Većina žrtava žene Na Kosovu u 2025. godini više od 2.400 slučajeva nasilja u porodici
Prema podacima Policije Kosova, od januara do oktobra 2025. godine na Kosovu je zabilježeno više od 2.400 slučajeva nasilja u porodici, pri čemu su većina žrtava žene. Iako su preduzete zakonske mjere i izrađena strategija, uključujući i funkcionisanje elektronskog nadzora zaštitnih naloga, institucije i civilno društvo procjenjuju da je potrebno više posvećenosti kako bi se nasilje sprečilo.
Prema podacima Policije Kosova, tokom prvih 10 meseci 2025. godine prijavljeno je 2.429 slučajeva nasilja u porodici, sa ukupno 2.424 žrtve, od kojih su 1.897 žene, a 527 muškarci. U ovom periodu desila su se dva ubistva kao rezultat nasilja u porodici, jedna žrtva je bila žena, a dve muškarci.
Policija takođe navodi da je od početka 2025. godine, kada je počela primjena sistema elektronskog nadzora, uspostavljeno ukupno 66 elektronskih veza za nadzor zaštitnih naloga.
„Do sada je uspostavljeno ukupno 66 elektronskih veza, dok se trenutno 37 zaštitnih naloga nadzire“, navodi se u odgovoru policije.
Ombudsman Naim Qelaj ističe da broj slučajeva nasilja u porodici i dalje ostaje zabrinjavajući i da zahtjeva poseban tretman.
On za Kosova press navodi da, iako Kosovo ima nacionalnu strategiju za sprečavanje nasilja, njena efikasnost nije bila dovoljna, dok je glavni problem u svijesti populacije i ranom obrazovanju novih generacija.
„Veliki broj slučajeva nasilja u porodici ostaje zabrinjavajući, što ukazuje na prisustvo nasilja u našim porodicama i prirodno zahtjeva poseban tretman. Imamo nacionalnu strategiju za prevenciju nasilja u porodici, ali izgleda da nije mogla da pruži dovoljan efekat… Problem leži u podizanju opšte svijesti populacije, potrebno je više raditi na ranom obrazovanju novih generacija… Srećom, ove godine je zabilježen pad fatalnih slučajeva, iako ih je bilo zaista zabrinjavajućih kada imamo 2-3 ubistva u toku godine, ali vjerujem da je to rezultat dobrog rada koji određeni segmenti društva takođe čine… Međutim, iz statistike koju imamo, primjetno je da i dalje postoji veoma veliki broj slučajeva nasilja u porodici, dok sa druge strane, ovo pokazuje da se svijest podiže i da građani prijavljuju slučajeve, da postoji povjerenje u institucije, ali je veoma zabrinjavajuće jer nismo uspeli dovoljno da sprečimo ovaj fenomen“, rekao je Qelaj.
S druge strane, politički savjetnik u Ministarstvu pravde Vlora Limani-Hajnuni smatra da je strategija za sprečavanje nasilja u porodici u velikoj mjeri primjenjena. Ipak, ona priznaje da postoje nedostaci u implementaciji, posebno u Centrima za socijalni rad, gdje je ljudski kapacitet manji nego što je potrebno.
„Mislim da je strategija izrađena u pravo vrijeme i naši parametri govore da je strategija u velikoj mjeri primenjena. Naravno, postoje manjkavosti ovdje i tamo, posebno u Centrima za socijalni rad, gdje je ljudski kapacitet manji nego što bi trebalo. Ali to je problem koji pripada opštinama, jer su Centri za socijalni rad opštinske institucije. Mislim da postoje vidljiva dostignuća, naravno nisu dovoljna, ali su vidljiva dostignuća koja su i senzibilisala javnost, ali su i žrtve same postale svijesne, jer je bilo mnogo žrtava koje možda nisu prijavljivale nasilje, živeli su u nasilju, ali nisu ga prijavljivali“, izjavila je Limani-Hajnuni.
Besarta Breznica iz Mreže žena Kosova ističe da je nasilje u porodici mnogo rasprostranjenije nego što pokazuju zvanični podaci i kritikuje neuspjehe institucionalnog lanca – od policije do sudova – ističući nedostatak procjene rizika, nedovoljno prikupljanje dokaza i blage kazne za počinioce.
