Jačanje kapaciteta... Maqedonci: Srbija i Ustavom Kosovo vidi kao dio sebe - prijetnja je neminovna
Srbija i Ustavom Kosovo vidi kao dio sebe, što se neminovno prevodi u prijetnju, rekao je ministar odbrane u tehničkom mandatu Ejup Maqedonci u intervjuu za Kohu. Dodao je da Kosovo nastoji da odgovori jačanjem sopstvenih kapaciteta – između ostalog i uspostavljanjem industrijske zone odbrane u Jahocu kod Đakovice, gdje je planirana izgradnja fabrike municije i uključivanje privatnog sektora u vojnu industriju.
„Odlukom Vlade 133 hektara u Jahocu kod Đakovice biće u funkciji odbrambene industrije. Tačnije, na tom dijelu biće uspostavljena industrijska zona odbrane, gdje će, pored fabrike municije, koja je već ugovorena sa proizvođačkom kompanijom i za koju preduzimamo konkretne korake ka njenom funkcionalisanju, biti omogućeno učešće i drugim operatorima, odnosno privatnim proizvođačima“, rekao je Maqedonci.
U fabrici, gdje se prema planovima očekuje da prvi meci izađu krajem 2026. godine, proizvodiće se dva standardna Nato kalibra. U tu svrhu Vlada je potpisala ugovor sa turskom kompanijom MKE (Makine ve Kimya Endüstrisi). Prema Maqedonciju, osim vrste municije, i objekat i mašine biće u skladu sa Nato standardima.
„Kosovo će naredne godine, vjerujem do kraja godine, biti u mogućnosti da proizvede prvi metak ili patronu ikada proizvedenu na Kosovu“, rekao je on i dodao da je planirano da fabriku municije vodi javno preduzeće.
Navodi da Kosovo, pored sopstvenih potreba, ima za cilj da ostvari korist i kroz prodaju ova dva tipa kalibra.
„Poznato je da u zemljama regiona nema mnogo proizvodnje, naročito ova dva kalibra, ne samo u regionu već i šire, a potreba za njima je veoma velika u svim Nato zemljama. Vjerujem da će, pored samoodrživosti koju će ova fabrika omogućiti u pogledu municije za naše bezbjednosne institucije, generisati i prihode, s obzirom na to da ćemo biti i izvoznici municije u Nato zemlje i, naravno, u zemlje regiona“, izjavio je Maqedonci.
Prema sporazumu, turska kompanija „MKE“ snabdjevaće Kosovo opremom za proizvodnju čaura i baruta, montažnim i punilačkim linijama, kao i laboratorijama i opremom za testiranje. Takođe, turski stručnjaci će obezbjediti sve potrebne obuke u proizvodnji, održavanju, popravci i tehničkoj asistenciji.
Veliki rizik
Ali kolika je stvarna snaga Kosovskih bezbjednosnih snaga?
U vrijeme kada je bezbjednost postala glavna tema rasprava zbog ratova u Rusiji i na Bliskom istoku, države su u trci za obezbjeđivanjem što više naoružanja, a one koje proizvode sopstveno oružje koncentrisale su ekonomiju na vojni sektor. Zbog osjetljive prirode, tajne su glavno oružje vojski. Ni o KBS-u nema mnogo podataka, osim onih koje institucije objavljuju odlukama ili kada domaći i strani mediji otkriju neku nabavku.
Nedavno je saopšteno da je Kosovo sklopilo sporazum sa jednom američkom kompanijom o kupovini sistema „Humvee HawKeye“, vrste lakog sistema koji obavlja funkciju tenka. Kalibar minobacača je 105 mm, a cijev je postavljena na vozila „Hamvee“, koja su laka za dislokaciju. Takođe, deo arsenala KBS-a uskoro će postati i nemački protivtenkovski sistemi „Pancerfaust 3“.
Kosovski zvaničnici su u više navrata pominjali rizik od Srbije kao razlog za nužnost jačanja vojske.
„Situacija ostaje krhka zbog neriješenih pitanja između država, uključujući i pitanje između naše zemlje i našeg sjevernog susjeda, koji nastavlja da ima hegemonistički pristup prema svima, a posebno prema Kosovu. Dakle, Srbija i Ustavom Kosovo vidi kao dio sebe, što se neminovno prevodi u pretnju“, rekao je Maqedonci.
