Odluka na poslanicima Osmani: Težim još jednom mandatu predsjednice
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da dokument o Zajednici srpskih opština koji je predložio bivši izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak krši Ustav Kosova i da ga ne podržava. Istakla je da dijalog sa Srbijom mora da se nastavi, te potvrdila da teži još jednom mandatu, uz napomenu da će konačnu odluku doneti budući saziv Skupštine.
Osmani je u intervjuu za Klan Kosova istakla da dokument koji je predstavio Lajčak, a tiče se ZSO, prema njenom mišljenju, krši Ustav Kosova.
„Ja ne podržavam takvu stvar“, rekla je Osmani.
Dodala je da dijalog sa Srbijom mora da se nastavi i da Vlada mora da ima podršku svih političkih subjekata.
„Vlada treba podršku političkih partija u procesu dijaloga“, dodala je ona.
Još jedan predsjednički mandat
Osmani je potvrdila da teži još jednom mandatu na čelu Kosova, uz napomenu da se konačna odluka nalazi u rukama budućeg saziva Skupštine.
„Sada mislim da je Kosovu potreban kontinuitet dobrih poslova. Shodno tome, ovo pitanje će sada biti u rukama poslanika Republike Kosovo. Videćemo ko će biti oni koji će biti izabrani“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, odluka o izboru predsjednika zahtjeva podršku dvije trećine poslanika, koji će morati da odluče da li žele da rade u interesu Kosova i u skladu sa voljom građana.
„Težim tome da nastavim dobre poslove za građane Republike Kosovo, za našu zemlju. Smatram da brojna dostignuća i dobri poslovi koji nas očekuju i koji su pred vratima treba da se nastave, jer je to najbolji interes naše Republike. Međutim, u potpunosti sam svijesna da to ne zavisi samo od ove procene, već od dvije trećine poslanika Republike Kosovo, koji će morati da odluče, rekla bih, o dvije ključne tačke: prva je da li žele da zaštite najbolji interes Republike, a druga da li žele da saslušaju volju građana“, rekla je Osmani.
Naglasila je da će ostati politički aktivna i u slučaju da ne dobije drugi mandat.
Novi zamah u procesu priznanja sa Trumpovom administracijom
Osmani je dala intervju i za RSE. Govoreći o spoljnopolitičkim aktivnostima, predsjednica Kosova je kazala da je sa svojim timom radila intenzivno sa državama koje su ranije najavljivale zamrzavanje odnosa i da je ove godine Kosovo dobilo četiri priznanja.
„Srbija je tvrdila da je ubedila više od 20 država da povuku priznanje Kosova. Te države su zaista davale izjave u prisustvu Srbije. Bilo je slučajeva kada su slale pisma Ujedinjenim nacijama, bilo je slučajeva kada su slale pisma nama i obavještenja našim saveznicima da zamrzavaju proces priznanja dok se ne završi dijalog. Ja sam radila na tome da se svaka od njih vrati, osim jedne države. Sa svakom sam ponovo potvrdila priznanje na sastancima sa njihovim liderima. To su bila kao nova priznanja“, izjavila je Osmani.
Dodala je da postoji mnogo drugih zemalja koje su blizu donošenja odluke, i sa kojima svakodnevno sarađujemo, i da sa administracijom Donalda Trumpa Kosovo ima novi zamah u vezi procesa priznanja.
„Želim da se zahvalim svim našim saveznicima na podršci, naravno američkoj administraciji, kao i zemljama poput Turske, Saudijske Arabije i drugih koje su nas dosljedno podržavale“, navela je ona.
Dakle, postoji novi zamah, i uvjerena sam da ćemo vrlo brzo, rekla bih početkom godine, imati i druge dobre vijesti. Ne bih to nazvala stagnacijom; jednostavno, bila je to veoma nezgodna situacija za nas, kada su čak i naši saveznici insistirali da ceo fokus bude na dijalogu, i naglašavali su da ne treba da postoji fokus ni na njihovoj, ni na našoj strani po pitanju priznanja.
Kazala je da na međunarodnom planu, Kosovo nikada nije bilo bolje zastupljeno, iako se suočavali sa izazovima.
