtim Gashi – −800 glasova
Luljeta Veselaj Gutaj – −679 glasova
Enver Hoxhaj – −669 glasova
Xhavit Haliti – −595 glasova
Fadil Demaku – −526 glasova
Linda Nebiu – −248 glasova
Ditjona Statovci – −81 glas
Pokret Samoopredjeljenje (LVV)
Vendenis Lahu – −248 glasova
Dafina Alishani – −236 glasova
Ejup Maqedonci – −228 glasova
Filiz Mustafa – −221 glas
Valon Ramadani – −168 glasova
Adelina Stublla – −164 glasa
Albin Kurti – −142 glasa
Arbër Rexhaj – −125 glasova
Rea Krasniqi – −121 glas
Drita Pajaziti – −59 glasova
Demokratski savez Kosova (LDK)
Xhavit Uka – −518 glasova
Driton Selmanaj – −264 glasa
Anton Quni – −215 glasova
Visar Azemi – −206 glasova
Alban Zogaj – −33 glasa
Lumir Abdixhiku – −28 glasova
Florian Dushi – −28 glasova
Samidin Xheladini – −26 glasova
Xhafer Gashi – −18 glasova
Qëndrim Softoli – −18 glasova
Alijansa za budućnost Kosova (AAK)
Besnik Krasniqi – −106 glasova
Tringa Morina – −82 glasa
Edmond Hoxha – −79 glasova
Burim Ramadani – −52 glasa
Pal Lekaj – −33 glasa
Zafir Berisha – −31 glas
Diellza Fetoshi – −28 glasova
Ilirjana Mehmetaj – −28 glasova
Dreni Kastrati – −24 glasa
Prekë Prekaj – −23 glasa
Eugen Cakolli iz Kosovskog demokratskog instituta izračunao je da promjene iznose skoro 15.000 glasova, a prema objavi na njegovom Facebook profilu, najviše promjena zabilježeno je na listi Demokratske partije Kosova (PDK).
Prema dosadašnjim podacima, utvrđeno je da je 7.719 glasačkih listića s glasovima za PDK imalo izmijenjene glasove za kandidate. Slijedi Pokret Samoopredjeljenje (LVV) s razlikom od 2.947 glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) s 1.676 glasova, te Alijansa za budućnost Kosova (AAK) s 639 glasova razlike.
"Ovo su značajne razlike, posebno imajući u vidu činjenicu da se ponovno brojanje trenutno provodi na samo jednoj trećini biračkih mjesta na nivou cijele zemlje. Dodatno zabrinjava to što se vidi da su glasovi ovih kandidata uglavnom izmijenjeni u opštinskim centrima iz kojih oni dolaze", napisao je Cakolli.
U opštinskim centrima za brojanje, svaki glasački listić prolazi kroz nekoliko provjera: jedan brojač ga čita naglas, listić se prikazuje na ekranu putem kamere, drugi službenik ga unosi u elektronski sistem, dok treća osoba provjerava listić.
Ipak, navodi se da se manipulacije vrše u fazi čitanja glasova za kandidate. Kada listić pripada određenoj stranci, on sadrži i glasove za više kandidata. Brojač može usmeno promijeniti broj kandidata za kojeg je glasano, zamjenjujući ga brojem drugog kandidata.
Na taj način, sistem registruje glas za pogrešnog kandidata, iako stvarni glasački listić pokazuje nešto drugo. Broj glasova za stranku ostaje nepromijenjen, mijenja se samo broj glasova za pojedine kandidate unutar iste stranke.
Cakolli je ranije tokom sedmice izjavio da proces brojanja glasova nije praćen detaljnim kontrolama glasačkih listića, što otvara prostor za manipulacije, te da je na to dodatno uticala činjenica da je brojanje obavljeno tokom prazničnog perioda.
Prema navodima organizacije Çohu i Eugena Cakollija, ovakvi oblici zloupotreba primijećeni su u gotovo svakom izbornom procesu na Kosovu, a rješenje ovog problema bilo bi tehnološko skeniranje glasačkih listića, umjesto tradicionalnog ručnog brojanja koje obavljaju službenici.