Kao „dokaz“ destabilizujućih operacija Srbije prema Kosovu, Maqedonci navodi napad u Banjskoj kod Zvečana 2023. godine, kao i napad na kanal „Ibar-Lepenac“.
Dronovi za napad, nadzor i kamikaze
Ulaskom u novu kalendarsku godinu, desetogodišnja tranzicija KBS-a u vojsku ulazi u završnu fazu. U tom periodu, prema planu KBS-a, predviđena je i nabavka težeg naoružanja.
Prema riječima ministra u tehničkom mandatu, Vlada je do sada realizovala značajna ulaganja u oblast odbrane, postepeno gradeći vojne kapacitete koji odgovaraju bezbjednosnim potrebama.
„Tokom ovog perioda investirano je 430 miliona eura u nabavku sistema naoružanja, počev od vazdušnih kapaciteta, koji su već javni, do različitih protivtenkovskih sistema koje sada imamo u Kosovskim bezbjednosnim snagama“, rekao je on.
Maqedonci je naveo da KBS već raspolaže sa tri vrste dronova, koji se koriste za različite izviđačke i operativne misije.
Početkom septembra 2025. godine Kosovo je od Sjedinjenih Američkih Država primilo bespilotne letjelice „AeroVironment RQ-20 Puma“. Plaćanje za ovaj sistem izvršeno je 2021. godine putem programa država–država, poznatog kao „Foreign Military Sale“.
„Imamo tri vrste dronova. Imamo dronove dugog dometa koji su izviđački i borbeni dronovi, odnosno ‘TB2 Bayraktar’, koje smo nabavili 2022. godine. Zatim imamo dronove ‘Puma’ koje smo primili ove godine, kao i jednokratne kamikaza-dronove ‘SkyDagger’“, izjavio je on.
On nije želeo da govori u brojkama, ali je rekao da, kada se svi saberu, KBS raspolaže hiljadama dronova.
Dronovi „Bayraktar“ već su poznati po snazi koju su pokazali u više ratnih zona, dejstvuju na velikim udaljenostima i imaju veliku autonomiju.
Dronovi „RQ-20 Puma“ dolaze u paketima koji, pored tri letjelice, uključuju i dve bazne stanice, a uglavnom se koriste za nadzorne i taktičke misije.
Turski dronovi „SkyDagger“ su jednokratni kamikaza-dronovi.
Različiti protivtenkovski sistemi
Od kada je planirana transformacija KBS-a u vojsku, predviđeno je da ona bude odbrambena, a ne ofanzivna sila, navodi Koha. U skladu s tim realizovane su i nabavke, fokusirane na odbrambene kapacitete, među kojima su i protivtenkovski sistemi. KBS već posjeduje više vrsta takvih sistema.
„Obezbjedili smo različite protivtenkovske sisteme, od ‘Har 66, OMTAS’ pa sve do ‘Javelin’, koji imaju različite efektivne domete gađanja. Ovi sistemi su dizajnirani da ispune potrebe različitih jedinica Kosovskih bezbjednosnih snaga, u zavisnosti od misije i strukture jedinica“, izjavio je ministar.
Ovim sistemima bi, prema izveštajima posljednjih dana, trebalo da se pridruže i njemački sistemi „Pancerfaust 3“.
U arsenalu vojske nalaze se i različite vrste minobacača, kao i kalibri koji dostižu do 120 mm, sa dometom do devet kilometara.
Još jedna važna komponenta modernizacije KBS-a, prema Maqedonciju, jesu taktička i oklopna vozila.
„Obezbjedili smo različita taktička i transportna vozila, uključujući vozila kompanija ‘Rheinmetall, Mercedes’, ‘ESV Guardian’, ‘Hanwha Kobra’ i druga oklopna sredstva. Ova vozila značajno povećavaju pokretljivost, bezbjednost i operativne sposobnosti naših jedinica.“
Kosovo je fokusirano na nabavku naoružanja iz zemalja članica Natoa, a na vrhu liste su SAD i Turska, ali i druge države.