„Prije svega iz Srbije koja je eskalirala sa aktima agresije protiv Kosova i destabilizujućim aktivnostima. U takvim okolnostima, institucije Kosova su učinile sve što je moguće da zaštite interese Republike Kosovo, njen suverenitet i teritorijalni integritet, i da u svakom trenutku predstavimo Kosovo dostojanstveno pred svijetom. Sada smatram da Kosovu treba kontinuitet dobrih stvari. Ova odluka sada je u rukama poslanika Republike Kosovo“, kazala je ona.
Zajednički cilj s Kurtijem
Komentarišući razlike sa Kurtijem tokom mandata, ocjenila je da su uvijek imali zajednički cilj.
„Mislim da je najiskrenija saradnja upravo ona koja ne krije razlike. Ono što je najvažnije, kao što sam napomenula u svakoj javnoj izjavi do sada, jeste da se nikada nismo razlikovali u pogledu zajedničkog cilja koji želimo da postignemo, bilo da je to uspostavljanje suvereniteta u svakom kutku naše zemlje, do jačanja naše države u velikoj evroatlantskoj porodici. Imali smo zajedničke ciljeve. Nismo se razlikovali ni milimetar u našim ciljevima. Ponekad smo imali razlike u načinu na koji te ciljeve postižemo.“, navela je.
Mjere EU nepravedne
Osmani je kritikovala mjere EU protiv Kosova koje su smatrane nepravednim i štetnim za građane, naglašavajući da su bile posljedica kriminalnih aktivnosti Srbije, a ne Kosova. Na pitanje o aplikaciji za članstvo u EU kazala je da neki veći članovi EU insistiraju da se ujedine svi, uključujući države koje ne priznaju Kosovo.
„Prije svega, želim da kažem da su ove mjere bile apsolutno nepravedne, nerazumne i veoma štetne za sve građane Kosova, bez obzira na etničku pripadnost. One su nametnute Kosovu u situaciji kada je, zapravo, upravo Srbija, preko svojih bandi, napala vojnike Kfora, što je rezultiralo povredom 93 vojnika Kfora, uz napade na novinare i građane na sjeveru. Uprkos svim ovim destabilizujućim i kriminalnim akcijama Srbije, umjesto kažnjavanja Srbije, doneta je izuzetno nepravedna odluka, i to na veoma čudan način, bez ikakvog glasanja država članica. Zatim su dve ili tri države iskoristile ovu situaciju da kontinuirano blokiraju Kosovo, tražeći stvari koje ni nisu trebalo da budu razlog, koliko god njihovi razlozi bili nepravedni“, kazala je Osmani.
Posvećeni smo dijalogu
Osmani je rekla da je Kosovo konstruktivno u dijalogu, dok Srbija često blokira implementaciju dogovora. Pozvala je Brisel na dosljednu i balansiranu politiku u sprovođenju dogovora.
„Nastavak dijaloga je proces u kojem smo potpuno posvećeni, kao što smo bili i tokom ovih godina. Kosovo nikada nije bilo odsutno sa stola za diskusiju; Kosovo je pokazalo potpunu konstruktivnost u vezi sa prijedlozima koje je iznela EU, ali, naravno, Srbija je blokirala, u slučaju Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, čak i samo potpisivanje sporazuma.
Međutim, imamo mnogo drugih sporazuma na koje je Srbija pristala, a na kraju ih nije sprovela. Na primjer, Sporazum o prinudnim nestancima, gdje i dalje blokira njegovu implementaciju, iako je postignut u Briselu, kao i mnoge druge sporazume - od priznavanja diploma za ljude koji diplomiraju na Kosovu, do otvaranja svih graničnih prijelaza, na osnovu Briselskih sporazuma. Dakle, imamo problem sa srpskom stranom, koja nikada ne sprovodi ono što obeća, i vjerujem da ćemo imati iste probleme i u budućnosti. Nadam se, međutim, da će Brisel biti mnogo jasniji u djelima, a ne samo u riječima, i zahtjevati od Srbije punu implementaciju onoga što obeća“, istakla je ona.
Govoreći o nacrtu ZSO navela je da Kosovo zahtjeva paralelnu primjenu sporazuma.
