Različite faze Ekonomija Kosova u posljednjoj deceniji: Rast u brojkama, pad u stvarnom životu
U posljednjoj deceniji, ekonomija Kosova prošla je kroz različite faze razvoja: rast, pad, stagnaciju i krizu.
Iako zvanični podaci kosovskih institucija pokazuju da postoji porast nekih ekonomskih pokazatelja, pritužbe građana na pogoršanje životnog standarda i dalje su prisutne.
Godina 2025. završena je ekonomskim rastom od 3,9 posto, a prognoze Centralne banke Kosova su da će ove godine ta brojka dostići 4,1 posto.
Prema CBK-u, rast će se zasnivati na privatnoj potrošnji, postepenom oporavku izvoza i ublažavanju inflacije.
Međutim, posljednjih godina - posebno nakon pandemije COVID-19 2020. godine i početka potpune invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine - rast cijena osnovnih proizvoda i usluga bio je među temama o kojima se najviše raspravljalo na Kosovu.
Građani su se često žalili da je inflacija smanjila njihovu kupovnu moć, prisiljavajući mnoge od njih da se odreknu proizvoda i usluga, jer plate nisu dovoljne da pokriju sve potrebne troškove.
U međuvremenu, zvaničnici kosovskih institucija naglasili su da je inflacija posljedica kontinuirane zavisnosti države od uvoza stranih proizvoda, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako bi ublažila inflaciju, Vlada Kosova je povećala plate u javnom sektoru. U međuvremenu, privatni sektor je pokušao pomoći platformom "Superpuna", koja je pokrenuta 2023. godine.
Putem ove platforme, Vlada subvencionira poslodavca isplaćujući platu zaposlenika za prvih šest mjeseci, u iznosu minimalne zarade od 350 eura. Poslodavac tada ima pravo povećati vrijednost plate za angažovanog zaposlenika.
Međutim, ovo povećanje plata, prema ekonomskim stručnjacima, nije se pretvorilo u poboljšanje životnog standarda građana zbog visoke inflacije.
U 2025. godini broj zaposlenih je premašio 400 hiljada, čime je nastavljen trend povećanja broja zaposlenih sa formalnim ugovorima.
U međuvremenu, među nezaposlenima uglavnom su žene, koje snose najveći teret brige o porodici i djeci.
Mali broj vrtića, posebno u ruralnim područjima, smatra se jednim od faktora koji je spriječio žene da uđu na tržište rada.
Jedan od problema od kojeg pati ekonomija Kosova, prema riječima stručnjaka u ovoj oblasti, jeste velika količina proizvoda uvezenih sa stranih tržišta.
Uprkos podršci kosovskih proizvođača, trgovinski deficit još nije promijenjen zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta.
Vrijednost uvoza već je dostigla šest milijardi, dok je vrijednost kosovskih proizvoda koji su ušli na strana tržišta manja od milijardu eura.
Strane investicije na Kosovu smatraju se pokretačem ekonomskog razvoja. Iako je posljednjih godina došlo do povećanja stranih direktnih investicija prema zvaničnim podacima, to je uvijek podsticalo diskusije da većina dolazi iz dijaspore koja ulaže u nekretnine.
Brojne birokratske procedure su se ranije spominjale kao prepreka za strane investitore na Kosovu, dok je posljednjih godina vrijednost investicija sa Kosova u inostranstvu porasla.
Novac koji dijaspora šalje svojim porodicama na Kosovu ostaje jedan od glavnih stubova ekonomije u zemlji.
Doznake imaju direktan uticaj na dobrobit građana, smanjujući siromaštvo i povećavajući potrošnju.
Međutim, način na koji se ta sredstva koriste nije uvijek bio hvaljen, jer je tražena promjena fokusa. Prema riječima stručnjaka, ulaganje u kapitalne projekte uticalo bi na ukupni ekonomski razvoj.