„Uglavnom smo nabavke realizovali iz SAD-a, Turske, Njemačke, Hrvatske, Italije, Češke Republike i Ujedinjenog Kraljevstva, ali smo u koordinaciji i razgovorima i sa drugim Nato zemljama o mogućim budućim nabavkama, pri čemu nam je uvijek fokus da te nabavke budu u skladu sa potrebama Kosovskih bezbjednosnih snaga“, rekao je on.
Među svim tim zemljama koje su otvorile vrata Kosovu, Maqedonci je izdvojio dvije – SAD i Tursku, ne samo zbog kupovine naoružanja i municije, već i zbog kontinuirane podrške u izgradnji vojnih kapaciteta uopšte.
Međutim, nije sve kupljeno. Vojska Kosova je do sada primila i značajne donacije.
„Pored kupovina, naravno da primamo i donacije od pojedinih zemalja. Mogu istaći da Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Turska prednjače kada je riječ o donacijama Ministarstvu odbrane i Kosovskim bezbjednosnim snagama“, rekao je on.
Vojni savez
Pored naoružanja, Kosovo se može pohvaliti i nedavno formiranom mini-alijansom, čiji je dio, navodi Koha.
Kosovo, Albanija i Hrvatska su 18. marta 2025. godine u Tirani potpisale deklaraciju kojom su se obavezale da ojačaju saradnju u oblasti odbrane i bezbjednosti. Obavezali su se da povećaju interoperabilnost svojih vojski kroz obrazovanje, obuku i zajedničke vježbe, da se angažuju u borbi protiv hibridnih pretnji, kao i da koordiniraju politike za evroatlantske integracije.
Ovo je izazvalo snažne reakcije u Srbiji, ali Maqedonci insistira da sporazum nije usmeren ni protiv jedne države.
„Trenutno završavamo akcioni plan za sprovođenje brojnih koraka i ciljeva koji su deo ove, možemo reći, sporazumne inicijative. Svjedoci smo svakodnevne saradnje u oblasti obuka i vježbi koje se realizuju. Takođe radimo i na razmjeni osoblja u našim respective akademijama, kako sa Hrvatskom, tako i sa Albanijom“, naveo je on.
Albanija je, zahvaljujući privatnoj inicijativi, započela proizvodnju oklopnog vozila pod nazivom „Shota“. Kosovo je, prema Maqedonciju, izrazilo spremnost da se uključi u ovaj projekat.
„Mi kao Kosovo smo pokazali spremnost da budemo dio zajedničkog projekta proizvodnje ovih oklopnih vozila zajedno sa Albanijom, ali smo takođe u kontaktu i sa Hrvatskom, koja je takođe dio ovog zajedničkog projekta naše tri zemlje“, rekao je on.
Kosovske bezbjednosne snage su 2025. godine imale budžet veći od 200 miliona eura.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
U fabrici, gdje se prema planovima očekuje da prvi meci izađu krajem 2026. godine, proizvodiće se dva standardna Nato kalibra. U tu svrhu Vlada je potpisala ugovor sa turskom kompanijom MKE (Makine ve Kimya Endüstrisi). Prema Maqedonciju, osim vrste municije, i objekat i mašine biće u skladu sa Nato standardima.
„Kosovo će naredne godine, vjerujem do kraja godine, biti u mogućnosti da proizvede prvi metak ili patronu ikada proizvedenu na Kosovu“, rekao je on i dodao da je planirano da fabriku municije vodi javno preduzeće.
Navodi da Kosovo, pored sopstvenih potreba, ima za cilj da ostvari korist i kroz prodaju ova dva tipa kalibra.
„Poznato je da u zemljama regiona nema mnogo proizvodnje, naročito ova dva kalibra, ne samo u regionu već i šire, a potreba za njima je veoma velika u svim Nato zemljama. Vjerujem da će, pored samoodrživosti koju će ova fabrika omogućiti u pogledu municije za naše bezbjednosne institucije, generisati i prihode, s obzirom na to da ćemo biti i izvoznici municije u Nato zemlje i, naravno, u zemlje regiona“, izjavio je Maqedonci.
Prema sporazumu, turska kompanija „MKE“ snabdjevaće Kosovo opremom za proizvodnju čaura i baruta, montažnim i punilačkim linijama, kao i laboratorijama i opremom za testiranje. Takođe, turski stručnjaci će obezbjediti sve potrebne obuke u proizvodnji, održavanju, popravci i tehničkoj asistenciji.
