Politički i diplomatski Mazreku: Bićemo izloženi pritisku kako bi se izbjegla eskalacija na Zapadnom Balkanu
Profesor evropskog prava Avni Mazreku konstatuje da se svijet danas kreće od unipolarnosti ka multipolarnosti, u funkciji nove globalne konfiguracije, što će imati svoje pravne posljedice. Kada je riječ o reperkusijama globalnih dešavanja na region, prije svega na odnose Srbije i Kosova, procjenjuje da će politički faktori na Kosovu i u Srbiji biti izloženi političkom i diplomatskom pritisku kako bi se izbjegla eskalacija na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o dešavanju u Venecueli i pitanju Grenlanda, Mazreku kaže da ne vidi direktnu vezu između onoga što se desilo u Venecueli i uopšte na zapadnoj hemisferi sa Kosovom. Za njega, slučaj Venecuele je jasan pokazatelj podjele uloga globalnih sila, u kontekstu marginalizacije Kine i Rusije.
"U vremenu smo kada se svijet kreće od unipolarnosti ka multipolarnosti, u funkciji nove globalne konfiguracije, a vidjećemo i druge akcije, koje nose uvjerenje u one principe na kojima su stvorene UN“, rekao je Mazreku za Kosovo Online.
Navodi da se američka akcija u Venecueli može smatrati antidiktatorskom, ali sa druge strane, ukazuje i na tumačenja koja se tiču kršenja principa iz Povelje UN o državnom suverenitetu, odnosno direktnog mješanja države u unutrašnje poslove druge suverene države.
Prema njegovim riječima, uvek se sve svodi na sukob između legaliteta i legitimiteta.
"Pitanje je da li legitimitet treba da prevlada u odnosu na globalni teren ili treba da prevlada svjetski poredak stvoren poslije Drugog svjetskog rata u kojem je postojala drugačija ravnoteža snaga i kojem je nedostajao razvoj ljudskih prava. Nakon Drugog svjetskog rata, kolonijalni sistem je doživeo kraj, stvoren je bipolarni svijet koji je funkcionisao prema interesima dva pola, istočnog koji je predvodio Sovjetski Savez i zapadnog koji su predstavljale SAD. I uvijek su tumačenja zavisila od interesa i pozicioniranja njihovih vlada“, rekao je Mazreku.
Svijet se, kaže, nalazi u "kontekstu sopstvenog razvoja“, što će imati pravne posljedice, zbog čega Zapad ne može dozvoliti eskalaciju nove evropske krize, a kao "neuralgičnu tačku“, pored onoga što se dešava u Ukrajini, on navodi upravo Balkan, na kojem postoje dva otvorena pitanja.
Prvo pitanje je, ukazuje, Bosna i Hercegovina, u kojoj je Dejtonski sporazum okončao rat, ali ne i način upravljanja, iako su prošle tri decenije a da politički faktori u zemlji nisu pronašli zajednički jezik kako bi postigli stabilnost.
"Drugo je odnos Kosova sa Srbijom. Kosovo i Srbija imaju dijametralno suprotne stavove u vezi sa statusom, jer Srbija tvrdi da je Kosovo njen sastavni dio, dok je Kosovo preduzelo sve akcije koje ga vode ka nezavisnosti od Srbije. Čini se da će politički faktori na Kosovu i u Srbiji biti izloženi političkom i diplomatskom pritisku tokom ovog perioda kako bi se izbjegla eskalacija na Zapadnom Balkanu“, zaključio je Mazreku.
"U vremenu smo kada se svijet kreće od unipolarnosti ka multipolarnosti, u funkciji nove globalne konfiguracije, a vidjećemo i druge akcije, koje nose uvjerenje u one principe na kojima su stvorene UN“, rekao je Mazreku za Kosovo Online.
Navodi da se američka akcija u Venecueli može smatrati antidiktatorskom, ali sa druge strane, ukazuje i na tumačenja koja se tiču kršenja principa iz Povelje UN o državnom suverenitetu, odnosno direktnog mješanja države u unutrašnje poslove druge suverene države.
Prema njegovim riječima, uvek se sve svodi na sukob između legaliteta i legitimiteta.
"Pitanje je da li legitimitet treba da prevlada u odnosu na globalni teren ili treba da prevlada svjetski poredak stvoren poslije Drugog svjetskog rata u kojem je postojala drugačija ravnoteža snaga i kojem je nedostajao razvoj ljudskih prava. Nakon Drugog svjetskog rata, kolonijalni sistem je doživeo kraj, stvoren je bipolarni svijet koji je funkcionisao prema interesima dva pola, istočnog koji je predvodio Sovjetski Savez i zapadnog koji su predstavljale SAD. I uvijek su tumačenja zavisila od interesa i pozicioniranja njihovih vlada“, rekao je Mazreku.
Svijet se, kaže, nalazi u "kontekstu sopstvenog razvoja“, što će imati pravne posljedice, zbog čega Zapad ne može dozvoliti eskalaciju nove evropske krize, a kao "neuralgičnu tačku“, pored onoga što se dešava u Ukrajini, on navodi upravo Balkan, na kojem postoje dva otvorena pitanja.
Prvo pitanje je, ukazuje, Bosna i Hercegovina, u kojoj je Dejtonski sporazum okončao rat, ali ne i način upravljanja, iako su prošle tri decenije a da politički faktori u zemlji nisu pronašli zajednički jezik kako bi postigli stabilnost.
"Drugo je odnos Kosova sa Srbijom. Kosovo i Srbija imaju dijametralno suprotne stavove u vezi sa statusom, jer Srbija tvrdi da je Kosovo njen sastavni dio, dok je Kosovo preduzelo sve akcije koje ga vode ka nezavisnosti od Srbije. Čini se da će politički faktori na Kosovu i u Srbiji biti izloženi političkom i diplomatskom pritisku tokom ovog perioda kako bi se izbjegla eskalacija na Zapadnom Balkanu“, zaključio je Mazreku.