„Naše terensko istraživanje pokazuje da su slučajevi nasilja mnogo veći nego što se prijavljuju. Pored toga, rad sa slučajevima nasilja u porodici pokazuje nam da kada žrtva odluči da prijavi nasilje, ona je godinama živela u zlostavljaju. Prijavljeni slučajevi nikada ne mogu biti tačni jer postoji još mnogo slučajeva nasilja… Postoji čitav lanac institucionalnih veza koji ne uspjeva da se nosi sa slučajevima nasilja zasnovanog na polu, posebno u slučajevima nasilja u porodici, počevši od policije pa do sudova. Vrijedno je napomenuti da policija još uvijek ne sprovodi procenu rizika, a tužilaštvo ne prikuplja relevantne dokaze za osudu nasilnika. Nesumnjivo, i sudovi izriču minimalne kazne u slučajevima nasilja u porodici. Imamo mnogo slučajeva gde su počinioci kažnjeni samo novčanom kaznom ili pušteni uz kauciju“, rekla je Breznica.
Sociolog Genc Zerza procjenjuje da nasilje nad ženama ostaje ozbiljan društveni problem, koji je pod uticajem patrijarhalnog mentaliteta, rodne nejednakosti i ekonomske dominacije muškaraca.
„U posljednje vrijeme dolazi do širenja ili povećanja nasilja, što se dešava iz raznih razloga. Jedan od razloga može biti biološki – žena se smatra slabijom, a muška strana koristi silu da dominira, posjeduje je, posebno u našem patrijarhalnom kulturnom kontekstu. To je donekle opravdano starim običajima koji se ne poklapaju sa današnjom stvarnošću. Tako imamo sukob vrednosnih sistema – žena želi da donosi odluke kod kuće, da bude jednaka u porodici i u javnosti, da bude afirmisana i obrazovana, da bude ravnopravna članica društva. Ako toga nema i dominira svijet muškaraca, javljaju se problemi nejednakosti, gdje muškarac sa svojom ekonomskom dominacijom, u „nemogućnosti žena da postignu ekonomsku nezavisnost, može vršiti različite psihološke pritiske na njih, koji se, kada se suoče sa porodičnim i socio-ekonomskim problemima, mogu manifestovati i kroz nasilje“, izjavio je Zerza.
Prema podacima Agencije za besplatnu pravnu pomoć pri Ministarstvu pravde, u periodu januar–novembar 2025. godine ukupno 59 građana koristilo je besplatnu pravnu pomoć u krivičnim slučajevima nasilja u porodici, od čega 40 žena i 19 muškaraca, dok je u ovim slučajevima pokrenuto 60 pravnih postupaka.
U civilnoj oblasti, u slučajevima nasilja u porodici, 121 građanin je koristio besplatnu pravnu pomoć, od čega 101 žena i 20 muškaraca, za koje je sprovedeno 202 pravna postupka.
Podaci Policije Kosova pokazuju da je tokom 2024. godine prijavljeno 2.959 slučajeva nasilja u porodici, dok je 2023. godine prijavljeno 2.639 njih.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
Policija takođe navodi da je od početka 2025. godine, kada je počela primjena sistema elektronskog nadzora, uspostavljeno ukupno 66 elektronskih veza za nadzor zaštitnih naloga.
„Do sada je uspostavljeno ukupno 66 elektronskih veza, dok se trenutno 37 zaštitnih naloga nadzire“, navodi se u odgovoru policije.
Ombudsman Naim Qelaj ističe da broj slučajeva nasilja u porodici i dalje ostaje zabrinjavajući i da zahtjeva poseban tretman.
On za Kosova press navodi da, iako Kosovo ima nacionalnu strategiju za sprečavanje nasilja, njena efikasnost nije bila dovoljna, dok je glavni problem u svijesti populacije i ranom obrazovanju novih generacija.
„Veliki broj slučajeva nasilja u porodici ostaje zabrinjavajući, što ukazuje na prisustvo nasilja u našim porodicama i prirodno zahtjeva poseban tretman. Imamo nacionalnu strategiju za prevenciju nasilja u porodici, ali izgleda da nije mogla da pruži dovoljan efekat… Problem leži u podizanju opšte svijesti populacije, potrebno je više raditi na ranom obrazovanju novih generacija… Srećom, ove godine je zabilježen pad fatalnih slučajeva, iako ih je bilo zaista zabrinjavajućih kada imamo 2-3 ubistva u toku godine, ali vjerujem da je to rezultat dobrog rada koji određeni segmenti društva takođe čine… Međutim, iz statistike koju imamo, primjetno je da i dalje postoji veoma veliki broj slučajeva nasilja u porodici, dok sa druge strane, ovo pokazuje da se svijest podiže i da građani prijavljuju slučajeve, da postoji povjerenje u institucije, ali je veoma zabrinjavajuće jer nismo uspeli dovoljno da sprečimo ovaj fenomen“, rekao je Qelaj.
