Lider LDK-a Abdixhiku: Kosovo nema luksuz da uđe u krizu oko imena predsjednika
Lider Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku izjavio je da za Kohu da se, po pitanju izbora predsjednika Kosova, mora pronaći ujedinjujuća figura, dodajući da je potreban politički konsenzus za njen izbor, jer Kosovo nema luksuz da uđe u još jednu krizu.
Abdixhiku neće podržati nijednog kandidata za predsjednika bez političkog dogovora.
On je, u odgovoru za Kohu, rekao da poslanicima ne treba nametati konkretna imena za poziciju predsjednika i da je za glasanje neophodan konsenzus.
„Jednostrane kandidature stranaka ne donose konsenzus. Bez političkog dogovora između parlamentarnih stranaka, nametanje konkretnih imena ne donosi nikakav rezultat osim institucionalne krize. Izbor predsjednika ne može se obaviti logikom sile, već samo logikom konsenzusa. U ovoj fazi, Kosovo nema luksuz da uđe u krizu oko bilo kog konkretnog imena“, rekao je Abdixhiku.
Dodao je da su potrebni institucionalna stabilnost, normalno funkcionisanje institucija i politički mir kako bi se Kosovo suočilo sa unutrašnjim i spoljnim izazovima.
Abdixhiku i drugi poslanici LDK pomogli su u izboru Vjose Osmani za predsjednicu pre pet godina, podsjeća Koha.
Međutim, lider LDK danas nije dao nikakve signale da će djelovati na sličan način kako bi omogućio kvorum.
„Parlamentarne stranke, tačnije 80 poslanika, moraju pronaći i izabrati ličnost koja će očuvati ustavni integritet, vratiti povjerenje između svih parlamentarnih subjekata i koja se ne doživljava kao politička stranka, već kao ujedinjujuća ličnost države. Demokratski savez Kosova spreman je da učestvuje u svakom ozbiljnom međupartijskom procesu koji ima za cilj izgradnju ovog konsenzusa i da izabere ličnost koja predstavlja državu“, rekao je Abdixhiku.
Analitičar Afrim Kasolli nije isključio mogućnost nominacije aktuelne predsjednice Vjose Osmani od strane Pokreta Samoopredjeljenje.
A, kako bi se izbegla moguća blokada, Kasoli smatra da Samoopredjeljenje treba da uzme u obzir i preferencije opozicionih stranaka.
„Jedina korist koju bi opozicione stranke imale, izražavam to uslovno i metaforički, ako bi odlučile da ostanu u sali za Vjosu Osmani, bila bi da izbjegnu nove vanredne izbore, zbog nepovoljnog rezultata na posljednjim izborima. Međutim, ako pogledamo njihove političke sudove o njenoj ulozi, svi su jasno stavili do znanja da Vjosa Osmani nije odraz institucionalnog, političkog i državnog jedinstva zemlje“, rekao je Kasolli.
Što se tiče njihovog stava o izboru predsjednika, predsjednik PDK Bedri Hamza i predsjednik AAK Ramush Haradinaj, nisu juče odgovarali na pitanja.
Prema Ustavu, izbor predsjednika mora se održati najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika. U konkretnom slučaju, nasljednik Vjose Osmani mora da bude izabran najkasnije do 4. marta.
Predsjednik se bira u parlamentu, a ukoliko u tri kruga glasanja nijedan od kandidata ne dobije potrebne glasove, onda se skupština raspušta i raspisuju se novi izbori, što je mogućnost koju lider Samoopredjeljenja Albin Kurti, nije isključio.
U prva dva kruga, za izbor predsjednika potrebno je 80 glasova „za“, a u trećem krugu dovoljan je 61 glas „za“, pod uslovom da je u sali prisutno 80 poslanika.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
On je, u odgovoru za Kohu, rekao da poslanicima ne treba nametati konkretna imena za poziciju predsjednika i da je za glasanje neophodan konsenzus.
„Jednostrane kandidature stranaka ne donose konsenzus. Bez političkog dogovora između parlamentarnih stranaka, nametanje konkretnih imena ne donosi nikakav rezultat osim institucionalne krize. Izbor predsjednika ne može se obaviti logikom sile, već samo logikom konsenzusa. U ovoj fazi, Kosovo nema luksuz da uđe u krizu oko bilo kog konkretnog imena“, rekao je Abdixhiku.
Dodao je da su potrebni institucionalna stabilnost, normalno funkcionisanje institucija i politički mir kako bi se Kosovo suočilo sa unutrašnjim i spoljnim izazovima.
Abdixhiku i drugi poslanici LDK pomogli su u izboru Vjose Osmani za predsjednicu pre pet godina, podsjeća Koha.
Međutim, lider LDK danas nije dao nikakve signale da će djelovati na sličan način kako bi omogućio kvorum.
„Parlamentarne stranke, tačnije 80 poslanika, moraju pronaći i izabrati ličnost koja će očuvati ustavni integritet, vratiti povjerenje između svih parlamentarnih subjekata i koja se ne doživljava kao politička stranka, već kao ujedinjujuća ličnost države. Demokratski savez Kosova spreman je da učestvuje u svakom ozbiljnom međupartijskom procesu koji ima za cilj izgradnju ovog konsenzusa i da izabere ličnost koja predstavlja državu“, rekao je Abdixhiku.
Analitičar Afrim Kasolli nije isključio mogućnost nominacije aktuelne predsjednice Vjose Osmani od strane Pokreta Samoopredjeljenje.
A, kako bi se izbegla moguća blokada, Kasoli smatra da Samoopredjeljenje treba da uzme u obzir i preferencije opozicionih stranaka.
„Jedina korist koju bi opozicione stranke imale, izražavam to uslovno i metaforički, ako bi odlučile da ostanu u sali za Vjosu Osmani, bila bi da izbjegnu nove vanredne izbore, zbog nepovoljnog rezultata na posljednjim izborima. Međutim, ako pogledamo njihove političke sudove o njenoj ulozi, svi su jasno stavili do znanja da Vjosa Osmani nije odraz institucionalnog, političkog i državnog jedinstva zemlje“, rekao je Kasolli.
Što se tiče njihovog stava o izboru predsjednika, predsjednik PDK Bedri Hamza i predsjednik AAK Ramush Haradinaj, nisu juče odgovarali na pitanja.
Prema Ustavu, izbor predsjednika mora se održati najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelnog predsjednika. U konkretnom slučaju, nasljednik Vjose Osmani mora da bude izabran najkasnije do 4. marta.
Predsjednik se bira u parlamentu, a ukoliko u tri kruga glasanja nijedan od kandidata ne dobije potrebne glasove, onda se skupština raspušta i raspisuju se novi izbori, što je mogućnost koju lider Samoopredjeljenja Albin Kurti, nije isključio.
U prva dva kruga, za izbor predsjednika potrebno je 80 glasova „za“, a u trećem krugu dovoljan je 61 glas „za“, pod uslovom da je u sali prisutno 80 poslanika.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
