Ombudsman Qelaj: Nedostatak funkcionalnog parlamenta i zdravstvenog osiguranja ugrožava građane Kosova
Zaštitnik građana Naim Qelaj ocjenio je da je Kosovo uspjelo da izgradi demokratiju koja odoljeva krizama, ali je naglasio da nedostatak funkcionalnih institucija tokom 2025. godine, posebno Skupštine, ima ozbiljne posljedice po demokratiju, donošenje zakona i život građana, prenosi Ekonomija onlajn.
Qelaj je posebno istakao sektor zdravstva kao veliki problem, napominjući da Kosovo više od deset godina nije uspjelo da sprovede Zakon o zdravstvenom osiguranju, zbog čega građani snose velike finansijske troškove za medicinsko liječenje.
„Prije svega, smatram da je Kosovo izgradilo demokratiju koja odoljeva čak i kriznim situacijama sa kojima se suočavaju država i društvo. To je dobro, jer se suočavanjem sa neuobičajenim okolnostima pokazuje da smo ipak izgradili sistem koji se odupire ne samo unutrašnjim, već i spoljnim krizama. Kosovo se ove godine suočilo sa obe. Prva je unutrašnja, jer od početka godine nemamo funkcionalan parlament i, kao posljedica toga, nema parlamentarnog nadzora, što je najvažniji segment demokratije koju smo izgradili“, naveo je Qelaj.
Qelaj je naveo da je blokada parlamenta usporila donošenje važnih zakona koji direktno utiču na građane, uključujući Zakon o radu, Zakon o javnom zdravlju i Zakon o mentalnom zdravlju. Takođe je istakao da vlada u tehničkom mandatu nije imala mogućnost dugoročnog odlučivanja i planiranja.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Qelaj je naveo da su promene globalnih prioriteta negativno uticale na sektore poput civilnog društva i socijalnih investicija.
„Danas je prioritet bezbjednost, jačanje vojske i ulaganja u sigurnost. Povlačenje američkih investicija u ovom sektoru dovelo je do teškog položaja civilnog društva, koje danas preživljava sa velikim poteškoćama. S druge strane, Kosovo se suočilo i sa brojnim blokadama drugih fondova, kao i sa mjerama koje su, srećom, u posljednje vrijeme ukinute“, rekao je on.
Kada je riječ o pravosuđu, Qelaj je kao ozbiljan problem naveo neizbor glavnog državnog tužioca i nedostatak međuinstitucionalne komunikacije, što je dovelo do pravne nesigurnosti i pada povjerenja građana.
„Bila je to izazovna godina. U pogledu pravosudnog sistema bilo je mnogo problema. Prije svega, neizbor glavnog državnog tužioca je veliki problem. Bez komunikacije između institucija ne može se razvijati nijedna aktivnost. Njeno odsustvo dovelo je do nesporazuma i izjava koje su, umjesto da riješe problem, dodatno produbile zabrinutost javnosti i pravnu nesigurnost građana“, naveo je on.
On je ukazao i na odugovlačenje sudskih postupaka kao glavni problem građana Kosova, i dodao da nedostatak lijekova sa esencijalne liste i neprimjenjivanje Zakona o zdravstvenom osiguranju primorava građane da se zadužuju, pa čak i prodaju imovinu.
„Nedostatak volje za izgradnju zdravstvenog informacionog sistema doveo je do toga da ovaj zakon ostane neprimjenjen. Dok se taj sistem ne izgradi, zakon će ostati mrtvo slovo na papiru. Moramo tražiti odgovornost od institucija, jer što se više odlaže, to se više povećavaju sumnje u nedostatak volje ili postojanje drugih interesa“, zaključio je Qelaj.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
„Prije svega, smatram da je Kosovo izgradilo demokratiju koja odoljeva čak i kriznim situacijama sa kojima se suočavaju država i društvo. To je dobro, jer se suočavanjem sa neuobičajenim okolnostima pokazuje da smo ipak izgradili sistem koji se odupire ne samo unutrašnjim, već i spoljnim krizama. Kosovo se ove godine suočilo sa obe. Prva je unutrašnja, jer od početka godine nemamo funkcionalan parlament i, kao posljedica toga, nema parlamentarnog nadzora, što je najvažniji segment demokratije koju smo izgradili“, naveo je Qelaj.
Qelaj je naveo da je blokada parlamenta usporila donošenje važnih zakona koji direktno utiču na građane, uključujući Zakon o radu, Zakon o javnom zdravlju i Zakon o mentalnom zdravlju. Takođe je istakao da vlada u tehničkom mandatu nije imala mogućnost dugoročnog odlučivanja i planiranja.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Qelaj je naveo da su promene globalnih prioriteta negativno uticale na sektore poput civilnog društva i socijalnih investicija.
„Danas je prioritet bezbjednost, jačanje vojske i ulaganja u sigurnost. Povlačenje američkih investicija u ovom sektoru dovelo je do teškog položaja civilnog društva, koje danas preživljava sa velikim poteškoćama. S druge strane, Kosovo se suočilo i sa brojnim blokadama drugih fondova, kao i sa mjerama koje su, srećom, u posljednje vrijeme ukinute“, rekao je on.
Kada je riječ o pravosuđu, Qelaj je kao ozbiljan problem naveo neizbor glavnog državnog tužioca i nedostatak međuinstitucionalne komunikacije, što je dovelo do pravne nesigurnosti i pada povjerenja građana.
„Bila je to izazovna godina. U pogledu pravosudnog sistema bilo je mnogo problema. Prije svega, neizbor glavnog državnog tužioca je veliki problem. Bez komunikacije između institucija ne može se razvijati nijedna aktivnost. Njeno odsustvo dovelo je do nesporazuma i izjava koje su, umjesto da riješe problem, dodatno produbile zabrinutost javnosti i pravnu nesigurnost građana“, naveo je on.
On je ukazao i na odugovlačenje sudskih postupaka kao glavni problem građana Kosova, i dodao da nedostatak lijekova sa esencijalne liste i neprimjenjivanje Zakona o zdravstvenom osiguranju primorava građane da se zadužuju, pa čak i prodaju imovinu.
„Nedostatak volje za izgradnju zdravstvenog informacionog sistema doveo je do toga da ovaj zakon ostane neprimjenjen. Dok se taj sistem ne izgradi, zakon će ostati mrtvo slovo na papiru. Moramo tražiti odgovornost od institucija, jer što se više odlaže, to se više povećavaju sumnje u nedostatak volje ili postojanje drugih interesa“, zaključio je Qelaj.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