„Prije člana 7, postoji još šest članova. Veoma je važno da se sprovedu osnovni principi tog sporazuma, koje Srbija ne samo da nije poštovala indirektno, već je direktno prekršila činom agresije u Banjskoj, napadom na našu kritičnu infrastrukturu na kanalu Ibar-Lepenac, otmicom kosovskih policajaca na teritoriji Kosova, nedavnom otmicom državljanina Kosova, kontinuiranim napadima na naš teritorijalni integritet, pa čak i na Nato, ranjavanjem 93 vojnika. Srbija ovo krši svakodnevno. Čak i kada je glasala protiv u Savjetu Evrope, stalnim lobiranjem protiv članstva Kosova i za priznanje Kosova, Srbija flagrantno krši ovaj sporazum svakodnevno. Vjerujem da prioritet EU treba da bude upravo ovo prvo, a tek potom možemo da razgovaramo o drugim dijelovima sporazuma“, kazala je.
Srbi imaju otvorena vrata za saradnju
Ona je navela da se srpska zajednica na Kosovu tretiraju kao ravnopravni građani i da zaslužuju veću zastupljenost, ali da se to postiže prije svega poštovanjem zakona i Ustava Kosova.
„Vjerujem da moramo da učinimo više kako bi im se ovo bolje saopštilo - moramo da pronađemo bolje, otvorenije načine komunikacije. Njihovo mjesto je u našim institucijama, njihovo mjesto je jednako mjestu bilo kog drugog građanina. Stoga, moj poziv njima je da iskoriste svaku priliku, svaku zaštitu koju im garantuje Ustav Kosova, koji je zapravo najnapredniji Ustav u pogledu prava manjina na cijelom evropskom kontinentu. Dakle, ne postoji evropska država koja daje više prava manjinama od našeg Ustava.
Dakle, neka ih koriste - imaju otvorena vrata za saradnju, za osnaživanje i za projekte koji su za dobrobit zajednice koju predstavljaju. Zaista se nadam da će iskoristiti ove ustavne i zakonske puteve, jer je to jedini način da ojačaju svoje prisustvo, svoj glas i, rekao bih, svoj ekonomski razvoj. Jer, 26 godina poslije rata, bilo da su to oni koji žive na sjeveru ili više od dvije trećine Srba koji žive u drugim dijelovima Kosova, zaslužuju veći razvoj, zaslužuju još veću zastupljenost. Ali to se postiže prije svega poštovanjem zakona i Ustava Kosova i korišćenjem prava koja im se nude, a ne bojkotom“, rekla je Osmani.
Izvor: Klan Kosova/RSE
„Ja ne podržavam takvu stvar“, rekla je Osmani.
Dodala je da dijalog sa Srbijom mora da se nastavi i da Vlada mora da ima podršku svih političkih subjekata.
„Vlada treba podršku političkih partija u procesu dijaloga“, dodala je ona.
Još jedan predsjednički mandat
Osmani je potvrdila da teži još jednom mandatu na čelu Kosova, uz napomenu da se konačna odluka nalazi u rukama budućeg saziva Skupštine.
„Sada mislim da je Kosovu potreban kontinuitet dobrih poslova. Shodno tome, ovo pitanje će sada biti u rukama poslanika Republike Kosovo. Videćemo ko će biti oni koji će biti izabrani“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, odluka o izboru predsjednika zahtjeva podršku dvije trećine poslanika, koji će morati da odluče da li žele da rade u interesu Kosova i u skladu sa voljom građana.
„Težim tome da nastavim dobre poslove za građane Republike Kosovo, za našu zemlju. Smatram da brojna dostignuća i dobri poslovi koji nas očekuju i koji su pred vratima treba da se nastave, jer je to najbolji interes naše Republike. Međutim, u potpunosti sam svijesna da to ne zavisi samo od ove procene, već od dvije trećine poslanika Republike Kosovo, koji će morati da odluče, rekla bih, o dvije ključne tačke: prva je da li žele da zaštite najbolji interes Republike, a druga da li žele da saslušaju volju građana“, rekla je Osmani.
Naglasila je da će ostati politički aktivna i u slučaju da ne dobije drugi mandat.
Novi zamah u procesu priznanja sa Trumpovom administracijom
Osmani je dala intervju i za RSE. Govoreći o spoljnopolitičkim aktivnostima, predsjednica Kosova je kazala da je sa svojim timom radila intenzivno sa državama koje su ranije najavljivale zamrzavanje odnosa i da je ove godine Kosovo dobilo četiri priznanja.