Koje su posljedice?
Nevladina organizacija Çohu nedavno je objavila istraživanje koje pokazuje da više od 90 posto slučajeva izborne manipulacije završava uslovnim presudama ili novčanim kaznama.
To znači da, čak i ako se utvrdi da je neki službenik manipulisao glasovima tokom brojanja, vrlo je mala vjerovatnoća da će zbog toga biti kažnjen zatvorskom kaznom.
Međutim, posljedice po institucije mogle bi biti znatno ozbiljnije, jer bi ponovno brojanje glasova – koje bi trebalo trajati do dvije sedmice – moglo dodatno odgoditi formiranje novih institucija, u već osjetljivom političkom trenutku.
Novi saziv Skupštine mora hitno usvojiti međunarodne finansijske sporazume, kao i izabrati novog predsjednika do 4. marta, prije isteka mandata Vjosi Osmani u aprilu.
Ove rokove bi moglo biti još teže ispuniti ukoliko se odluči za potpuno ponovno brojanje glasova – što, prema Cakolliju, ipak ostaje najbolja opcija, sada kada je potvrđeno da je došlo do velikih promjena u broju glasova tokom brojanja u opštinskim centrima.
Tokom sedmice, glasnogovornik Centralne izborne komisije (CIK) Valmir Elezi ponovio je za Radio Slobodna Evropa poruku predsjednika CIK-a Kreshnika Radoniqija, da će, ukoliko se nakon ponovnog brojanja uoče moguće manipulacije glasovima kandidata unutar političkih subjekata, komisija uputiti članove timova za brojanje nadležnim institucijama.
Iako je ponovnim brojanjem obuhvaćen tek dio biračkih mjesta, promjene u broju glasova koje su kandidati dobili unutar političkih stranaka već su vidljive.
Kandidati s najvećim promjenama u broju glasova u velikim strankama
Od četiri političke stranke koje su osvojile najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 28. decembra, najizraženije promjene u broju glasova kandidata nakon početka djelimičnog ponovnog brojanja zabilježene su u Demokratskoj partiji Kosova (PDK).
Izvor: Centralna izborna komisija (preuzeto 17. januara 2026.)
Demokratska partija Kosova (PDK)
Fetah Paçarizi – −2.202 glasa
Nait Hasani – −1.115 glasova
Arianit Çollaku – −852 glasa
Kujtim Gashi – −800 glasova
Luljeta Veselaj Gutaj – −679 glasova
Enver Hoxhaj – −669 glasova
Xhavit Haliti – −595 glasova
Fadil Demaku – −526 glasova
Linda Nebiu – −248 glasova
Ditjona Statovci – −81 glas
Pokret Samoopredjeljenje (LVV)
Vendenis Lahu – −248 glasova
Dafina Alishani – −236 glasova
Ejup Maqedonci – −228 glasova
Filiz Mustafa – −221 glas
Valon Ramadani – −168 glasova
Adelina Stublla – −164 glasa
Albin Kurti – −142 glasa
Arbër Rexhaj – −125 glasova
Rea Krasniqi – −121 glas
Drita Pajaziti – −59 glasova
Demokratski savez Kosova (LDK)
Xhavit Uka – −518 glasova
Driton Selmanaj – −264 glasa
Anton Quni – −215 glasova
Visar Azemi – −206 glasova
Alban Zogaj – −33 glasa
Lumir Abdixhiku – −28 glasova
Florian Dushi – −28 glasova
Samidin Xheladini – −26 glasova
Xhafer Gashi – −18 glasova
Qëndrim Softoli – −18 glasova
Alijansa za budućnost Kosova (AAK)
Besnik Krasniqi – −106 glasova
Tringa Morina – −82 glasa
Edmond Hoxha – −79 glasova
Burim Ramadani – −52 glasa
Pal Lekaj – −33 glasa
Zafir Berisha – −31 glas
Diellza Fetoshi – −28 glasova
Ilirjana Mehmetaj – −28 glasova
Dreni Kastrati – −24 glasa
Prekë Prekaj – −23 glasa
Eugen Cakolli iz Kosovskog demokratskog instituta izračunao je da promjene iznose skoro 15.000 glasova, a prema objavi na njegovom Facebook profilu, najviše promjena zabilježeno je na listi Demokratske partije Kosova (PDK).