Glavni izazov ostaje prevođenje ekonomskog rasta u stvarno blagostanje, kroz povećanje domaće proizvodnje, stabilne plate, smanjenje zavisnosti od uvoza i stvaranje povoljnije klime za dugoročna ulaganja.
Godina 2025. završena je ekonomskim rastom od 3,9 posto, a prognoze Centralne banke Kosova su da će ove godine ta brojka dostići 4,1 posto.
Prema CBK-u, rast će se zasnivati na privatnoj potrošnji, postepenom oporavku izvoza i ublažavanju inflacije.
Međutim, posljednjih godina - posebno nakon pandemije COVID-19 2020. godine i početka potpune invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine - rast cijena osnovnih proizvoda i usluga bio je među temama o kojima se najviše raspravljalo na Kosovu.
Građani su se često žalili da je inflacija smanjila njihovu kupovnu moć, prisiljavajući mnoge od njih da se odreknu proizvoda i usluga, jer plate nisu dovoljne da pokriju sve potrebne troškove.
U međuvremenu, zvaničnici kosovskih institucija naglasili su da je inflacija posljedica kontinuirane zavisnosti države od uvoza stranih proizvoda, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako bi ublažila inflaciju, Vlada Kosova je povećala plate u javnom sektoru. U međuvremenu, privatni sektor je pokušao pomoći platformom "Superpuna", koja je pokrenuta 2023. godine.
Putem ove platforme, Vlada subvencionira poslodavca isplaćujući platu zaposlenika za prvih šest mjeseci, u iznosu minimalne zarade od 350 eura. Poslodavac tada ima pravo povećati vrijednost plate za angažovanog zaposlenika.
Međutim, ovo povećanje plata, prema ekonomskim stručnjacima, nije se pretvorilo u poboljšanje životnog standarda građana zbog visoke inflacije.
U 2025. godini broj zaposlenih je premašio 400 hiljada, čime je nastavljen trend povećanja broja zaposlenih sa formalnim ugovorima.
U međuvremenu, među nezaposlenima uglavnom su žene, koje snose najveći teret brige o porodici i djeci.
Mali broj vrtića, posebno u ruralnim područjima, smatra se jednim od faktora koji je spriječio žene da uđu na tržište rada.
Jedan od problema od kojeg pati ekonomija Kosova, prema riječima stručnjaka u ovoj oblasti, jeste velika količina proizvoda uvezenih sa stranih tržišta.
Uprkos podršci kosovskih proizvođača, trgovinski deficit još nije promijenjen zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta.
Vrijednost uvoza već je dostigla šest milijardi, dok je vrijednost kosovskih proizvoda koji su ušli na strana tržišta manja od milijardu eura.
Strane investicije na Kosovu smatraju se pokretačem ekonomskog razvoja. Iako je posljednjih godina došlo do povećanja stranih direktnih investicija prema zvaničnim podacima, to je uvijek podsticalo diskusije da većina dolazi iz dijaspore koja ulaže u nekretnine.
Brojne birokratske procedure su se ranije spominjale kao prepreka za strane investitore na Kosovu, dok je posljednjih godina vrijednost investicija sa Kosova u inostranstvu porasla.
Novac koji dijaspora šalje svojim porodicama na Kosovu ostaje jedan od glavnih stubova ekonomije u zemlji.
Doznake imaju direktan uticaj na dobrobit građana, smanjujući siromaštvo i povećavajući potrošnju.
Međutim, način na koji se ta sredstva koriste nije uvijek bio hvaljen, jer je tražena promjena fokusa. Prema riječima stručnjaka, ulaganje u kapitalne projekte uticalo bi na ukupni ekonomski razvoj.
Glavni izazov ostaje prevođenje ekonomskog rasta u stvarno blagostanje, kroz povećanje domaće proizvodnje, stabilne plate, smanjenje zavisnosti od uvoza i stvaranje povoljnije klime za dugoročna ulaganja.