„Srbija je tvrdila da je ubedila više od 20 država da povuku priznanje Kosova. Te države su zaista davale izjave u prisustvu Srbije. Bilo je slučajeva kada su slale pisma Ujedinjenim nacijama, bilo je slučajeva kada su slale pisma nama i obavještenja našim saveznicima da zamrzavaju proces priznanja dok se ne završi dijalog. Ja sam radila na tome da se svaka od njih vrati, osim jedne države. Sa svakom sam ponovo potvrdila priznanje na sastancima sa njihovim liderima. To su bila kao nova priznanja“, izjavila je Osmani.
Dodala je da postoji mnogo drugih zemalja koje su blizu donošenja odluke, i sa kojima svakodnevno sarađujemo, i da sa administracijom Donalda Trumpa Kosovo ima novi zamah u vezi procesa priznanja.
„Želim da se zahvalim svim našim saveznicima na podršci, naravno američkoj administraciji, kao i zemljama poput Turske, Saudijske Arabije i drugih koje su nas dosljedno podržavale“, navela je ona.
Dakle, postoji novi zamah, i uvjerena sam da ćemo vrlo brzo, rekla bih početkom godine, imati i druge dobre vijesti. Ne bih to nazvala stagnacijom; jednostavno, bila je to veoma nezgodna situacija za nas, kada su čak i naši saveznici insistirali da ceo fokus bude na dijalogu, i naglašavali su da ne treba da postoji fokus ni na njihovoj, ni na našoj strani po pitanju priznanja.
Kazala je da na međunarodnom planu, Kosovo nikada nije bilo bolje zastupljeno, iako se suočavali sa izazovima.
„Prije svega iz Srbije koja je eskalirala sa aktima agresije protiv Kosova i destabilizujućim aktivnostima. U takvim okolnostima, institucije Kosova su učinile sve što je moguće da zaštite interese Republike Kosovo, njen suverenitet i teritorijalni integritet, i da u svakom trenutku predstavimo Kosovo dostojanstveno pred svijetom. Sada smatram da Kosovu treba kontinuitet dobrih stvari. Ova odluka sada je u rukama poslanika Republike Kosovo“, kazala je ona.
Zajednički cilj s Kurtijem
Komentarišući razlike sa Kurtijem tokom mandata, ocjenila je da su uvijek imali zajednički cilj.
„Mislim da je najiskrenija saradnja upravo ona koja ne krije razlike. Ono što je najvažnije, kao što sam napomenula u svakoj javnoj izjavi do sada, jeste da se nikada nismo razlikovali u pogledu zajedničkog cilja koji želimo da postignemo, bilo da je to uspostavljanje suvereniteta u svakom kutku naše zemlje, do jačanja naše države u velikoj evroatlantskoj porodici. Imali smo zajedničke ciljeve. Nismo se razlikovali ni milimetar u našim ciljevima. Ponekad smo imali razlike u načinu na koji te ciljeve postižemo.“, navela je.
Mjere EU nepravedne
Osmani je kritikovala mjere EU protiv Kosova koje su smatrane nepravednim i štetnim za građane, naglašavajući da su bile posljedica kriminalnih aktivnosti Srbije, a ne Kosova. Na pitanje o aplikaciji za članstvo u EU kazala je da neki veći članovi EU insistiraju da se ujedine svi, uključujući države koje ne priznaju Kosovo.
„Prije svega, želim da kažem da su ove mjere bile apsolutno nepravedne, nerazumne i veoma štetne za sve građane Kosova, bez obzira na etničku pripadnost. One su nametnute Kosovu u situaciji kada je, zapravo, upravo Srbija, preko svojih bandi, napala vojnike Kfora, što je rezultiralo povredom 93 vojnika Kfora, uz napade na novinare i građane na sjeveru. Uprkos svim ovim destabilizujućim i kriminalnim akcijama Srbije, umjesto kažnjavanja Srbije, doneta je izuzetno nepravedna odluka, i to na veoma čudan način, bez ikakvog glasanja država članica. Zatim su dve ili tri države iskoristile ovu situaciju da kontinuirano blokiraju Kosovo, tražeći stvari koje ni nisu trebalo da budu razlog, koliko god njihovi razlozi bili nepravedni“, kazala je Osmani.