Prema dosadašnjim podacima, utvrđeno je da je 7.719 glasačkih listića s glasovima za PDK imalo izmijenjene glasove za kandidate. Slijedi Pokret Samoopredjeljenje (LVV) s razlikom od 2.947 glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) s 1.676 glasova, te Alijansa za budućnost Kosova (AAK) s 639 glasova razlike.
"Ovo su značajne razlike, posebno imajući u vidu činjenicu da se ponovno brojanje trenutno provodi na samo jednoj trećini biračkih mjesta na nivou cijele zemlje. Dodatno zabrinjava to što se vidi da su glasovi ovih kandidata uglavnom izmijenjeni u opštinskim centrima iz kojih oni dolaze", napisao je Cakolli.
U opštinskim centrima za brojanje, svaki glasački listić prolazi kroz nekoliko provjera: jedan brojač ga čita naglas, listić se prikazuje na ekranu putem kamere, drugi službenik ga unosi u elektronski sistem, dok treća osoba provjerava listić.
Ipak, navodi se da se manipulacije vrše u fazi čitanja glasova za kandidate. Kada listić pripada određenoj stranci, on sadrži i glasove za više kandidata. Brojač može usmeno promijeniti broj kandidata za kojeg je glasano, zamjenjujući ga brojem drugog kandidata.
Na taj način, sistem registruje glas za pogrešnog kandidata, iako stvarni glasački listić pokazuje nešto drugo. Broj glasova za stranku ostaje nepromijenjen, mijenja se samo broj glasova za pojedine kandidate unutar iste stranke.
Cakolli je ranije tokom sedmice izjavio da proces brojanja glasova nije praćen detaljnim kontrolama glasačkih listića, što otvara prostor za manipulacije, te da je na to dodatno uticala činjenica da je brojanje obavljeno tokom prazničnog perioda.
Prema navodima organizacije Çohu i Eugena Cakollija, ovakvi oblici zloupotreba primijećeni su u gotovo svakom izbornom procesu na Kosovu, a rješenje ovog problema bilo bi tehnološko skeniranje glasačkih listića, umjesto tradicionalnog ručnog brojanja koje obavljaju službenici.
Koje su posljedice?
Nevladina organizacija Çohu nedavno je objavila istraživanje koje pokazuje da više od 90 posto slučajeva izborne manipulacije završava uslovnim presudama ili novčanim kaznama.
To znači da, čak i ako se utvrdi da je neki službenik manipulisao glasovima tokom brojanja, vrlo je mala vjerovatnoća da će zbog toga biti kažnjen zatvorskom kaznom.
Međutim, posljedice po institucije mogle bi biti znatno ozbiljnije, jer bi ponovno brojanje glasova – koje bi trebalo trajati do dvije sedmice – moglo dodatno odgoditi formiranje novih institucija, u već osjetljivom političkom trenutku.
Novi saziv Skupštine mora hitno usvojiti međunarodne finansijske sporazume, kao i izabrati novog predsjednika do 4. marta, prije isteka mandata Vjosi Osmani u aprilu.
Ove rokove bi moglo biti još teže ispuniti ukoliko se odluči za potpuno ponovno brojanje glasova – što, prema Cakolliju, ipak ostaje najbolja opcija, sada kada je potvrđeno da je došlo do velikih promjena u broju glasova tokom brojanja u opštinskim centrima.
Tokom sedmice, glasnogovornik Centralne izborne komisije (CIK) Valmir Elezi ponovio je za Radio Slobodna Evropa poruku predsjednika CIK-a Kreshnika Radoniqija, da će, ukoliko se nakon ponovnog brojanja uoče moguće manipulacije glasovima kandidata unutar političkih subjekata, komisija uputiti članove timova za brojanje nadležnim institucijama.