Veliki rizik
Ali kolika je stvarna snaga Kosovskih bezbjednosnih snaga?
U vrijeme kada je bezbjednost postala glavna tema rasprava zbog ratova u Rusiji i na Bliskom istoku, države su u trci za obezbjeđivanjem što više naoružanja, a one koje proizvode sopstveno oružje koncentrisale su ekonomiju na vojni sektor. Zbog osjetljive prirode, tajne su glavno oružje vojski. Ni o KBS-u nema mnogo podataka, osim onih koje institucije objavljuju odlukama ili kada domaći i strani mediji otkriju neku nabavku.
Nedavno je saopšteno da je Kosovo sklopilo sporazum sa jednom američkom kompanijom o kupovini sistema „Humvee HawKeye“, vrste lakog sistema koji obavlja funkciju tenka. Kalibar minobacača je 105 mm, a cijev je postavljena na vozila „Hamvee“, koja su laka za dislokaciju. Takođe, deo arsenala KBS-a uskoro će postati i nemački protivtenkovski sistemi „Pancerfaust 3“.
Kosovski zvaničnici su u više navrata pominjali rizik od Srbije kao razlog za nužnost jačanja vojske.
„Situacija ostaje krhka zbog neriješenih pitanja između država, uključujući i pitanje između naše zemlje i našeg sjevernog susjeda, koji nastavlja da ima hegemonistički pristup prema svima, a posebno prema Kosovu. Dakle, Srbija i Ustavom Kosovo vidi kao dio sebe, što se neminovno prevodi u pretnju“, rekao je Maqedonci.
Kao „dokaz“ destabilizujućih operacija Srbije prema Kosovu, Maqedonci navodi napad u Banjskoj kod Zvečana 2023. godine, kao i napad na kanal „Ibar-Lepenac“.
Dronovi za napad, nadzor i kamikaze
Ulaskom u novu kalendarsku godinu, desetogodišnja tranzicija KBS-a u vojsku ulazi u završnu fazu. U tom periodu, prema planu KBS-a, predviđena je i nabavka težeg naoružanja.
Prema riječima ministra u tehničkom mandatu, Vlada je do sada realizovala značajna ulaganja u oblast odbrane, postepeno gradeći vojne kapacitete koji odgovaraju bezbjednosnim potrebama.
„Tokom ovog perioda investirano je 430 miliona eura u nabavku sistema naoružanja, počev od vazdušnih kapaciteta, koji su već javni, do različitih protivtenkovskih sistema koje sada imamo u Kosovskim bezbjednosnim snagama“, rekao je on.
Maqedonci je naveo da KBS već raspolaže sa tri vrste dronova, koji se koriste za različite izviđačke i operativne misije.
Početkom septembra 2025. godine Kosovo je od Sjedinjenih Američkih Država primilo bespilotne letjelice „AeroVironment RQ-20 Puma“. Plaćanje za ovaj sistem izvršeno je 2021. godine putem programa država–država, poznatog kao „Foreign Military Sale“.
„Imamo tri vrste dronova. Imamo dronove dugog dometa koji su izviđački i borbeni dronovi, odnosno ‘TB2 Bayraktar’, koje smo nabavili 2022. godine. Zatim imamo dronove ‘Puma’ koje smo primili ove godine, kao i jednokratne kamikaza-dronove ‘SkyDagger’“, izjavio je on.
On nije želeo da govori u brojkama, ali je rekao da, kada se svi saberu, KBS raspolaže hiljadama dronova.
Dronovi „Bayraktar“ već su poznati po snazi koju su pokazali u više ratnih zona, dejstvuju na velikim udaljenostima i imaju veliku autonomiju.
Dronovi „RQ-20 Puma“ dolaze u paketima koji, pored tri letjelice, uključuju i dve bazne stanice, a uglavnom se koriste za nadzorne i taktičke misije.
Turski dronovi „SkyDagger“ su jednokratni kamikaza-dronovi.
Različiti protivtenkovski sistemi
Od kada je planirana transformacija KBS-a u vojsku, predviđeno je da ona bude odbrambena, a ne ofanzivna sila, navodi Koha. U skladu s tim realizovane su i nabavke, fokusirane na odbrambene kapacitete, među kojima su i protivtenkovski sistemi. KBS već posjeduje više vrsta takvih sistema.