Posvećeni smo dijalogu
Osmani je rekla da je Kosovo konstruktivno u dijalogu, dok Srbija često blokira implementaciju dogovora. Pozvala je Brisel na dosljednu i balansiranu politiku u sprovođenju dogovora.
„Nastavak dijaloga je proces u kojem smo potpuno posvećeni, kao što smo bili i tokom ovih godina. Kosovo nikada nije bilo odsutno sa stola za diskusiju; Kosovo je pokazalo potpunu konstruktivnost u vezi sa prijedlozima koje je iznela EU, ali, naravno, Srbija je blokirala, u slučaju Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, čak i samo potpisivanje sporazuma.
Međutim, imamo mnogo drugih sporazuma na koje je Srbija pristala, a na kraju ih nije sprovela. Na primjer, Sporazum o prinudnim nestancima, gdje i dalje blokira njegovu implementaciju, iako je postignut u Briselu, kao i mnoge druge sporazume - od priznavanja diploma za ljude koji diplomiraju na Kosovu, do otvaranja svih graničnih prijelaza, na osnovu Briselskih sporazuma. Dakle, imamo problem sa srpskom stranom, koja nikada ne sprovodi ono što obeća, i vjerujem da ćemo imati iste probleme i u budućnosti. Nadam se, međutim, da će Brisel biti mnogo jasniji u djelima, a ne samo u riječima, i zahtjevati od Srbije punu implementaciju onoga što obeća“, istakla je ona.
Govoreći o nacrtu ZSO navela je da Kosovo zahtjeva paralelnu primjenu sporazuma.
„Prije člana 7, postoji još šest članova. Veoma je važno da se sprovedu osnovni principi tog sporazuma, koje Srbija ne samo da nije poštovala indirektno, već je direktno prekršila činom agresije u Banjskoj, napadom na našu kritičnu infrastrukturu na kanalu Ibar-Lepenac, otmicom kosovskih policajaca na teritoriji Kosova, nedavnom otmicom državljanina Kosova, kontinuiranim napadima na naš teritorijalni integritet, pa čak i na Nato, ranjavanjem 93 vojnika. Srbija ovo krši svakodnevno. Čak i kada je glasala protiv u Savjetu Evrope, stalnim lobiranjem protiv članstva Kosova i za priznanje Kosova, Srbija flagrantno krši ovaj sporazum svakodnevno. Vjerujem da prioritet EU treba da bude upravo ovo prvo, a tek potom možemo da razgovaramo o drugim dijelovima sporazuma“, kazala je.
Srbi imaju otvorena vrata za saradnju
Ona je navela da se srpska zajednica na Kosovu tretiraju kao ravnopravni građani i da zaslužuju veću zastupljenost, ali da se to postiže prije svega poštovanjem zakona i Ustava Kosova.
„Vjerujem da moramo da učinimo više kako bi im se ovo bolje saopštilo - moramo da pronađemo bolje, otvorenije načine komunikacije. Njihovo mjesto je u našim institucijama, njihovo mjesto je jednako mjestu bilo kog drugog građanina. Stoga, moj poziv njima je da iskoriste svaku priliku, svaku zaštitu koju im garantuje Ustav Kosova, koji je zapravo najnapredniji Ustav u pogledu prava manjina na cijelom evropskom kontinentu. Dakle, ne postoji evropska država koja daje više prava manjinama od našeg Ustava.
Dakle, neka ih koriste - imaju otvorena vrata za saradnju, za osnaživanje i za projekte koji su za dobrobit zajednice koju predstavljaju. Zaista se nadam da će iskoristiti ove ustavne i zakonske puteve, jer je to jedini način da ojačaju svoje prisustvo, svoj glas i, rekao bih, svoj ekonomski razvoj. Jer, 26 godina poslije rata, bilo da su to oni koji žive na sjeveru ili više od dvije trećine Srba koji žive u drugim dijelovima Kosova, zaslužuju veći razvoj, zaslužuju još veću zastupljenost. Ali to se postiže prije svega poštovanjem zakona i Ustava Kosova i korišćenjem prava koja im se nude, a ne bojkotom“, rekla je Osmani.
Izvor: Klan Kosova/RSE
