
Pored klimatskih promjena, jedan od glavnih faktora koji je uticao na poplave na Kosovu je i čovjek, kao posljedica nekontrolisanih intervencija i nedostatka adekvatnog planiranja, ocjenili su stručnjaci.
Stručnjak za zaštitu životne sredine Ilir Morina rekao je da je situacija sa poplavama bila veoma teška i da je prevazišla sve slučajeve u posljednjih deset godina. Prema njegovim riječima, glavni uzroci su velike klimatske promjene i djelovanje čovjeka.
Morina je naglasio da su loše planiranje, bespravna gradnja, legalizovani objekti izgrađeni na neadekvatnim lokacijama, kao i nedostatak građevinskih kriterijuma, direktno uticali na ovakvo stanje. Naveo je da većina pogođenih sela nema građevinske dozvole, kriterijume niti angažovane odgovarajuće inženjere, ističući da se ne bi smelo graditi na površinama oko rijeka.
„Danas smo u stanju potpune kataklizme. Umjesto da se gradi na uzvišenjima, mi se ponašamo kao u srednjem vijeku. Svuda su ljudi izbegavali rizik od poplava, ostavljali rijeke da slobodno teku i koristili ih čak i u turističke svrhe, dok smo na Kosovu, zbog višegodišnje nebrige i neefikasnosti nadležnih organa, dovedeni u ovu situaciju“, rekao je Morina gostujući na RTK live.
Dodao je da se klimatske promjene intenziviraju i da će se Kosovo sve više suočavati sa prirodnim problemima, naglasivši da su uništeni prirodni resursi, riječni tokovi, da su vršene velike sječe šuma, eksploatacija kamenoloma, kao i nova gradnja bez ikakvih kriterijuma.
Profesor sa Građevinskog fakulteta Lavdim Osmanaj rekao je da, osim klimatskih promjena, veliki problem ostaje i ljudski faktor. Istakao je da su krčenje i sječa šuma među glavnim uzrocima, jer voda koja padne u gornjim tokovima rijeka brže otiče i izaziva poplave.
Dodao je da nekontrolisana urbanizacija u gradovima, nedostatak parkova i prostora koji mogu da apsorbuju vodu, kao i problemi sa fekalnom i atmosferskom kanalizacionom mrežom, koja je u mnogim slučajevima zajednička, dodatno pogoršavaju situaciju.
„Ljudski faktor je snažno uticao, počevši od samog izvora. Ako uzmemo u obzir krčenje šuma, odnosno sječu šuma, to je vodeći problem, jer sva količina vode koja padne na gornje površine riječnih tokova automatski počinje da nadolazi. Kada ta velika količina stigne u gradove, suočava se sa neadekvatnom urbanizacijom, jer imamo veoma malo parkova i prostora koji mogu da apsorbuju tu količinu vode. Drugi izražen problem je fekalna i atmosferska kanalizaciona mreža, jer, nažalost, te dve mreže imamo spojene“, rekao je Osmanaj.
Osmanaj je takođe naveo eksploataciju šljunka i pijeska, kao i odlaganje otpada i inertnog materijala uz riječne obale, kao dodatne faktore koji direktno utiču na nastanak poplava.
Izvor: Kosovo Online/RTK live
Morina je naglasio da su loše planiranje, bespravna gradnja, legalizovani objekti izgrađeni na neadekvatnim lokacijama, kao i nedostatak građevinskih kriterijuma, direktno uticali na ovakvo stanje. Naveo je da većina pogođenih sela nema građevinske dozvole, kriterijume niti angažovane odgovarajuće inženjere, ističući da se ne bi smelo graditi na površinama oko rijeka.
„Danas smo u stanju potpune kataklizme. Umjesto da se gradi na uzvišenjima, mi se ponašamo kao u srednjem vijeku. Svuda su ljudi izbegavali rizik od poplava, ostavljali rijeke da slobodno teku i koristili ih čak i u turističke svrhe, dok smo na Kosovu, zbog višegodišnje nebrige i neefikasnosti nadležnih organa, dovedeni u ovu situaciju“, rekao je Morina gostujući na RTK live.
Dodao je da se klimatske promjene intenziviraju i da će se Kosovo sve više suočavati sa prirodnim problemima, naglasivši da su uništeni prirodni resursi, riječni tokovi, da su vršene velike sječe šuma, eksploatacija kamenoloma, kao i nova gradnja bez ikakvih kriterijuma.
Profesor sa Građevinskog fakulteta Lavdim Osmanaj rekao je da, osim klimatskih promjena, veliki problem ostaje i ljudski faktor. Istakao je da su krčenje i sječa šuma među glavnim uzrocima, jer voda koja padne u gornjim tokovima rijeka brže otiče i izaziva poplave.
Dodao je da nekontrolisana urbanizacija u gradovima, nedostatak parkova i prostora koji mogu da apsorbuju vodu, kao i problemi sa fekalnom i atmosferskom kanalizacionom mrežom, koja je u mnogim slučajevima zajednička, dodatno pogoršavaju situaciju.
„Ljudski faktor je snažno uticao, počevši od samog izvora. Ako uzmemo u obzir krčenje šuma, odnosno sječu šuma, to je vodeći problem, jer sva količina vode koja padne na gornje površine riječnih tokova automatski počinje da nadolazi. Kada ta velika količina stigne u gradove, suočava se sa neadekvatnom urbanizacijom, jer imamo veoma malo parkova i prostora koji mogu da apsorbuju tu količinu vode. Drugi izražen problem je fekalna i atmosferska kanalizaciona mreža, jer, nažalost, te dve mreže imamo spojene“, rekao je Osmanaj.
Osmanaj je takođe naveo eksploataciju šljunka i pijeska, kao i odlaganje otpada i inertnog materijala uz riječne obale, kao dodatne faktore koji direktno utiču na nastanak poplava.
Izvor: Kosovo Online/RTK live