„Obezbjedili smo različite protivtenkovske sisteme, od ‘Har 66, OMTAS’ pa sve do ‘Javelin’, koji imaju različite efektivne domete gađanja. Ovi sistemi su dizajnirani da ispune potrebe različitih jedinica Kosovskih bezbjednosnih snaga, u zavisnosti od misije i strukture jedinica“, izjavio je ministar.
Ovim sistemima bi, prema izveštajima posljednjih dana, trebalo da se pridruže i njemački sistemi „Pancerfaust 3“.
U arsenalu vojske nalaze se i različite vrste minobacača, kao i kalibri koji dostižu do 120 mm, sa dometom do devet kilometara.
Još jedna važna komponenta modernizacije KBS-a, prema Maqedonciju, jesu taktička i oklopna vozila.
„Obezbjedili smo različita taktička i transportna vozila, uključujući vozila kompanija ‘Rheinmetall, Mercedes’, ‘ESV Guardian’, ‘Hanwha Kobra’ i druga oklopna sredstva. Ova vozila značajno povećavaju pokretljivost, bezbjednost i operativne sposobnosti naših jedinica.“
Kosovo je fokusirano na nabavku naoružanja iz zemalja članica Natoa, a na vrhu liste su SAD i Turska, ali i druge države.
„Uglavnom smo nabavke realizovali iz SAD-a, Turske, Njemačke, Hrvatske, Italije, Češke Republike i Ujedinjenog Kraljevstva, ali smo u koordinaciji i razgovorima i sa drugim Nato zemljama o mogućim budućim nabavkama, pri čemu nam je uvijek fokus da te nabavke budu u skladu sa potrebama Kosovskih bezbjednosnih snaga“, rekao je on.
Među svim tim zemljama koje su otvorile vrata Kosovu, Maqedonci je izdvojio dvije – SAD i Tursku, ne samo zbog kupovine naoružanja i municije, već i zbog kontinuirane podrške u izgradnji vojnih kapaciteta uopšte.
Međutim, nije sve kupljeno. Vojska Kosova je do sada primila i značajne donacije.
„Pored kupovina, naravno da primamo i donacije od pojedinih zemalja. Mogu istaći da Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Turska prednjače kada je riječ o donacijama Ministarstvu odbrane i Kosovskim bezbjednosnim snagama“, rekao je on.
Vojni savez
Pored naoružanja, Kosovo se može pohvaliti i nedavno formiranom mini-alijansom, čiji je dio, navodi Koha.
Kosovo, Albanija i Hrvatska su 18. marta 2025. godine u Tirani potpisale deklaraciju kojom su se obavezale da ojačaju saradnju u oblasti odbrane i bezbjednosti. Obavezali su se da povećaju interoperabilnost svojih vojski kroz obrazovanje, obuku i zajedničke vježbe, da se angažuju u borbi protiv hibridnih pretnji, kao i da koordiniraju politike za evroatlantske integracije.
Ovo je izazvalo snažne reakcije u Srbiji, ali Maqedonci insistira da sporazum nije usmeren ni protiv jedne države.
„Trenutno završavamo akcioni plan za sprovođenje brojnih koraka i ciljeva koji su deo ove, možemo reći, sporazumne inicijative. Svjedoci smo svakodnevne saradnje u oblasti obuka i vježbi koje se realizuju. Takođe radimo i na razmjeni osoblja u našim respective akademijama, kako sa Hrvatskom, tako i sa Albanijom“, naveo je on.
Albanija je, zahvaljujući privatnoj inicijativi, započela proizvodnju oklopnog vozila pod nazivom „Shota“. Kosovo je, prema Maqedonciju, izrazilo spremnost da se uključi u ovaj projekat.
„Mi kao Kosovo smo pokazali spremnost da budemo dio zajedničkog projekta proizvodnje ovih oklopnih vozila zajedno sa Albanijom, ali smo takođe u kontaktu i sa Hrvatskom, koja je takođe dio ovog zajedničkog projekta naše tri zemlje“, rekao je on.
Kosovske bezbjednosne snage su 2025. godine imale budžet veći od 200 miliona eura.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