S druge strane, politički savjetnik u Ministarstvu pravde Vlora Limani-Hajnuni smatra da je strategija za sprečavanje nasilja u porodici u velikoj mjeri primjenjena. Ipak, ona priznaje da postoje nedostaci u implementaciji, posebno u Centrima za socijalni rad, gdje je ljudski kapacitet manji nego što je potrebno.
„Mislim da je strategija izrađena u pravo vrijeme i naši parametri govore da je strategija u velikoj mjeri primenjena. Naravno, postoje manjkavosti ovdje i tamo, posebno u Centrima za socijalni rad, gdje je ljudski kapacitet manji nego što bi trebalo. Ali to je problem koji pripada opštinama, jer su Centri za socijalni rad opštinske institucije. Mislim da postoje vidljiva dostignuća, naravno nisu dovoljna, ali su vidljiva dostignuća koja su i senzibilisala javnost, ali su i žrtve same postale svijesne, jer je bilo mnogo žrtava koje možda nisu prijavljivale nasilje, živeli su u nasilju, ali nisu ga prijavljivali“, izjavila je Limani-Hajnuni.
Besarta Breznica iz Mreže žena Kosova ističe da je nasilje u porodici mnogo rasprostranjenije nego što pokazuju zvanični podaci i kritikuje neuspjehe institucionalnog lanca – od policije do sudova – ističući nedostatak procjene rizika, nedovoljno prikupljanje dokaza i blage kazne za počinioce.
„Naše terensko istraživanje pokazuje da su slučajevi nasilja mnogo veći nego što se prijavljuju. Pored toga, rad sa slučajevima nasilja u porodici pokazuje nam da kada žrtva odluči da prijavi nasilje, ona je godinama živela u zlostavljaju. Prijavljeni slučajevi nikada ne mogu biti tačni jer postoji još mnogo slučajeva nasilja… Postoji čitav lanac institucionalnih veza koji ne uspjeva da se nosi sa slučajevima nasilja zasnovanog na polu, posebno u slučajevima nasilja u porodici, počevši od policije pa do sudova. Vrijedno je napomenuti da policija još uvijek ne sprovodi procenu rizika, a tužilaštvo ne prikuplja relevantne dokaze za osudu nasilnika. Nesumnjivo, i sudovi izriču minimalne kazne u slučajevima nasilja u porodici. Imamo mnogo slučajeva gde su počinioci kažnjeni samo novčanom kaznom ili pušteni uz kauciju“, rekla je Breznica.
Sociolog Genc Zerza procjenjuje da nasilje nad ženama ostaje ozbiljan društveni problem, koji je pod uticajem patrijarhalnog mentaliteta, rodne nejednakosti i ekonomske dominacije muškaraca.
„U posljednje vrijeme dolazi do širenja ili povećanja nasilja, što se dešava iz raznih razloga. Jedan od razloga može biti biološki – žena se smatra slabijom, a muška strana koristi silu da dominira, posjeduje je, posebno u našem patrijarhalnom kulturnom kontekstu. To je donekle opravdano starim običajima koji se ne poklapaju sa današnjom stvarnošću. Tako imamo sukob vrednosnih sistema – žena želi da donosi odluke kod kuće, da bude jednaka u porodici i u javnosti, da bude afirmisana i obrazovana, da bude ravnopravna članica društva. Ako toga nema i dominira svijet muškaraca, javljaju se problemi nejednakosti, gdje muškarac sa svojom ekonomskom dominacijom, u „nemogućnosti žena da postignu ekonomsku nezavisnost, može vršiti različite psihološke pritiske na njih, koji se, kada se suoče sa porodičnim i socio-ekonomskim problemima, mogu manifestovati i kroz nasilje“, izjavio je Zerza.
Prema podacima Agencije za besplatnu pravnu pomoć pri Ministarstvu pravde, u periodu januar–novembar 2025. godine ukupno 59 građana koristilo je besplatnu pravnu pomoć u krivičnim slučajevima nasilja u porodici, od čega 40 žena i 19 muškaraca, dok je u ovim slučajevima pokrenuto 60 pravnih postupaka.
U civilnoj oblasti, u slučajevima nasilja u porodici, 121 građanin je koristio besplatnu pravnu pomoć, od čega 101 žena i 20 muškaraca, za koje je sprovedeno 202 pravna postupka.
Podaci Policije Kosova pokazuju da je tokom 2024. godine prijavljeno 2.959 slučajeva nasilja u porodici, dok je 2023. godine prijavljeno 2.639 njih.
Izvor: Kosovo Online/Kosova press
